Općinsko državno odvjetništvo u Sisku je, po primitku kaznene prijave Policijske uprave sisačko-moslavačke, provelo dokaznu radnju prvog ispitivanja hrvatske državljanke (1980.) zbog kaznenih djela povrede djetetovih prava iz članka 177. stavka 1. Kaznenog zakona i ubijanja ili mučenje životinja iz članka 205. stavka 1. u vezi članka 52. Kaznenog zakona.
Postoji osnovana sumnja da je osumnjičena 46-godišnjakinja u razdoblju od listopada 2020. do početka lipnja 2026. na širem području Općine Dvor počinila kaznena djela povrede djetetovih prava na štetu svog djeteta.
Osnovano se sumnja i da osumnjičenica tijekom određenog razdoblja sve do početka lipnja 2026., nije vodila brigu o najmanje 50 pasa koji su povjereni udruzi za zaštitu životinja koju je vodila, na način da im nije osigurala hranu, veterinarsku skrb te primjeren prostor za boravak, pri čemu su životinje bile izložene nepotrebnim mukama, što je dovelo do uginuća najmanje 15 pasa, dok je 35 pasa pronađeno u pothranjenom i teškom zdravstvenom stanju.
Sucu istrage Županijskog suda u Sisku podnesen je prijedlog za određivanje istražnog zatvora protiv 46-godišnjakinje zbog opasnosti od utjecaja na svjedoka te opasnosti od ponavljanja kaznenog djela (članak 123. stavak 1. točka 2. i 3. Zakona o kaznenom postupku), koji prijedlog je sud prihvatio te odredio istražni zatvor iz navedenih zakonskih osnova.
Na slučaj su reagirali iz iz Prijatelja životinja.
“Hrvatska ovih dana svjedoči kulminaciji okrutnosti prema životinjama. Slučajevi napuštanja, izgladnjivanja, mučenja i smrti nižu se jedan za drugim, a svaki od njih razotkriva isti poraz: sustav koji je morao zaštititi životinje nije djelovao na vrijeme. Prema najnovijim vijestima, potresni prizori zatekli su policiju i u Općini Dvor, gdje je velik broj pasa bio teško zanemarivan, izgladnjivan i prepušten patnji, a neki i smrti. Prijatelji životinja ističu da ovaj slučaj nije smio doći do ove razine i da se patnja životinja mogla i trebala spriječiti pravodobnim postupanjem nadležnih institucija.
“Ovi horori kojemu cijela javnost svjedoči trebali su se i mogli spriječiti. Nadležne institucije dobivale su prijave i od drugih i od nas. Osim toga, i neovisno o prijavama, trebale su i mogle samostalno djelovati jer su u službenim bazama mogle vidjeti velik broj pasa na istoj adresi. Trebamo Inspekciju za zaštitu životinja i sustav koji djeluje”, poručuje Luka Oman, predsjednik udruge Prijatelji životinja.
Prijatelji životinja podsjećaju da su još prošle godine u dopisu Državnom inspektoratu Republike Hrvatske istaknuli najnoviji slučaj u Općini Dvor kao jedan od onih s kojima su inspekcije upoznate, no problemi u stvarnosti ne rješavaju. S vremenom broj pasa se povećao, a prema dostupnim informacijama, psi su se ondje nerijetko i nekontrolirano razmnožavali.
„Godinama upozoravamo da postojeći sustav ne funkcionira. Skupljamo potpise za reformu veterinarske inspekcije, koja djeluje ponajprije prema Zakonu o zdravlju životinja i Zakonu o veterinarstvu, a ne može učinkovito djelovati i prema Zakonu o zaštiti životinja. Institucije trebaju djelovati preventivno. Ovakav horor koji potresa Hrvatsku nije iznimka, nego alarm da nešto sustavno ne valja i da je konkretna promjena nužna”, ističe Oman.
Prijatelji životinja naglašavaju da se ne smije izostaviti ni odgovornost jedinica lokalne samouprave, koje imaju jasne zakonske obveze zbrinjavanja napuštenih, izgubljenih, ozlijeđenih i oduzetih životinja. Gradovi i općine dužni su izgraditi funkcionalan sustav zbrinjavanja, u kojemu napuštene životinje završavaju u registriranim skloništima, a ne kod pojedinaca ili udruga koje nemaju uvjete za smještaj velikog broja životinja. „Lokalne zajednice imaju zakonsku obvezu osigurati zbrinjavanje napuštenih i ranjenih životinja. Kada taj sustav ne postoji ili postoji samo na papiru, teret skrbi često pada na pojedince i udruge koje djeluju iz očaja jer vide da lokalna zajednica ne poduzima ništa. No upravo zato sustav mora funkcionirati tako da se ovakvi horori ne mogu dogoditi”, navodi Oman.
Upozoravaju da mnoge jedinice lokalne samouprave već godinama ne provode svoje zakonske obveze: ne provode kontrolu mikročipiranja pasa, ne osiguravaju učinkovito zbrinjavanje napuštenih životinja, ne financiraju ili ne sufinanciraju kastracije skrbničkih pasa i mačaka te slobodnoživućih mačaka, a neke nemaju ni stvarno funkcionalan ugovor sa skloništem. Pritom se događa da se s njihova područja godišnje ne zbrine nijedan pas, dok veterinarska inspekcija takve propuste najčešće ne sankcionira.
Posebno ističu da su gradovi i općine dužni obići sva kućanstva i provjeriti jesu li svi psi označeni mikročipom. Ujedno trebaju nadzirati uvjete držanja životinja i reagirati prije nego što zlostavljanje, zanemarivanje i nekontrolirano razmnožavanje prerastu u tragediju.
„Nadležne institucije trebaju surađivati, a ne prebacivati odgovornost. Zakon se mora provoditi na cijelom području Hrvatske jednako. Zakon vrijedi za sve: za pojedince, gradonačelnike i načelnike, udruge, skloništa i veterinare. Imamo dovoljno dobrih primjera koji pokazuju da se zakona može i treba držati te da se životinjama itekako može pomoći uz poštivanje svih propisa”, kaže Oman.
Prijatelji životinja još od 2012. godine predlažu osnivanje posebne Inspekcije za zaštitu životinja. Trenutačno je za takve prijave nadležna veterinarska inspekcija, no ona ima niz drugih nadležnosti. Takva bi inspekcija surađivala sa skloništima, veterinarskim stanicama, komunalnim redarstvom, policijom i udrugama te bi omogućila brže, stručnije i učinkovitije reakcije na prijave građana, ali i bila temelj za uspostavu funkcionalne „policije za životinje”.
Prijatelji životinja smatraju da je dosta prebacivanja odgovornosti, ovo je nacionalno pitanje i građani traže odgovore i rješenja. Pozivaju sve da zatraže od institucija promjenu sustava zaštite životinja i da na www.prijatelji-zivotinja.hr potpišu peticiju za reformu veterinarske inspekcije i osnivanje Inspekcije za zaštitu životinja.”
