Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir poručila je u srijedu kako su megalomanski projekti koji bi mogli bespovratno utjecati na prirodu i okoliš, poput onih koji se najavljuju u Sisačko-moslavačkoj županiji, „apsolutno neprihvatljivi“.
Sve dok neka proizvodnja, a posebno proizvodnja hrane, ne zadire u pružanje osnovnih životnih usluga, treba je podupirati.
No, isto tako se jasno i glasno trebamo boriti protiv megalomanskih projekata koji bi mogli imati bespovratni utjecaj na prirodu, okoliš i očuvanje proizvodnih resursa poput onih koji se najavljuju u Sisačko-moslavačkoj županiji, jer su takvi projekti apsolutno neprihvatljivi, kazala je Petir.
Predsjednica Odbora to je kazala na konferenciji „Klima i urbanizam“, koju je organizirao časopis Komunal, a koju je otvorila te održala uvodno predavanje na temu EU zelene politike, klimatske promjene i proizvodnja hrane.
Kod urbanističkog planiranja valja uzeti u obzir klimatske promjene
Istaknula je kako klimatske promjene predstavljaju veliki izazov u svim segmentima našeg života i rada, pa ih je važno uzeti i u obzir kod urbanističkog planiranja, kako bi se smanjio njihov utjecaj na gradove.
Upozorila je da prostorno planiranje mora biti razumno i omogućiti odvijanje poljoprivredne aktivnosti tamo gdje je to moguće jer je, kako je rekla, važno da ne raste šikara, da nam polja ne budu zapuštena, a parcele neuredne, već da se na njima proizvodi hrana.
„Poljoprivredni proizvođači iseljeni su s područja Jakuševca ali zato je smetlište i dalje tamo, nesanirano, kakvo je bilo i prije nekoliko godina kada je poljoprivrednicima objašnjeno da se ne uklapaju u urbani koncept grada. Koncept: smetlište može, poljoprivredna proizvodnja ne može, loš je koncept“, rekla je Marijana Petir.
