Predsjednik Sindikata EKN ustvrdio je u četvrtak da je dokapitalizacijom kutinske Petrokemije državi grubom nepažnjom ili nemarom nanesena velika šteta jer joj je smanjen vlasnički udjel, što je još dodatno platila.
Čelnik Sindikata Željko Klaus je na konferenciji za novinare u Zagrebu upitao kako je moguće da je država dala 12 milijuna eura poreznih obveznika da bi sa 44 posto vlasništva u Petrokemiji pala na 20 posto.
Ne bi bio problem, smatra da je država zadržala kontrolni paket, odnosno 25 posto plus jednu dionicu, ustvrdio je Klaus, upitavši radi li se o propustu, neznanju ili o nečem trećem.
Zanima ga također zašto država nije prodala većinskom vlasniku Petrokemije turskom Yildirimu 20 posto dionica na čemu bi zaradila milijune eura.
Zbog svega razmatraju mogućnost kaznene prijave protiv odgovornih u Centru za restrukturiranje i prodaju (CERP), poručio je i dodao da traže odgovornost i da se stvari, ako je moguće vrate na početne postavke.
“To će biti prvi zadatak za stranku koja se jako zalaže za resor poljoprivrede”, poručio je Klaus, aludirajući na Domovinski pokret.
Po njegovim riječima bilo je predviđeno da će država dokapitalizacijom zadržati kontrolni paket od 25 posto ali je se to nije dogodilo. Smatra da je CERP trebao pričekati da prvo Yildirim uplati svoj dio, a nakon toga hrvatska strana ostatak kojim bi zadržala kontrolni paket.
Sindikatima nije bila draga ideja da državi pada vlasnički udio, no dali su potporu Vladinoj namjeri jer je gotovo identična situacija kao i da država ima 33 posto udjela, a kontrolni paket omogućava da većinski vlasnik turski Yildirim ne može donositi sve odluke.
U krajnjoj liniji dok godi postoji kontrolni paket u državnim rukama nitko ne može srušiti ni prodavati tvornicu ili njezine dijelove, kaže.
Klaus je rekao da je jučer na sjednici Nadzornog odbora Petrokemije dobio informaciju da je za dokapitalizaciju 23. travnja CERP uplatio 5,44 milijuna eura, Janaf 2,762 milijuna eura, Fond za financiranje razgradnje nuklearnog otpada NEK uplatio 3,8 milijuna eura, a tvrtka Terra – mineralna gnojiva koji je kupio Yildirim uplatila je 25. travnja 116, 82 milijuna eura.
Utvrdili smo da takav omjer uplata državi ne daje 25 posto plus jednu dionicu, nego značajno manje, oko 20-ak posto, a zbroj uplaćenog iznosa s hrvatske strane iznosi oko 12 milijuna eura.
Takav financijski okvir za dokapitalizaciju usuglašen je odlukom glavne skupštine, a postupak je, dakle, rezultirao gotovo rekordnim ulaganjem, sada je podignut na 183,9 milijuna eura. No, cilj, a to je zadržavanje kontrolnog paketa, državni dioničari nisu ostvarili.
Četiri su predstavnika države u postojećoj strukturi, CERP, Janaf, Fond za financiranje NEK i Plinacro, no ovaj posljednji se iz postupka povukao, iako je ranije bilo najava da će sudjelovati sva četiri državna dioničara. Kako su pojasnili, odlučili su ne sudjelovati u dokapitalizaciji zbog velikih vlastitih investicijskih projekata.
Pogreška se, kako se ispostavlja, dogodila u koracima. Suprotno previđenom, državni dioničari svoje dionice uplatili su prije Yildirima, ostavivši mu time i mogućnost veće uplate. Nije tajna da Yildirim od samog početka pregovora o ulasku u Petrokemiju preuzimanjem tvrtke Terra Mineralna gnojiva od Ine i PPD-a (koja posjeduje 54,52% dionica Petrokemije) otvoreno komunicira da je zainteresiran za 100-postotno vlasništvo, ali država nije imala jasan stav oko svoje pozicije u Petrokemiji.
Ovako je uplatom prije Yildirima pristala svojevoljno na rizik i izgubila kontrolu nad procesom, te, uvjeravaju znalci trgovačkog prava, nema više pravnog prostora za manevar.
Opcija koja državi preostaje da popravi grešku i vrati, odnosno ponovno stekne kontrolu u Petrokemiji tek su razgovori s Yildirimom. No, to se, kažu sugovornici, svodi na dobru volju većinskog suvlasnika, koji se, premda upoznat sa željom da država želi zadržati kontrolu, nakon svega ipak odlučio upisati veći broj dionica što nije u duhu partnerstva, pa je pitanje ishoda takvih razgovora.
Provedeni postupak nije moguće poništiti, a pitanje je mogu li koristiti eventualni pritisci države na koje se neki pozivaju, budući da kao strani investitor Yildirim može, primjerice, pokrenuti pravne sporove i tražiti zaštitu na međunarodnim sudovima, piše poslovni.hr.
Sasvim sigurno će se otvoriti žučna rasprava o ovoj temi, jer logično je pitati se i zašto je država investirala još 12 milijuna eura da bi se njezin vlasnički udjel prepolovio!? Ili zašto postojeći paket CERP-a nije prodala i pritom zaradila budući da će Yildirim s gotovo 80 posto vlasništva de facto biti jedini gazda.