Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, u spomen na osnivanje Prvog partizanskog odreda i prve antifašističke postrojbe u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe prije 82 godine, obilježen je u četvrtak u Spomen-parku Brezovica kod Siska.
Ana Šimpraga, izaslanica predsjednika Vlade i potpredsjednica za društvene djelatnosti i ljudska prava, rekla je da je partizanski pokret okupio brojne hrvatske građane, različitih nacionalnih, vjerskih, etničkih pripadnost, koje je spajao jedan cilj – pobjeda nad fašizmom i uspostava mira.”
Istaknula je da je uvijek je važno ponovno govoriti o tome, i to zbog onih koji relativiziraju zlo fašizma i ustaštva dovodeći u pitanje namjere partizanskog pokreta, a osobito zbog mladih.
“Iako je danas riječ antifašizam za neke izgubila svoje značenje, pa je čak i pogrdna, suvremeni antifašizam nema za cilj samo čuvati uspomene nego se boriti za solidarnost, društvenu jednakost, prava manjinskih i ugroženih zajednica”, dodala je.
Šimpraga: Vrijeme je da se bolje vrednuje doprinos otpora nacizmu; Ikić-Baniček: Nema srednjeg puta između fašizma i antifašizma
Šimpraga smatra da, premda razdoblje Drugog svjetskog rata i dalje izaziva snažne emocije i podjele u društvu, vrijeme je da kao društvo trezvenije sagledamo sadašnja i tadašnja zbivanja, bolje vrednujemo doprinos otpora nacizmu, prisjetimo se nevinih žrtava, što možemo ako se svi zajednički suočimo s nekada teškim i bolnim pitanjima.
Izaslanica hrvatskog predsjednika Kristina Ikić Baniček, sisačka gradonačelnica, rekla je da su partizani, za razliku od fašista, umjesto ubijanja ljudi i genocida izabrali bratstvo i jedinstvo, a za brata su bez obzira koje je vjere i nacije bili spremni i umrijeti, no simbolički podržavati partizane nije dovoljno.
Zapitala se kako jedna država koja drži do sebe i nominalno slavi Dan antifašističke borbe istovremeno može biti pokrovitelj “zuluma fašista i filoustaša koji pod krinkom komemoracije navodnim žrtvama Bleiburga zapravo slave i veličaju zločince i najgori kvislinški šljam koji je ikada obitavao u Hrvatskoj.”
“Zar je morala časna i odgovorna Austrija poslati simboličnu poruku Hrvatskom saboru zabranom tog bala vampira koja zapravo znači – vi Hrvati niste normalni s time što radite kod nas u Austriji”, dodala je.
Ikić Baniček ističe kako je biti heroj 1941. značilo otići u šumu i boriti se do pobjede ili smrti, alternativa nije postojala, niti postoji danas. “Nema srednjeg puta između antifašizma i fašizma, ne možemo jedan dan pjevati ‘Po šumama i gorama’, a drugi dan se pozdravljati ustaškim pozdravom”, poručila je.
Krunoslav Katičić, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, rekao je da se Hrvatska našla na strani pobjedničke, antifašističke koalicije, na što svi moramo biti ponosni.
“Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, i sam sudionik antifašističkog pokreta, bez ikakve je dvojbe uvrstio antifašizam u Ustav i Dan antifašističke borbe u kalendar državnih blagdana, a tako je bilo i u Domovinskom ratu koji je u temelju samostalne Hrvatske i u kojem smo pobijedili još jedan oblik jednoumlja, velikosrpskog”, napomenuo je
“Danas je Hrvatska moderna država temeljena na slobodi, jednakosti i pluralizma koja kao civilizacijski doseg njeguje kulturu sjećanja na nevine žrtve svih režima i zasniva se na vladavini prava, poštuje slobodu pojedinca i manjinska prava te se protivi svakom ekstremizmu”, dodao je.
Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Franjo Habulin rekao je da u državi nešto nije u redu ako se, dok se obilježava partizanska borba, pojavljuju grafiti s ustaškim pozdravima.
Za njega je to “izraz politikanskog licemjerja, plašt kojim se želi prekriti sve prisutnije i sve agresivnije ustaškofilske tendencije” pri čemu, dodao je, ne misli samo na skandiranje na stadionima nego i zlosretnu kombinaciju pasivnosti službene politike s jedne strane i iznimno jake aktivnosti na polju obrazovanja, publicistike i medija.
“Danas se događaju stvari koje su nam u prvim godinama neovisne Hrvatske bile nezamislive, mada je upravo tada počelo koketiranje s povijesnim revizionizmom. To nije, kako nam vole posprdno docirati, razglabanje o ustašama i partizanima nego otvaranje pitanja što smo do sada radili i zašto dopustili da stvari dođu do točke na kojoj su danas i kamo sve to vodi”, ustvrdio je Habulin.
Ocijenio je da je krajnje vrijeme “da se odupremo povijesnom revizonizmu koji je ušao u sve sfere života i zatražimo od države da konkretnim potezima dokaže da zaista jest ono što tvrdi i u svom Ustavu, primjerice zakonskom zabranom i sankcioniranjem isticanja fašističkih, ustaških, nacističkih i četničkih obilježja”, naglasio je.
Na svečanosti su bili, među ostalima, zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, izaslanstvo SDP-a s predsjednikom Peđom Grbinom, bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, saborski zastupnici, predstavnici diplomatskog zbora i lokalne vlasti.
Svečanost je uveličao Simfonijski puhački orkestar Oružanih snaga RH.
(hina)
