U svojstvu zastupnice u Hrvatskom saboru 20. rujna 2025. godine Marijana Petir zatražila je očitovanje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost o planiranom dovozu i obradi industrijske troske iz Biljana Donjih u Sisak “jer su građani koji su mi se obraćali izrazili zabrinutost za vlastito zdravlje, sigurnost i kvalitetu života zbog takvog postupanja”.
Sada su stigli odgovori koje objavljujemo uz određene komentare obzirom da Fond za zaštitu okoliša očito nije upoznat s potpunim stanjem na terenu, a ima i dosta nelogičnosti u tim odgovorima.
Od Fonda je Marijana Petir tražila odgovore na slijedeća pitanja:
Koje analize i na temelju kojih metodologija su pokazale da se radi o neopasnom otpadu?
Zbog čega je odbijena mogućnost obrade otpada na lokaciji Crno brdo ako je prijedlog stručnjaka bila sanaciju na licu mjesta?
Zašto je odabrana urbana lokacija (Sisak) za obradu otpada koji dolazi s udaljenosti od 330 km, unatoč činjenici da takav transport i obrada nisu u skladu s načelom blizine iz Zakona o održivom gospodarenju otpadom?
Je li provedeno javno savjetovanje s lokalnom zajednicom, kako to nalažu zakonske odredbe i načela transparentnosti?
Je li proveden nadzor nad radom tvrtke Kemokop, te koje su konkretne mjere kontrole i zaštite okoliša predviđene tijekom obrade otpada?
Koje analize i na temelju kojih metodologija su pokazale da se radi o neopasnom otpadu?
FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA: Prema Pravilniku o gospodarenju otpadom (NN 106/2022), Dodatak X. Katalog otpada, 3. Popis vrsta otpada ima oznaku zapisa „N“. Prema Točki 1. Kategorizacija otpada, spomenuta pridružena oznaka označava „zapis neopasnog otpada“ te označava da istoj nije potrebno odrediti opasno svojstvo. To je potkrijepljeno i analizama akreditiranih laboratorija po kojima se otpad od obrade troske može odložiti na odlagalište neopasnog otpada ili nakon oporabe koristiti kao materijal u cestogradnji.
Uz to rađena su i dodatna ispitivanja od strane ovlaštenog laboratorija koji je uzorkovanje proveo u skladu s normom HRH EN 14899:2007 te je utvrđeno je da otpad od obrade troske iz Biljana Donjih nema opasnih svojstava.
Također u postupku ishođenja Rješenja o ukidanja statusa otpada sukladno Pravilniku o ukidanju statusa otpada (NN 55/23) Kemokop je morao dostaviti dokaze o ispunjenju traženih uvjeta sukladno zakonskim i podzakonskim propisima. Tvrtka Kemokop dostavila je sve tražene dokaze.
KOMENTAR: Navedene dokaze Građanska inicijativa “Siščani ne žele biti smetlišćani” nisu vidjeli niti su ih im iz Kemokopa, unatoč nekim obećanjima, dostavili. U svakom slučaju radi transparentnosti ne bi bilo loše objaviti ono na čemu se temelje ključne tvrdnje Fonda za zaštitu okoliša. Jer presuda Europske komisije citira neke druge analize.
Citat iz presude od 6. ožujka 2025.
“Otprilike 140 000 tona kamenog agregata odloženo je od 2010. u selu Biljane Donje, u blizini stambenih objekata, a da hrvatska nadležna tijela nisu znatnije intervenirala. Postoji opasnost da taj agregat otpušta štetne tvari, sadržava povišene vrijednosti opasnih tvari i da je njegova radioaktivnost veća od dopuštene”
https://curia.europa.eu/jcms/upload/docs/application/pdf/2025-03/cp250030hr.pdf
Cijela presuda može se naći ovdje
https://curia.europa.eu/juris/documents.jsf?num=C-315/23
Uz to i sami zainteresirani ponuđači na natječaju za zbrinjavanje troske postavljali su pitanja vezana uz njen točni sastav, upravo zbog same dokumentacije koja je dostavljena uz natječaj te koja je citirana presudom EU.
Donosimo neke od primjedbi zainteresiranih tvrtki za obradu troske iz dokumentacije natječaja.
2. Zbog čega je odbijena mogućnost obrade otpada na lokaciji Crno brdo ako je prijedlog stručnjaka bila sanaciju na licu mjesta?
Otpadna troska nije se mogla obrađivati na samoj lokaciji u Biljanima Donjim jer se radi o ilegalnom odlagalištu koje nije prostorno planirano ni definirano kao lokacija predviđena za gospodarenje otpadom. Sukladno u članku 4. točki 27. Zakona o gospodarenju otpadom (NN 84/21, 142/23) mobilni uređaj za obradu otpada je pokretna tehnička jedinica u kojoj se otpad obrađuje na mjestu nastanka ili na mjestu ugradnje u materijale postupcima obrade, osim postupaka R1, D1, D2, D3, D4, D7, D10, D11 i D12 iz Dodatka I. i II. ovog Zakona. Lokacija Biljane Donje nije mjesto nastanka otpada niti mjesto ugradnje, a postupak oporabe je R5 (recikliranje/obnavljanje drugih otpadnih anorganskih materijala).
S obzirom na presudu Europskog suda, kojom je Hrvatskoj naloženo da otpad hitno ukloni i zbrine sukladno hijerarhiji gospodarenja otpadom, bilo je nužno organizirati proces na način koji je zakonit, ekološki prihvatljiv i vremenski učinkovit. Ističemo kako je prema presudi EU suda Hrvatska jednokratno platila milijun eura te svaki dan dok se troska ne ukloni s lokacije Biljana Donjih plaća 6.500,00 eura po danu.
KOMENTAR: Mnogi ponuđači su upravo predlagali da se otpad obrađuje na samoj lokaciji ističući brojne prednosti. Tvrdili su kako posjeduju mobilnu tehnologiju koja omogućuje obradu na licu mjesta bez opasnosti za okoliš, no Fond nije to htio omogućiti i izmijeniti uvjete natječaja. Fond je odgovarao “ovim projektom nije predviđena obrada na lokaciji”. Iako su tolerirali taj otpad “na nezakonitoj lokaciji” dulje od 10 godina.
Donosimo preslike prijedloga zainteresiranih subjekata
3. Zašto je odabrana urbana lokacija (Sisak) za obradu otpada koji dolazi s udaljenosti od 330 km, unatoč činjenici da takav transport i obrada nisu u skladu s načelom blizine iz Zakona o održivom gospodarenju otpadom?
Fond nije imao utjecaj na lokaciju na kojoj će se obavljati oporaba troske, već je ta lokacija predložena kroz ponudu tvrtke Kemokop u postupku javne nabave radova. Nakon provedenog postupka javne nabave, odabira ekonomski najpovoljnije ponude i ishođenja svih potrebnih suglasnosti, Fond je s tvrtkom Kemokopom sklopio ugovor o sanaciji otpadne troske. Dotična tvrtka je udovoljila svim uvjetima javne nabave i dokazala da posjeduje potrebne resurse i dozvolu za gospodarenje otpadom. Ugovorom je definirano da se projekt realizira u roku od 16 mjeseci, uključujući odvoz troske s lokacije u Biljanima Donjim i njezinu oporabu u pogonu KEMOKOP-a u Sisku, u skladu s važećom dozvolom za gospodarenje otpadom izdanom od strane nadležnog tijela županijske uprave.
Iako, kako smo ranije naveli, nije postojala mogućnost da se troska obrađuje na lokaciji, načelo blizine je bilo uzeto u obzir te je podredno bilo uvršteno u bodovanje ponuda u okviru kojeg se ocjenjivala i razina emisija CO2 u transportu.
Ističemo također da se troska s lokacije Crnog brda u Biljanima Donjim prevozi u zatvorenim kamionima, uz pridržavanje svih propisanih mjera zaštite okoliša. Tijekom utovara i istovara u pogonu KEMOKOP-a provode se mjere kojima se sprječava nastajanje prašine, uključujući vlaženje materijala, čime se eliminira mogućnost širenja emisija čestica prašine. Po dolasku u Sisak, troska se dugotrajno ne skladišti, već se odmah unosi u proces oporabe te se nakon oporabe odvozi s lokacije radi daljnjeg korištenja kao sastavni dio materijala za cestogradnju.
KOMENTAR: Iako je, što fotografije pokazuju, u Kemokop stigla velika količina troske, ona, po našim pouzdanim informacijama, još uvije ne odlazi iz kruga Kemokopa. Ima li Kemokop ugovor s nekim za zbrinjavanje troske, bilo to neko odlagalište, ili tvrtka koja će ga, što je službeni cilj svega, koristiti u cestogradnji – nije nam poznato. Ni Fond za zaštitu okoliša ni Kemokop nisu objavili gdje bi troska konačno završila nakon obrade. Objava tih podataka bi sigurno pomogla oko transparentnosti cijele situacije, u što se svi uključeni “kunu”.
Ovakvo je trenutačno stanje s troskom u Kemokopu.
4. Je li provedeno javno savjetovanje s lokalnom zajednicom, kako to nalažu zakonske odredbe i načela transparentnosti?
Fond je, u skladu sa zakonskim odredbama i načelima transparentnosti, prije pokretanja samog otvorenog postupka javne nabave proveo prethodno javno savjetovanje vezano uz dokumentaciju o nabavi. Na taj način svi zainteresirani dionici imali su priliku uvidom u objavljene materijale dati svoje primjedbe i komentare. Dokumentacija je bila javno dostupna putem Elektroničkog oglasnika javne nabave te na mrežnoj stranici Fonda, zajedno sa svim relevantnim prilozima.
Također od trenutka kada je Fond, Zaključkom Vlade RH od 24. kolovoza 2023. godine, određen kao nositelj sanacije, sve faze projekta kontinuirano su komunicirane i u javnom prostoru, uključujući medije, kako bi građani i sva ostala zainteresirana javnost bili pravovremeno informirani.
Uz to, dana 11. rujna 2025. tvrtka Kemokop d.o.o. organizirala je Dan otvorenih vrata na lokaciji u Sisku. Namjera je bila predstavnicima udruga i ostalim zainteresiranim građanima prezentirati postupak obrade troske, pokazati opremu koja se koristi te ih informirati o svim mjerama zaštite koje su poduzete da ne dođe do nastajanja čestica prašine u okoliš. Tijekom posjeta uz predstavnike Fonda i tvrtke Kemokop, predstavnici stručnih institucija koji su radili analize su obrazložili cjelokupan proces i dali pregled provedenih ispitivanja, no na samo događanje odazvao se mali broj građana (bilo je petoro građana). Jedan od posjetitelja snimao je događaj i predavanja stručnjaka, međutim prema našim informacijama taj snimljeni materijal na društvenim mrežama udruga ni građanskih inicijativa nije objavljen.
Želimo naglasiti da je Fond sa svoje strane sve aktivnosti do sada provodio u skladu sa zakonskim obvezama i u duhu transparentnosti. Smatramo važnim održati otvoren dijalog sa svima kako bismo zajednički razmotrili sve aspekte i razriješili eventualne nejasnoće.
KOMENTAR: Činjenica je da su Siščani pozvani da sudjeluju tek kad je sve bilo gotovo i kad je natječaj gotov i praktički tjedan dana prije nego je troska počela stizati. No, to je i logično obzirom da je bio natječaj i da se, vjerujemo, izvođač radova unaprijed nije mogao znati.
Stoga nas čudi komentar “Fond je, u skladu sa zakonskim odredbama i načelima transparentnosti, prije pokretanja samog otvorenog postupka javne nabave proveo prethodno javno savjetovanje vezano uz dokumentaciju o nabavi. Na taj način svi zainteresirani dionici imali su priliku uvidom u objavljene materijale dati svoje primjedbe i komentare.” jer je to odgovor na pitanje je li lokalna zajednica u Sisku bila uključena u savjetovanje o svemu. Logično da Siščani nisu mogli sudjelovati u raspravi vezanoj za odvoz nečega iz Biljana Donjih kad ni kraj pameti nije bilo da će to završiti u Sisku. Ako je sve bilo onako kako treba.
5. Je li proveden nadzor nad radom tvrtke Kemokop, te koje su konkretne mjere kontrole i zaštite okoliša predviđene tijekom obrade otpada?
Državni inspektorat redovito provodi inspekcijske nadzore na lokaciji Kemokopa u Sisku. Zadnji inspekcijski nadzor proveden je 18. i 19. rujna 2025. godine.
Što se tiče mjera zaštite kao što smo i ranije istaknuli otpadna troska s Biljana Donjih se prevozi zatvorenim kamionima do lokacija Kemokopa u Sisku, važe i privremeno skladišti na nepropusnoj podlozi uključujući vlaženje materijala, čime se u potpunosti eliminira mogućnost širenja čestica emisija prašine. Utovarivačem se ubacuje u usipnu korpu koja ima sprinklere za „skidanje prašine“ kao i dodatni mobilni uređaj za raspršivanje maglice u cilju hvatanja eventualne prašine.
Nakon oporabe, otpadnoj troski ukida se status otpada koji postaje materijal koji se dalje koristi u cestogradnji. Ovo postupanje s otpadnom troskom je u skladu s načelima kružnog gospodarstva u kojem se otpad nakon obrade može koristi kao sirovina.
KOMENTAR: OVO JE TA NEPROPUSNA PODLOGA GDJE SE TROSKA SKLADIŠTI I PROSIJAVA
A ovo je način ranijeg odlaganja otpada u Kemokopu koje je završilo požarom tijekom 2024. godine bez neke reakcije inspekcije
