Županijsko državno odvjetništvo u Sisku podnijelo je Istražnom odjelu Županijskog suda u Sisku istražni zahtjev protiv ukupno šest nekadašnjih pripadnika 1. gardijske brigade – Tigorvi zbog sumnje u počinjenje ratnog zločina protiv civilnog stanovništva na području Novske u studenom i prosincu 1991. godine.Prva se optužnica odnosi na četvoricu hrvatskih državljana (1949., 1973., 1965. i 1965.) za koje se sumnja da su kao pripadnici Hrvatske vojske (zajedno sa još jednim sada pokojnim pripadnikom Hrvatske vojske) 18. prosinca 1991. naoružani automatskim puškama ušli u jednu kuću u Novskoj te da su se nad, u njoj zatečenim civilima (jedan muškarac i četiri žene), iživljavali tukući ih i mučeći ih, a potom hicima iz automatske puške usmrtili tri žene dok je ranjeni muškarac uspio pobjeći.
Riječ je o slučaju obitelji Petra Mileusnića. U njegovu su obiteljsku kuću 18. prosinca 1991. godine upala petorica maskiranih hrvatskih branitelja. U kući su zatekli njega, njegovu suprugu i kćer Goranku i Veru te dvije susjede. Nakon mučenja usmrtili su mu ženu i kćer te susjedu Blaženku Slabak, dok je sam Petar preživio više hitaca koje su iza utomatskog oružja ispalili u njega nepoznati vojnici.
Druga kaznena prijava podnesena je protiv dvojice hrvatskih državljana (1971. i 1972.) zbog postojanja osnovane sumnje da su kao pripadnici Hrvatske vojske (zajedno sa još dva sada pokojna pripadnika Hrvatske vojske) 21. studenog 1991. naoružani automatskim puškama ušli u jednu kuću u Novskoj, te zatekli civile (tri muškarca i jednu ženu) nad kojima su se iživljavali tukući ih i mučeći ih, a potom ih sve usmrtili pucnjevima iz automatske puške.
Tom prilikom u kući Miše i Sajke Rašković, osim njih dvoje su ubijeni i njihovi susjedi Mihajlo Šeatović te Ljuban Vujić.
Vojno tužilaštvo u Zagrebu je zbog ovih slučajeva bilo 1992. godine podnijelo optužnicu protiv nekoliko hrvatskih vojnika uključujući Dubravka Leskovara, Damira Raguža, Dejana Milića, Ivana Grgića i Zdravka Plešeca, no na to je , nezakonito, primjenjen Zakon o oprostu 1992. godine. Slično je bilo kao i kod ubojice Josipa Reihla Kira Antuna Gudelja koji je prvo amnestiran na temelju istog Zakona, no na lanjskom je suđenju dobio 20 godina zatvora.
Protiv svih osumnjičenika je predloženo određivanje pritvora.
