Unatoč drugačijim tvrdnjama političara, Enna grupa nije odustala od projekta Eko reci parka u Kutini, odnosno izgradnje spalionice otpada na ulazu u grad, upozoravaju mještani Radničkog naselja Krč i Građanska inicijativa “Ne spalionici otpada u Kutini”, a prenosi Hina.
U industrijsko-logističkoj zoni u blizini Petrokemije planira se gradnja kogeneracijskog postrojenja u kojem će se spaljivanjem otpada proizvoditi toplinska i električna energija, a spaljivalo bi se 25,6 tona otpada na sat, tvrde nezadovoljni mještani i aktivisti.
Još od 2019. godine, kad je gradonačelnik Zlatko Babić najavio mogućnost gradnje spalionice, javnost je isključenja iz svih rasprava o projektu Eko reci park Kutina, dodaju mještani koji poručuju da građani Krča neće dopustiti gradnju spalionice u njihovu naselju.
Tvrtka Eko reciklažni park d.o.o. u sastavu Enna grupe (u vlasništvu Pavla Vujnovca) projekt Eko reci parka u Kutini počela je pripremati 2019. godine, kad je iz Kutine dobila pozitivne signale. Tada se tražio kupac za Petrokemiju pa je Grad Kutina udovoljio zahtjevima investitora te je izmjenama prostornih planova omogućio gradnju spalionice u industrijsko-logističkoj zoni.
Gradsko vijeće tu je odluku na prijedlog gradonačelnika Babića donijelo jednoglasno 2020. godine. Studija utjecaja na okoliš usvojena je 2021.
“U procese donošenja takvih planova i studija mora biti uključena javnost“, poručuje građanska inicijativa “Ne spalionici otpada u Kutini“ i upozorava kako u slučaju projekta Eko reci park građani Kutine nisu bili informirani ni uključeni u donošenje odluka.
Grad Kutina od Sisačko-moslavačke županije tražio je da se Eko reci Park proglasi projektom od županijske važnosti, a u ožujku 2023. godine Grad Kutina je izdao lokacijsku dozvolu za projekt.
U svibnju prošle godine građanska inicijativa i Vijeće Mjesnog odbora Radničkog naselja Krč organizirali su prosvjed, pri čemu su još jednom upozorili da su bili isključeni iz procesa donošenja odluka i organizirali potpisivanje peticije protiv spalionice.
Razgovarali su tad s gradonačelnikom Babićem i predsjednikom Gradskog vijeća Nebojšom Čovićem, koji su ih umirili rekavši da investitor ne pokazuje interes za nastavak projekta, što je gradonačelnik ponovio i na nedavnoj sjednici Gradskog vijeća.
“Nema aktivnosti oko projekta Eko reci park, koji je bio vezan uz Petrokemiju. Nakon što je PPD prodao Petrokemiju turskim investitorima, ne vjerujem da će se projekt nastaviti”, ustvrdio je Babić.
No iz Enna grupe na upit o budućnosti projekta kažu drugačije.
“Za projekt Eko reci parka ishođena je lokacijska dozvola, nastavljamo s pripremnim radnjama potrebnima za realizaciju projekta, što uključuje pribavljanje niza odluka nadležnih tijela, pa stoga nismo u mogućnosti komentirati upit o početku izgradnje”, službeno su odgovorili.
To je uznemirilo mještane Krča i članove građanske inicijative, koji su bili uvjereni kako se od projekta odustalo, pa su od gradonačelnika zatražili točne informacije i upozorili da se odluka o gradnji spalionice ne može donijeti bez sudjelovanja građana.
Mještani su održali sastanak s kojega su poslali poruku kako se “spalionica otpada neće graditi u Krču“ jer bi to bitno narušilo kvalitetu njihovih života te još jednom istaknuli da će se protiv toga boriti svim zakonskim sredstvima.
“Mještani Radničkog naselja Krč nikad neće dozvoliti izgradnju spalionice u svom dvorištu, a sve ostale građane pozivamo da nam se pridruže u toj borbi. Spalionica nije prijetnja samo Radničkom naselju, nego i čitavoj Kutini i okolici”, poručili su.
U projektu tu Eko reci park (ERP) u kogeneracijskom postrojenju u ILZ Kutina proizvodit će se toplinska i električna energija spaljivanjem otpada.
Tehnološka jedinica za energetsku oporabu otpada/kogeneracijsko postrojenje –
energetska oporaba otpada, tj. korištenje otpada uglavnom kao goriva ili drugog načina
dobivanja energije, oznaka postupka R 1 (sukladno Zakonu o održivom gospodarenju
otpadom, (NN 94/13, 73/17, 14/19, 98/19), Dodatak II.
U kogeneracijskom postrojenju moći će se proizvesti maksimalno 9,9 MW električne ili 40 MW toplinske energije. Kao gorivo za rad kogeneracijskog postrojenja planirano je korištenje
– nereciklabilnog dijela iz sortirnice, goriva iz otpada te muljeva s uređaja za pročišćavanje
otpadnih voda.
Kapacitet kogeneracijskog postrojenja u studiji je iskazan kroz dvije vrijednosti:
– 130.000 t/g što predstavlja prosječnu operativnu vrijednost (ulazne količine) za
kogeneracisjko postrojenje
– 204.750 t/g što predstavlja najveću količinu otpada/goriva iz otpada koju je tehnički
moguće obraditi u kogeneracijskom postroejnju (tzv. worst case scenario).
Uz navedeni maksimalni kapacitet pretpostavljena dinamika ubacivanja goriva u peć je 25,6 t/h.