Tradicionalno hodočašće u Zrin i 83. obljetnica stradanja Zrinjana obilježeni su u nedjelju, 6. rujna 2026., u Zrinu.
Već tradicionalno, od 1996. godine, preostali Zrinjani i njihovi potomci sjećaju se događaja iz rujna 1943., kada su partizani i četnici u genocidnom pohodu ubili gotovo trećinu Hrvata Zrina, spalili župnu crkvu Našašća svetoga Križa, kao i cijelo selo. Sve preživjele komunističke vlasti raselile su, oduzele im imovinu i zabranile povratak u Zrin.
Program obilježavanja započeo je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća, a zatim i molitvom pred križem podno Staroga grada. Slijedio je mimohod do spomen-crkve Našašća sv. Križa, gdje je svečano misno slavlje predvodio đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, u zajedništvu sa sisačkim biskupom Vladom Košićem, krčkim biskupom Ivicom Petanjkom i više svećenika.
Tom prigodom nadbiskup Hranić blagoslovio je i novo zvono na spomen-crkvi, posvećeno sv. Andriji i sv. Tomi. Zvono je dar obitelji iz Srednje Bosne koja želi ostati anonimna.
Obilježavanju su nazočili i ministar Ante Šušnjar sa suradnicima, kao i predstavnici lokalnih vlasti.
Na početku je sve okupljene pozdravio biskup Košić, podsjetivši na slavnu, ali i tragičnu povijest Zrina. Posebno je istaknuo kako je upravo ovo mjesto kolijevka imena Zrinskih, jednoga od najznačajnijih hrvatskih velikaških rodova, te upozorio kako Zrin i danas nije dobio mjesto koje zaslužuje u hrvatskoj povijesnoj i nacionalnoj svijesti.
U homiliji nadbiskup Hranić, obraćajući se posebno nasilno prognanim i raspršenim Zrinjanima te njihovoj djeci i unučadi, govorio je o evanđeoskom odnosu prema grijehu, zlu, nepravdi i čovjeku koji je zlo počinio. Polazeći od Isusova poziva na bratsku opomenu, upozorio je kako suvremeno društvo često postupa upravo suprotno, javno razotkrivajući, osuđujući i ponižavajući druge, osobito putem medija i društvenih mreža. Naglasio je kako Isus nikada nije poistovjećivao grijeh s grešnikom te kako borba protiv zla ne smije postati borba protiv čovjeka. „Dakle, ni mi ne trebamo i ne želimo biti trube kroz koje se razglašuje zloća drugih, niti želimo našim okupljanjem služiti dodatnom širenju mržnje prema onima koji su vas protjerali iz vaših kuća i domova, sravnili mjesto sa zemljom i zabranili vam da barem kao turisti dođete samo vidjeti svoj rodni kraj. Nismo ovdje niti da bismo zazivali progon, kaznu ili osvetu te da tako nastavimo širiti mržnju u pametima i srcima drugih ljudi te dodatno ukopavati čitavo društvo u dodatne podjele i zlo. Ne! Mi se danas ovdje želimo jednostavno utvrđivati kao pojedinci i kao društvena i crkvena zajednica u evanđeoskom načinu oslobađanja od pretrpljenoga zla; poručiti da je i komunizam bio totalitarni sustav koji se ne može i ne smije štititi, a još manje veličati jer smo na svojoj koži osjetili zloću i okrutnost njegove ideologije; da treba popraviti štetu i nepravdu u svemu što je moguće. Istodobno želimo ispovijedati svoje ljudsko i kršćansko uvjerenje da su Kristovi evanđeoski principi pravi i istinski put te poticati i ohrabrivati se međusobno i čitavo naše hrvatsko društvo na usvajanje Isusova evanđeoskog pristupa vlastitoj slabosti i grijehu, drugim ljudima te novim nepravdama, sukobima i zlima s kojima se danas suočavamo kao pojedinci i kao društvo.“
Nadbiskup je istaknuo kako kršćanski odgovor na nepravdu nije osveta, nego sposobnost prekidanja spirale nasilja i mržnje. Podsjetio je kako je veći i snažniji onaj koji je sposoban nadvladati vlastitu povrijeđenost, ostati miran i oprostiti, nego onaj koji na pretrpljeno zlo odgovara novim zlom.
Osvrnuo se i na dugogodišnju šutnju o Zrinu, Križnom putu i drugim žrtvama komunističkog režima nakon Drugoga svjetskog rata, kao i na poteškoće u utvrđivanju pune istine o svim žrtvama. Upozorio je kako se još uvijek ne pristupa svim arhivima, grobištima i istraživanjima koja bi omogućila cjelovito sagledavanje povijesnih događaja, bez obzira na to kakva god utvrđena istina bila.
Na kraju homilije nadbiskup je okupljene pozvao da po euharistijskom zajedništvu s Kristom dopuste da u njima bude pobijeđeno svako zlo te da svojim životom pridonose stvaranju humanijeg, poštenijeg, boljeg i plemenitijeg društva.
Nakon popričesne molitve okupljenima se obratio krčki biskup Ivica Petanjak. Posebno je čestitao mons. Marku Cvitkušiću, ravnatelju Zaklade za gradnju crkve u Zrinu, na ovogodišnjem zlatnom misničkom jubileju te mu, u znak zahvalnosti za sve što je učinio za Zrinjane i izgradnju spomen-crkve, darovao misnicu povezanu s blaženim Miroslavom Bulešićem.
Biskup Petanjak osvrnuo se i na novo zvono, podsjetivši da su posljednji put zvona u Zrinu prije njegova uništenja zvonila na Malu Gospu, 8. rujna 1943. godine. Izrazio je radost što danas u Zrinu ponovno zvone sva tri zvona i pozivaju na molitvu, vjeru i život po Evanđelju.
Na kraju slavlja svima je zahvalio i župnik Darijo Stanković.
