Predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša Dušica Radojčić (Možemo) ustvrdila je u srijedu da su pozitivna rješenja utjecaja na okoliš za peradarski kompleks na sisačkom području ukrajinskog investitora Premium Chichen Company utemeljena na nevjerodostojnim podacima. Rekla je to na tiskovnoj konferenciji u Sisku na kojoj su sudjelovali i predstavnici građanskih inicijativa iz Siska, Velike Ludine, Lekenika i Sunje, na čijem području se planira investicija.
„Radi se o kompleksu diljem SMŽ s potencijalnim velikim utjecajem na okoliš koje lokalna infrastruktura ne može podnijeti. 2023. i 2024. je izadno ukupno 18 rješenja o prihvatljivosti zahvata ovog megaperadarskog kopleksa. Nakon toga su usllijedili postupci utjecaja na okoliš, a trenutačno je u tijeku pet postupaka procjene utjecaja na okoliš koje su u završnim fazama. Tijekom tih postupaka otklonjene su sve argumentirane primjedbe loaklnih stanovnika, ali i stručne javnosti što je samo dokaz o vrlo lošoj kvaliteti postupaka procjene utjecaja na okoliš koje se vrlo često svode na farsu jer se baziraju na nevjerodostojnim podacima, rekla je Radojčić dodavši kako će tražiti sazivanje tematske sjednice saborskog odbora za okoliš.
Radojčić je naglasila da je projekt iscjepkan na manje dijelove, a radi se o jedinstvenom projektu za koji je prema Zakonu o zaštiti okoliša, utemeljenom na europskoj direktivi, nužna jedinstvena procjena utjecaja na okoliš: “Objektivno i kronološki radi se o povezanim dijelovima jedinstvene cjeline koja se sastoji od pogona za proizvodnju stočne hrane, farmama za tov pilića, pogonima za klanje i preradu mesa i bioplinskom postrojenju za obradu nastalog otpada. Zakon nalaže da se za takve jedinstvene projekte provodi jedinstvena procjena kako bi se mogao procijeniti njihov sinergijski i kumulativni učinak. Pojedinačnim postupcima željelo se izbjeći stvaranje cjelovite slike onoga što će to značiti za zajednicu, njihove resurse i razvojni potencijal.“
Napomenula je kako će od Ministarstva zaštite okoliša tražiti obustavljanje postupaka procjene utjecaja na okoliš i njihovo usklađivanje sa zakonom kako bi se cjelovito sagledao ujecaj na okoliš ovog megaprojekta.
“Predstavnici lokalnih inicijativa najavili su pokretanje upravnih sporova protiv rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš – ako ta rješenja budu izdana” – dodala je Radojčić.
Ivanka Cestarić iz Lekenika upozorila je da će, ako se projekt ostvari, „čitava općina biti iz temelja promijenjena: „Planira se valionica pilića sa 120 milijuna pilića za sve peradarnike, od toga najmanje dvije farme u općini Lekenik te tvornica stočne hrane. Količinu buke i utjecaja na stanovništvo teško je i zamisliti, kao i promet koji će se odvijati na čitavoj općini“, rekla je Cestarić.
Damir Rossini iz Sunje istaknuo je da se u Sunji radi o zahvatu koji se pokušava fingirati kao četiri zasebne farme, a vidljivo je da se radi o jednoj farmi. „Mislim da ni u Europi nema tolike koncentracije peradarnika na jednom mjestu. Teško je povjerovati da bilo koje razumno ljudsko biće, a kamoli službenici Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, mogu tvrditi da ovo neće imati utjecaj na okoliš“, dodao je. Upozorio je da se na svega nekoliko kilometara nalazi Park prirode Lonjsko polje i zaštićena ekološka zona: „To ne samo da će imati utjecaja, nego će uništiti lokalne proizvođače govedine, konjogojstvo, pčelarstvo i sve ostalo. Radi se o jednom od najvećih ekoloških zagađenja u Hrvatskoj koje je ikad planirano s ovim farmama.“
Dubravka Hrvoj iz Velike Ludine upozorila je na razmjere zahvata u Okolima: „U tijeku su dva projekta – klaonica koja je sada dobila nacrt rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš i osam farmi u Okolima, što je ustvari 96 peradarnika. U selu Okoli ima samo 88 kuća.“ Naglasila je kako je lokacija udaljena kilometar od Lonjskog polja, bez infrastrukture, odvodnje i mogućnosti pročišćavanja, a pritisak od 12.000 kamiona nezamisliv je za tako malu sredinu. „Bojimo se za svoje zdravlje, kvalitetu života i okoliš, a tvrdi se da nema utjecaja na okoliš. Projekt nije usklađen s prostornim planom ni Općine ni Županije“, poručila je Hrvoj.
Snježana Sužnjević Vago iz inicijative Siščani ne žele biti smetliščani: „Nalazimo se u blizini lokacije gdje bi trebala niknuti velika klaonica peradi s bioplinskim postrojenjem. Moram demantirati one koji misle da je investitor odustao od bioplinskog postrojenja – nije odustao.“
„Studija je išla cjelovito za klaonicu i bioplinsko postrojenje, a Povjerenstvo je dalo pozitivno mišljenje. Od Siska namjeravaju napraviti septičku jamu u koju bi se dovozio sav gnoj i sve uginule životinje s farmi koje misle izgraditi u županiji“, upozorila je.
Dodala je da “prostorni planovi ne podržavaju izgradnju te megalomanske tvornice koja bi trebala imati dimenzije od preko kilometar dužine i oko 200 metara širine te ne postoje uvjeti za izdavanje građevinske dozvole.”
Željko Rožić, Sisak, podsjetio da su sve ove farme, postrojenja za preradu i tvornica stočne hrane dio jednog tehnološkog procesa: “Taj proces je toliko ogroman da se prostire kroz cijelu Sisačko‑moslavačku županiju, praktično do granica Zagreba”. Podsjetio je da je na studiju utjecaja na okoliš samo za centralno postrojenje u Sisku podneseno nekoliko stotina primjedbi, koje su odbačene: „Projekt je ogroman, sa zastarjelim tehnologijama, vrlo nejasnim rješenjima i nedokazanim izračunima potrošnje plina, vode, otpadnih voda i emisija. Sve smo to dostavili, a u Ministarstvu zaštite okoliša kažu da je sve prihvatljivo. Ako se sagradi ova megalomanija, u problemu neće biti samo Sisak, nego i Zagreb“, zaključio je.
