U Sisku je 23. listopada 2005. održana konferencija „SIMTECH 2025 SISAK METAL TECHNOLOGY“. Organizatori konferencije bili su HGK Županijska komora Sisak; Metalurški fakultet u Sisku i ABS Sisak d.o.o. Sisak.
Ova konferencija okupila je vodeće stručnjake iz industrije, akademske zajednice i institucija kako bi raspravili ključne izazove i prilike za budućnost metalurgije u Hrvatskoj i Europskoj uniji.
Predsjednik HGK ŽK Sisak Tihomir Babić istaknuo je da se metalurška industrija danas nalazi na raskrižju velikih globalnih promjena – zelene i digitalne tranzicije, geopolitičkih nestabilnosti te sve veće potrebe za kružnim gospodarstvom.
Mihael Jurić, zamjenik župana SMŽ, izjavio je:
“U cilju podrške gospodarstvu SMŽ razvija srednjoškolski sustav kojim usklađuje obrazovni sustav s potrebama gospodarstvu te je u tom cilju uređuje Regionalni centar kompetentnosti za elektrotehniku i računalstvo s najmodernijom opremom s kurikulima koji su prilagođeni potrebama gospodarstva. Kako bi se gospodarstvo dalje razvijalo SMŽ je pristupila osnivanju poduzetničkih inkubatora, a posebno ističem da će u Sisku biti izgrađen poduzetnički inkubator za metaloprerađivačku industriju.“
Helena Rukelj (Ministarstvo gospodarstva) izjavila je: Razvoj industrije ukuljučje dviju ključnih tranzicija – zelene i digitalne. Sam proces nije jednostavan te je bitno uključivanje svih nadležnih institucija, akademske zajednice i samih poduzetnika kako bi se zelena i digitalna transformacija međusobno uskladila. Da bi se omogućio digitalni i zeleni razvoj Ministarstvo gospodarstvo poduzima niz aktivnosti i projekata u cilju daljnjeg razvoja. Ministarstvo gospodarstva osnovalo je Nacionalno vijeće za kružno gospodarstvo i Radnu skupinu sastavljenu od predstavnika HGK, akademske zajednice i poduzetnika koji su izradili Nacrt Nacionalnog plana razvoja kružnog gospodarstva koje uskoro ide u javno savjetovanje. U pripremi je i izrada novog Nacionalnog plana za razvoj industrije.
Prvi panel, “Zeleni i digitalni metal/čelik – transformacija industrije za održivu budućnost”, fokusirao se na ulogu novih tehnologija u dekarbonizaciji, digitalizaciji i povećanju učinkovitosti proizvodnje.
Vjeran Furlan (ABS Sisak doo) izjavio ja da ABS Sisak d.o.o. ima prvi digitalni transformator u proizvodnji za nove tehnologije kojeg koristi grupacija cijela grupacija Danielli. Iskoristili su zelenu i digitalnu transformaciju jer sav otpad koriste u daljnjoj proizvodnji i imaju nižu emisiju CO2 u odnosu na globalne pokazatelje. Ostatak proizvodnje kao što je troska, kroz kružnu ekonomiju, moguće je plasirati u asfaltne baze kao i u cementare pri čemu im je cijena električne energije najveći problem.
Filip Kliček, MIV d.o.o. Varaždin istaknuo je da je novi pogon u kojeg su uložili 21 milijun eura u cilju zadržavanja tradicije i proizvodnje nužnost, jer je ulaganje jedini način stvaranja konkurentne proizvodnje. Ono što se ne može utjecati je cijena električne energije. Teže digitalnoj transformaciji, ali smatra da je, kako bi proizvod bio kvalitetan, od izuzetne važnosti stručan kadar.
Tomislav Flegar, DALEKOVOD OSO d.o.o. Velika Gorica istaknuo je slične probleme kao prethodni govornici jer se na cijenu određenih ulaznih faktora ne može utjecati. Ove godine su investirali 3 milijuna eura te planiraju daljnji razvoj.
Rasprava je pokazala da postoje: novi trendovi u proizvodnji čelika i metalnih materijala koje smanjuju ekološki otisak, da se stremi digitalizaciji procesa radi učinkovitijeg upravljanja energijom i resursima te inovacijama i novim idejama koje omogućuju konkurentnu i održivu proizvodnju u Hrvatskoj i EU. No, potreba je ulaganja u kadrove jer postoji nedostatak stručne radne snage u samoj proizvodnji.
Drugi panel ima je temu “Strateški materijali i sigurnosna autonomija HR i EU – otpornost lanaca opskrbe metala”.
U kontekstu današnjih geopolitičkih nestabilnosti, trgovinskih ratova, carinskih nameta i oružanih sukoba, globalni lanci opskrbe čelikom i ostalim metalnim proizvodima suočavaju se s ozbiljnim izazovima. Posebno su pogođeni sektori koji ovise o specijalnim čelicima, ferolegurama i kritičnim metalima, pri čemu je Europska unija izrazito ovisna o uvozu iz trećih zemalja.
Panelisti su istaknuli važnost sigurnosti dobavljačkih lanaca te svaki na svoj način rješavaju problematiku dobave materijalima.
Hrvoje Kekez (ĐURO ĐAKOVIĆ STROJNA OBRADA d.o.o Slavonski Brod) istaknuo je kako, osim ABS Sisak d.o.o., nema u RH ne postoji niti jedne čeličane. Problem RH je što nema ljevaonice limova. Zbog nedostatka ovakve proizvodnje postoje problemi u opskrbi jer se na drugim tržištima moraju tražiti dobavljači. Za razliku od RH druge zemlje pokušavaju zaštititi svoju vlastitu proizvodnju na način da prilikom izbora dobavljača daju prednost vlastitim tvrtkama. U svojoj proizvodnji koriste specijalne čelike, a nabavljaju ih iz Kine. Trenutno je situacija dobra, ali nije sigurno jer ako EU uvede carine pitanje je da li će im cijena odgovarati. Potvrđuje da je za osiguranje lanca opskrbe važno imati dobru nabavu i financijsku podršku te osigurati sirovinu od poznatih dobavljača. Što se tiče obrambene industrije postojao je veliki interes MORH-a za Đuro Đaković još prije Covida.
“Trenutno je na nama svima da se uključimo u obrambenu industriju i da na vrijeme iskoristimo mogućnosti koje će nam Europa zbog svoje sigurnosti osigurati u proizvodnji opreme za vojnu industriju.” – rekao je Kekez.
Mladen Stunić, (HS PRODUKT d.o.o. Karlovac) zbog poznavanja tržišta nema velikih problema s kupcima i dobavljačima. Smatra da je važno dobro planirati i osigurati zalihe što financijski opterećuje tvrtku. U proizvodnji koriste različite vrste čelika koje su i različitih profila. Osim čelika koriste i neke specijalne materijale. Zbog osiguranja proizvodnje ugovaraju se godišnje nabave sigurnost s čime se osigurava isporuka dobavljačima. Uglavnom koriste avionske isporuke.
Rasprava je pokazala da je potrebno sačuvati proizvođače čelika, ljevarstvo i ljevaonice u RH kao bi se stvorila osnova za razvoj i opstanak metaloprerađivačke industrije. Za opstanak je važan i ljudski potencijal.
Treći panel, “Kružna ekonomija u metalurgiji – od otpada do resursa”, naglasio je važnost recikliranja i ponovne uporabe metala, a metalurška industrija može pretvoriti otpad u vrijedan resurs kroz inovativne modele kružne ekonomije i tako smanjiti ekološki otisak.
Izv. prof. dr. sc. Jakov Baleta (Metalurški fakultet) rekao je kako je kružna ekonomija moguća ako se primjenom kružne ekonomije smanji otpad na najnižu moguću mjeru. Za kružnu ekonomiju Uredba o ambalaži i ambalažnom otpadu i CBAM mehanizam donijet će
važnu promjenu u proizvodnji i zbrinjavaju otpada.
Helena Rukelj,(Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske) istaknula je kako je cilj Uredbe o ambalaži i ambalažnom otpadu taj da se smanji upotreba ambalaže na način da se ista ambalaža višestruko koristi. Kroz Nacionalni plan za razvoj kružnog gospodarstva i Nacionalni plan za razvoj industrije planira se potpora kroz programe kojima će se pomoći gospodarskim subjektima da se lakše prilagode. Očekuje se se da će kružnost osigurati sve veću primjenu recikliranja otpada.
Mario Mikulić, (CIAL d.o.o. Sisak) primjer je je tvrtke koje se bavi preradom recikliranog aluminija. Godišnje proizvedu 37.050 tona aluminija od aluminijskog otpada. Potreba tržišta je puno veća, i svoju proizvodnju izvoze dok na domaćem tržištu prodaju svega 2%. Sve se radi na recikliranom aluminiju. Problematika je najveća u procesu skupljanja otpada jer se kod limenki na samom startu skupljanja otpada ne odvajaju čelične od aluminijske ambalaže.
Dr. sc. Tibor Bešenić, (FSB Zagreb) istaknuo je važnost povezivanja akademske zajednice i samog gospodarstva na pripremi raznih projekata vezanih uz kružno gospodarstvo. Svjestan je da nije dobra povezanost akademske zajednice s gospodarstva na čemu treba dodatno raditi.
Rasprava je ovdje pokazala da proizvodi koji se mogu ponovno uporabiti za recikliranje
postaju ključ održive industrijske transformacije. Poseban naglasak bio je na recikliranju aluminija kroz preradu povratne ambalaže čime se stvara gospodarska i ekološku vrijednost.