Normalna je pojava da velika većina državnih institucija, ali i gradskih, općinskih te županijskih službi, skraćuju radna vremena u dane uoči praznika. No za tu praksu nema nikakvog opravdanja osim navike iz nekih drugih vremena…Iako takvo skraćeno radno vrijeme nema nikakvo uporište u zakonima, jer su jasno propisani neradni dani, ustaljeni običaj javnih službi dovodi do toga da se umjesto do 15 ili 16 sati, ovisno o službi, radnim danom uoči blagdana radi do 12, 13 ili rjeđe do 14 sati.
Budući da ove godine imamo desetak praznika prije kojih će se koristiti takva praksa, dolazimo do toga da će svaki zaposlenik u javnim službama na temelju toga dobiti dodatni tjedan plaćenog odmora, jer oko 40 radnih sati neće odraditi. Ako procijenimo da je u Sisačko-moslavačkoj županiji oko 5000 službenika koji rade u lokalnoj ili državnoj administraciji, dolazimo do 200.000 radnih sati godišnje koje će porezni obveznici platiti, a koji u biti nisu odrađeni. Pomnožimo li te radne sate s brutto 30 kuna, koliko je prosječna satnica, ispada da šest milijuna kuna građani iz svojih poreza izdvajaju za te slobodne sate lokalne i državne administracije. Na razini države ta se svota penje i do nevjerojatnih pola milijarde kuna na godinu.
– To je očito odraz našeg odnosa prema radu. Naime, nema nikakve zakonske podloge za takva skraćenja radnog vremena, no ustalilo se i provodi se, a ljudima očito dobro dođe – rekao nam je Stevo Baić, predstojnik Ureda državne uprave u Sisačko-moslavačkoj županiji, koja također ima praksu skraćenja radnog vremena.
– Odluku o tome donosi Središnji državni ured za upravu i jednostavno se na nas preslikava odande, ali i Središnji ured se poziva na ministarstva, koja također imaju takvu praksu. No, to je jednostavno samo neki običaj koji se provodi, ali zahvaljujući tome dolazi i do smiješnih situacija da me djelatnici čak pitaju, ako je praznik u ponedjeljak, do kada će se raditi i u petak – dodaje Baić.
U biti je sve počelo u doba SFRJ, kada je primejrice u Sisku došlo do skraćivanja radnoga vremena na dan prije Dana mrtvih jer se time htjelo dati mnogim Siščanima, koji su došli u grad iz svih dijelova Jugoslavije, priliku da stignu na grobove svoje rodbine. Nakon toga krenuli su veliki tadašnji privredni subjekti spajati dan prije 01. svibnja, a nakon 1991. godine državne i lokalne službe su sve to samo nastavile jer im je koristilo.
Tako to čini i gradska uprava. Iako je bila praksa da gradske ustanove dan prije praznika rade samo do 12 sati, pred zadnji praznik, 25. lipnja, radili su do 14 sati jer je tako odlučio gradonačelnik Dinko Pintarić.
