Akademija u Sisku otvorila pitanja građanskih prava, povjerenja u institucije i društvenih promjena

Kako građani mogu utjecati na odluke koje oblikuju njihov život, zašto mladi diljem Europe prosvjeduju i kako nezadovoljstvo pretvoriti u konkretne promjene? O tim se pitanjima razgovaralo na Akademiji aktivnog građanstva i demokracije „Demokracija u praksi”, koju je Agencija lokalne demokracije Sisak organizirala od 21. do 23. listopada 2026. u Sisku, u okviru međunarodnog projekta ROOT WB.

Akademija je okupila gotovo 40 sudionika i članova organizacijskog tima, među kojima su, uz predstavnike organizacija civilnog društva i ustanova, bili i brojni građani koji su se uključili kao
zainteresirani pojedinci.

Građanska prava, odgovornost institucija i političko sudjelovanje

„Možemo odlučiti da se nećemo baviti politikom, ali to ne znači da se politika neće baviti nama”, jedna je od poruka Marka Boka iz Europskog parlamenta, koji je predstavio legitimne načine građanskog sudjelovanja i mogućnosti utjecaja na odluke europskih institucija.

O važnosti odnosa institucija prema građanima govorila je i Tatjana Vlašić, zamjenica pučke pravobraniteljice. Istaknula je da je 2025. bila rekordna godina po broju pritužbi građana te da je taj
broj već tijekom 2026. premašen. Najviše pritužbi odnosilo se na pravo na zdravlje i pristup zdravstvenoj zaštiti, a zatim na diskriminaciju. Posebno je naglasila da institucije moraju biti spremne čuti i neugodne kritike te s građanima komunicirati primjereno i s poštovanjem.

Mladi, društvena polarizacija i mogućnosti promjene

Među temama koje su potaknule rasprave bili su prosvjedi mladih u europskim državama, politička informiranost i sudjelovanje mladih, društvena polarizacija te utjecaj društvenih mreža i dezinformacija na demokratske procese.

Nikola Baketa iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu predstavio je rezultate istraživanja političke kompetencije mladih, dok je Antonella Valmorbida, glavna tajnica Europske asocijacije za lokalnu demokraciju (ALDA), govorila o izazovima demokracije u digitalnom okruženju.

Kako građanske inicijative mogu dovesti do konkretnih promjena pokazao je Josip Miličević iz Mreže mladih Hrvatske, predstavljajući primjere uspješnog zagovaranja i suradnje s različitim saveznicima.

Sanja Posavec iz Agencije za mobilnost i programe Europske unije predstavila je mogućnosti programa Erasmus+ za mlade i organizacije.

Tijekom trodnevnog programa, koji je vodila edukatorica Lejla Šehić Relić, sudionici su kroz praktične radionice razvijali ideje za rješavanje problema u svojim zajednicama.

Potrebni su nam prostori za građanski dijalog

„Posebno nas veseli što je Akademija okupila i velik broj građanki i građana koji su se uključili kao pojedinci, iz želje da bolje razumiju društvene procese i mogućnosti vlastitog djelovanja. To potvrđuje koliko su nam potrebni otvoreni prostori za susrete, razgovor, učenje i zajedničko djelovanje. Upravo zato Agencija lokalne demokracije Sisak već godinama zagovara uspostavu društveno-kulturnog centra kao mjesta koje povezuje građane, organizacije i inicijative te potiče njihovo aktivno sudjelovanje u životu zajednice. Demokracija ne pripada samo institucijama i organizacijama – ona pripada svima nama”, istaknula je Paula Raužan, predsjednica Agencije lokalne demokracije Sisak.

Projekt ROOT WB – Regionalna odgovornost za našu budućnost: građani i organizacije civilnoga društva jačaju europske vrijednosti na Zapadnom Balkanu provodi se u partnerstvu s Agencijom lokalne demokratije Mostar, NALAS-om, CEDEM-om – Centrom za demokraciju i ljudska prava, ACT-Centrom, Beogradskim centrom za sigurnosnu politiku (BCSP), Europskim pokretom u Sjevernoj Makedoniji (EMMK), Agencijom lokalne demokracije Sisak i ALDA-om – Europskom asocijacijom za lokalnu demokraciju.

Projekt je financiran sredstvima Europske unije kroz program Građani, jednakost, prava i vrijednosti (CERV). Izneseni stavovi i mišljenja isključiva su odgovornost autora te ne odražavaju nužno stavove Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njihov sadržaj.