Siščani na tragovima srednjovjekovnog kršćanstva u Hrvatskom zagorju

Da je vrlo aktivna, Župa Uzvišenja sv. Križa protekli je tjedan to iznova dokazala. Ugostivši dr. Josipa Blaževića, u organizaciji ove Župe i Hrvatskog katoličkog društva prosvjetnih djelatnika Sisak, proteklog je četvrtka, 06. studenog, održana tribina Crkva pred izazovima iscjeliteljskih terapija New Agea (bioenergija, joga, reiki). Pred gotovo 150 posjetitelja na vrlo zanimljiv način fra Josip Blažević u devedeset je minuta prikazao opasnosti koje se kriju u sve intenzivnijim ponudama New Agea. Upozorio je tako na mnoge zablude koje nude  bioenergetičari, proricatelji budućnosti, reiki majstori, te gurui, često, kako kaže, radi materijalnog dobitka. Blažević istovremeno poručuje kako je jedini pravi iscjelitelj i učitelj Isus Krist.
  Povodeći se željom da Siščane, Lobrošćane i Vukovarce upoznaju s povijesnim istraživanjima, te pronalascima kršćanskih tragova na prostorima Hrvatskog zagorja u okolici Zlatara, ponovo u organizaciji Župe Uzvišenja sv. Križa i Hrvatskog katoličkog društva prosvjetnih djelatnika i pod vodstvom župnika mr. Antuna Sente, i dr. Zvonimira Kurečića, prebendara Prvostolne crkve zagrebačke,pedesetak je vjernika iz Siska proteklog vikenda hodočastilo po arheološkim lokalitetima vezanim uz prve tragove kršćanstva na tom prostoru.
Naime, Vukovar, Sisak i Martinšćinu kod Lobora povezuju raspela sličnih obilježja i arheološko povijesnih vrijednosti izrađena u 12. stoljeću. Vukovarsko i sisačko raspelo čuva se u Arheološkom muzeju u Zagrebu, dok je raspelo iz Martinšćine pohranjeno u riznici Zagrebačke nadbiskupije.
Prva je postaja studijskog hodočašća bila župna Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Zlataru koja se spominje u najstarijem popisu župa Zagrebačke nadbiskupije. Hodočasnici su potom obišli svetište Majke Božje Gorske, gdje su vidjeli krstionicu iz četvrtog i tragove svetišta iz 5. stoljeća, obnovljenu Crkvu Majke Božje Snježne u Belcu, jednu od najljepših baroknih crkvica u Hrvatskoj, koju krase freske Ivana Rangera, bočni oltari i propovjedaonica Josipa Schokotniga iz sredine 18. stoljeća, te na koncu i kapelu Svetog Martina u Martinšćini u kojoj je pronađeno raspelo iz 12. stoljeća.