Rimska lađa procijenjene veličine 30 i širine četiri metra pronađena je u koritu rijeke Kupe u samom središtu Siska. Po dimenzijama je to, i na europskoj razini, jedno od većih plovila u to vrijeme korišteno na rijekama. Preliminarna datacija njenog korištenja od strane stanovnika antičke Siscije je 2. stoljeće, iako će se dodatna istraživanja o točnoj starosti riječne lađe naknadno provesti, piše Večernji list.
To je zasigurno najspektakularniji nalaz sustavnog arheološkog istraživanja u rijeci Kupi koje već četiri godine provodi Gradski muzej Sisak u suradnji s tvrtkom NavArchos i francuskim laboratorijem, specijaliziranim za podvodnu arheologiju, Centre Camille Jullian. U istraživanju sudjeluju i Arheološki muzej u Zagrebu, Hrvatski restauratorski zavod te tvrtka Ipso Facto uz logističku podršku Ronilačkog kluba Sisak.
„Za ovo plovilo se zna od 1985. godine kada su se na ovoj lokaciji provodila druga arheološka istraživanja. Tada je samo površno djelomično otkopan, a ove smo mu se godine odlučili sustavnije posvetiti. Nismo znali sve o njegovoj veličini, koja je bila iznenađenje. Otkopali smo ga u dužini od 12 metara, a procjena je da se u koritu Kupe i dalje prema obali lađa prostire do ukupne dužine od 30-ak metara, što je vrlo veliko plovilo za to razdoblje antike.“ – rekao je voditelj istraživanja dr. sc. Anton Divić.
“Iako je podvodna arheologija uglavnom orijentirana na more, i naše rijeke skrivaju vrlo zanimljive nalaze. Ovo u Sisku je vrlo važno za proučavanje brodogradnje, kao i naše shvaćanje načina života antičkih stanovnika i njihovo korištenje riječnog transporta. Slični brodovi već su pronađeni u Francuskoj i njemačkoj, ali poseban način korištenja zakovica na ovom brodu omogućio nam je da ovu lađu tipski povežemo s još tri pronađena u Kupi i rijeci Ljubljanica u Sloveniji koja se također ulijeva u Savu. Dakle, riječ je o lokalnoj brodogradnji specifičnoj za savski sliv, a do sada smo pronašli četiri broda ovog tipa od kojih je ovaj najveći i najbolje očuvan” – dodao je dr.sc. Divić.
Dimenzije sisačke rimske lađe, izrađene po svemu sudeći od hrastovine, ukazuju kako je ona bila namijenjena za prijevoz teškog tereta riječnim putem te je mogao prevesti nekoliko desetaka tona tereta. Nizvodno su u doba antike u riječnom prometu korištena vesla, dok su uzvodno, poznato je, takve brodove sa obala vukli konji i ljudi.
Brod će, nakon završetka ovogodišnjeg istraživanja, tu ostati i dalje obzirom da istraživanje ove godine neće biti dovršeno, a i jer je vađenje i konzerviranje takvog broda iznimno skupo i zahtijeva posebne uvjete i prostor. Arheolozi se nadaju iduće godine nastaviti istraživanja ove rimske lađe s ciljem pronalaska krme ili pramca, kako bi se do kraja mogla utvrditi njena veličina i detalji izrade. Iduće godine bit će javnosti i prezentirani dosadašnji rezultati istraživanja.
Inače, ova istraživanja u Sisku provode se već godinama s ciljem boljeg razumijevanja tehnika plovidbe i brodogradnje stanovnika rimske Siscije.U ove četiri godine francuski i hrvatski arheolozi ukupno su u Kupi, u središtu Siska, pronašli i proučili ukupno sedam riječnih plovila, od kojih je šest tzv. čamaca monoksila, koji su izdubljeni iz jednog stabla hrasta. Oni potječu iz razdoblja od mlađeg željeznog doba, 4. stoljeća prije Krista, pa do kasne antike i svjedoče dugu tradiciju brodogradnje predrimskih stanovnika Segestice i rimske Siscije, vrlo važnog antičkog grada i središta jedne od Rimskih provincija. U vrijeme antike rijeke su bile važni trgovački putevi, a rijeke Kupa i Sava bili su jedan od glavnih trgovačkih puteva ovog područja. Upravo je i to glavni razlog što su Rimljani upravo Sisak odabrali za jedno od svojih središta antičkog svijeta.
Među proteklih godina pronađenim monoksilima u rijeci Kupi je i jedan dug 15 metara, što je do sada rekrodna veličina za takvo plovilo, izdubljeno iz jednog stabla, na ovom području. Tijekom ove godine arheolozi su u koritu Kupe proučavali i ostatke drvenog rimskog mosta kao i olovne cijevi rimskog akvadukta koje su prolazile kroz korito rijeke.
