U Sisačko-moslavačkoj županiji tijekom 2024. godine rođene su 1.003 bebe, što je u odnosu na 2023. godinu pad broja živorođenih beba za 80. Istovremeno, tijekom prošle godine u našoj županiji preminulo je 2.266 osoba, što je 13 osoba manje nego godinu prije.
Broj rođenih beba u našoj županiji je najniži od uspostave županije, a trend ukazuje na demografsko izumiranje.
Sadašnji vitalni indeks Sisačko-moslavačke županije je 44,3. Vitalni indeks je omjer rođenih i umrlih (1003/2226).
To je najgori vitalni indeks od svih županija, izuzev Ličko-senjske u kojoj je vitalni indeks 44,1.
Vitalni indeks Republike Hrvatske je 62,8, a nijedna županija nema vitalni indeks veći od 80. Najveći je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 78,6 te u Zagrebu – 79,5. No, to zapravo znači i da na četvero rođenih u Zagrebu umire pet njegovih stanovnika.
Kakav je trend u pogledu naše županije u pitanju govori najbolje sljedeći podatak:
2006. godine je bilo 1.534 novorođenih u SMŽ, te 2.550 umrlih (vitalni indeks 59,7)
2009. je bilo najviše rođenih 1.653, a umrlih 2.615 (vitalni indeks 62,9)
2015. je bilo već 1,271 rođenih i 2.619 umrlih (vitalni indeks 48,5)
2020. je bilo 1.204 rođenih te 2.608 umrlih (46,1 vitalni indeks).
Iz županije su ovih dana javili kako je u prva tri mjeseca ove godine u našoj županiji rođeno 34 beba više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To bi moglo značiti da će ova godina završiti s više rođenih nego 2024., no u najboljem slučaju to će biti vraćanje na stanje otprije koju godinu. 2023. je rođeno 1.094 beba.
Ono što je jasno iz ovih podataka je da su neka područja naročito pogođena izumiranjem uz razotkrivanje nelogičnosti kod podjele jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj.
Tako recimo Grad Hrvatska Kostajnica ima u 2024. samo 6 rođenih beba, a 28 umrlih (21,4 vitalni indeks – na jednog rođenog umre pet stanovnika). Jedini gori od njega je Majur sa tri novorođene bebe i 29 umrlih te Hrvatska Dubica (4 rođene bebe i 17 umrlih stanovnika u 2024.). Više od jednog Grada ima rođenih i Gvozd (9 beba i 57 umrlih), te Dvor (10 beba i 76 umrlih) koji su u najgorem demografskom položaju zbog većeg broja umrlih, kao i općina Donji Kukuruzari (10/23).
Cijelu Sisačko-moslavačku županiju u biti donekle izvlače Moslavina i slavonski dio županije.
Kad se gleda vitalni indeks on je najveći u Popovači – 67,1 (102/152), Novskoj 63,5 (94/148) te Kutini – 60,6 (177/292) i Lipovljanima – 605,5 (23/38).
Sisak ima ispodprosječni vitalni indeks – 40,9 uz 266 novorođenih i 651 umrlog stanovnika grada u 2024. Dakle, prirodnim slijedom je u jednoj godini Sisak izgubio gotovo 400 stanovnika. Vitalni indeks Petrinje je 42,1 (127/302). u spomenutoj H. Kostajnici vitalni indeks je 21,4 (6/28), a najgori je u Dvoru -13,2, Gvozdu -15,8 te Majuru – 10,3.
Sisačko-moslavačka županija ima i negativan skor u mjeru iseljavanja i useljavanja, s tim da podaci pokazuju da se gotovo petina useljenih u Hrvatskoj odnosi na strane radnike, najviše na Nepalce, koji sigurno neće ostati ovdje.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2024. godini u Hrvatskoj je rođeno 32.069 beba, a preminula je 51.080 osoba. U odnosu na godinu prije, rođena je 101 beba manje, dok je preminulo 195 osoba manje. No, gotovo 20.000 umrlih je u jednoj godini više nego rođenih.
Pozitivan prirodni prirast (vitalni indeks veći od 100) imalo je tek 35 gradova/općina u Hrvatskoj, a negativan 517 gradova/općina i Grad Zagreb, dok su tri općine imale nulti prirodni prirast.
Objavljeni su i podaci za sklopljene brakove i razvode. U prošloj godini u našoj županiji sklopljeno je 656 brakova, a rastalo se 218 parova. To je u odnosu na 2023. godinu 57 sklopljenih brakova više, te tri rastave braka više.
Istovremeno, sklopljeno je u cijeloj Hrvatskoj 17.206 brakova, što je sto brakova manje nego godinu prije, dok se istovremeno rastao 4.961 par, odnosno 554 para više nego 2023. godine.
