Park skulptura nastalih u sklopu Kolonije likovnih umjetnika Željezara Sisak napokon je upisan u Registar kulturnih dobara RH. U sklopu projekta „Tvornica baštine Željezara Sisak“, skulpture će biti restaurirane, a na prostoru parka ubuduće će se održavati različite kulturne manifestacije i zbivanja. Najavili su to na konferenciji za novinare idejni začetnici i partneri u projektu Gradska galerija Striegl, Gradski muzej Sisak i Konzervatorski odjel u Sisku Ministarstva kulture. No pravog idejnog začetnika ovog projekta, sisačkog akademskog slikara Marijana Crtalića, koji je godinama upozoravao na propadanje ovih umjetničkih djela, gradske su ustanove u ovom projektu posve prešutjele. Za svoj projekt o Željezari i tamošnjim skulpturama Crtalić je dobio i nagradu THT-a za 2. najbolje djelo suvremene umjetnosti u 2009. godini.
Ivana Miletić Čakširan iz Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture pojasnila je kako su razgovori o projektu započeli tek prošle godine, dok je Crtalić svoje izložbe vezane uz ovu Likovnu koloniju imao još 2009. godine, a tada su ga , kao i sada, u Gradu Sisku ignorirali. Sve do ovog projekta pojedinaca iz nekih gradskih ustanova i Konzervatorskog odjela nije bilo ništa vezano uz ovaj segment sisačke kulturne baštine. Vjerojatno zbog kritika upućenih prema neselektivnom gradskom podupiranju pojedinih slikara i osnivanju nepotrebnih gradskih kulturnih ustanova.
“Gradska galerija Striegl je u suradnji s Konzervatorskim odjelom u Sisku izradila stručne podloge kojima je Park skulptura nastalih u sklopu Kolonije likovnih umjetnika Željezara Sisak postavljenih u javnom prostoru naselja Caprag u Sisku upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Riječ je o jedinstvenom Parku kakav ne postoji nigdje na području Hrvatske osim ovdje u Sisku, postoje neki primjeri u Europi i Americi. Na području zaštićenog Parka skulptura započet će u suradnji s Odjelom za konzervaciju i restauraciju Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu radionica s ciljem izrade stručne podloge za početak restauracije skulptura. Riječ je o višegodišnjem projektu tijekom kojeg će studenti kroz rad na terenu u svojevrsnoj ljetnoj školi sudjelovati u obnovi skulptura, uz asistenciju profesora i stručnih djelatnika. Cijeli proces će biti popraćen okruglim stolovima kao i stručnim konferencijama međunarodnog karaktera koje će odrediti metodologiju obnove i zaštite, te na taj način popularizirati kulturnu baštinu industrijske povijesti Siska – rekla je Miletić.
“Svaka će skulptura u budućnosti, uz to što će biti obnovljena, dobiti i svoje obilježje, naziv te ime i prezime autora. Sve će skulpture biti uvrštene u neku vrstu karte koja bi posjetitelje vodila kroz Park, a sve bi to ušlo, a samim time i obogatilo, kulturnu turističku ponudu u gradu. Druga faza obuhvaća cjelogodišnje projekte poput izložbi, predstava, predavanja, književnih večeri itd. Cilj je ovih aktivnosti aktivirati ovaj prostor, ali i cjelokupni javni prostor grada Siska – pojasnila je Alma Trauber iz Gradske galerije Striegl.
Marijan Crtalić je tu kartu lokacija postojećih skulptura željezarinih likovnih kolonija izradio i printao 2009. godine, u sklopu prve svoje izložbe o fenomenu željezarine likovne kolonije tako da je ovdje riječ i o čestom hrvatskom fenomenu “naknadne pameti”. Ono što je Grad najviše obradovalo jest što ovime i Ministarstvo kulture preuzima dio obveze financiranja obnove i očuvanja 38 skulptura, od kojih su neke nepovratno nestale, zbog očite gradske nebrige. Naime, novca Grad nikad nije imao (čitaj nije dao) za njihovu obnovu, pa mu nije ni smetalo kada su neke skulpture nestale u rezalištima otpadnih materijala, dok su neke spašene samo inicijativom pojedinaca, poput slučaja Simetrije koju je spasila Branka Sešo.
Tako će, napokon, Park skulptura činiti 38 planski postavljenih i prostorno razmještenih skulptura kao sastavnog dijela industrijskog krajolika, radničkog stambenog naselja te parkovne arhitekture na području sisačkog naselja Caprag, koja svojom urbanističkom kompozicijom i strukturom čini važan i reprezentativan segment društveno-povijesne i kulturne baštine grada Siska. Sve su skulpture nastale tijekom trajanja Kolonije likovnih umjetnika Željezara Sisak u vremenu od 1971. do 1990. godine., a autori skulptura su mahom protagonisti suvremene hrvatske, kao i skulpture autora iz susjednih zemalja, nastale sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća, te nekolicine umjetnika koji su primarno po svom akademski završenom usmjerenju slikari, ali su ostvarili raritetna kiparska rješenja.
Bit će zanimljivo vidjeti koliko će novca, ubuduće, za ove skulpture dati Ministarstvo, a koliko Grad Sisak. Obzirom na poznate kulturne prioritete gradskih vlastodržaca – i njihovih članova obitelji.
