Pokraj Malog Kaptola i Šetnice, tik do Turističke zajednice Grada Siska, otvoren je Sisački povijesni prsten, projekt koji priča priču o povijesti grada Siska, na jedan inovativan i atraktivan način, te je u ovih nekoliko dana od otvorenja postao jedno od mjesta na kojega se rado navraća.
U sedam slika, koje su smještene ispod razine poda, pa se preko njih i moći hodati, predstavljeno je sedam najvažnijih razdoblja dugostoljetne povijesti grada. No, izgleda da jedan dio povijesti Siska, unatoč trudu autora projekta, Mladena Merzela, te suradnika Jelene Marčinković, Spomenke Jurić i Ivane Matijević, te čelnice TZ Lidije Kopjar nedostaje.
Naime, obrađeni su svi bitni događaji Grada Siska i povijesna razdoblja u kojima je Sisak igrao značajnu ulogu, no nema ni riječi o 1. Partizanskom odredu, dijelu sisačke povijesti po kojem je Sisak, uz Sisciu i Bitku s Turcima 1593. godine najpoznatiji u Hrvatskoj i svijetu. Doduše, tvrdi se da je Sisački partizanski odred bio prvi takav u okupiranoj Europi, mada su već 1939. godine naoružani odredi koji su se borili protiv nacista bili formirani na području Poljske. No, u svakom slučaju riječ je o prvom odredu u okupiranoj Jugoslaviji i Balkanu, kojeg su činili velikom većinom mladi Siščani, i koji su vjerovali da se protiv nacizma i fašizma treba boriti.
Na ovu činjenicu ukazao je i sisački HNS koji se pita može li se povijesni prsten zatvoriti bez jasne naznake antifašizma?
“Ono što smatramo spornim, izostanak je bilo kakve poveznice između Siska i antifašizma. Znamo li da je u izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske naznačeno uspostavljanje temelja državne suverenosti kroz antifašistički pokret, kao i činjenicu da je Europska unija utkala antifašizam u svoje temelje, a uvažavajući činjenicu da je Sisak u tim ključnim vremenima dvadesetog stoljeća zaista napravio iskorak kroz prvi organizirani otpor fašizmu u Europi što je valorizirano i kroz državne blagdane u Republici Hrvatskoj, zaista je civilizacijski neprimjereno da isti nije našao mjesto u Sisačkom povijesnom prstenu. Pitanje koje se postavlja pred nas je da li je moguće zatvoriti taj prsten bez te bitne odrednice na koju svi skupa možemo biti ponosni. Način na koji će se to obilježiti ostavljamo ljudima od struke, no izostavljanje istog, ostaviti će ovaj prsten otvorenim do ispravka ove ¨pogreške¨.” – stoji u priopćenju kojeg je potpisao Vlado Andučić, predsjednik Hrvatske narodne stranke-liberalni demokrati.
I doista dojam je da je šesti dio prstena pomalo isforsiran, i da je on prirodno mjesto za Sisački partizanski odred. Da li je možda u originalnom projektu i bio predviđen za taj dio sisačke povijesti, ne znamo, no dijelovi sadašnjeg prstena su sljedeći.
1. Segesta, 4. -1. st. prije Krista
Utvrđeni keltski grad smješten “na dvostrukom ušću Kupe u Savu”. Rimljani ga u više navrata pokušavaju osvojiti, tek uspijevaju 35. godine prije Krista, nakon 30 dana opsade s 13 tisuća vojnika.
2. Siscija, 1.st. prije Krista – 6.st. poslije Krista
Sjajna Siscija, utvrđen i uređen grad ulica i trgova, s višekatnicama, vodovodom i kanalizacijom, postala je glavni grad provincije Panonije Savije, u koji su dolazili trgovci i vojnici iz cijelog carstva. Imala je 35 000 stanovnika, carsku kovnicu novca. Siscija je bila sjedište biskupije, najpoznatiji biskup je Sveti Kvirin, mučenik.
3. ranosrednjovjekovna Siscija, 7.-12.st.
Dolaskom hrvata u 7. stoljeću, grad se ponovno budi i raste, a knez Panonske Hrvatske. Ljudevit Posavski, utvrđuje grad i bori se protiv Franaka.
4. Sziszek, 13.-17.st.
Malo trgovište Sziszek ponovno postaje važno gradnjom utvrde Stari grad, koja je branila “reliquiae reliquiarum” Hrvatske. Dana 22.lipnja 1593. kod Siska je pod vodstvom bana Tome Bakača Erdedija pobijeđena do tada nezaustavljiva turska vojska.
5. Sissek, 18. – 19. st.
Zbog trgovine žitom i plovidbe rijekama Savom i Kupom, Sissek postaje važno trgovište. Lađari i trgovci dolaze iz cijele Habsburške monarhije, gradeći kuće i skladišta, koji se i danas nalaze u centru grada.
6. Posavina i Pokuplje, 19.-20.st.
Okolica Siska čuva sklad krajolika i baštine hrvatskog naroda. Očuvane drvene kuće – korablje, okućnice, tradicijski obrti i zemljoradnja, vidljivi su i u Parku prirode “Lonjsko polje”, u neposrednoj blizini grada. Ovaj park prirode je jedno od najbogatijih staništa rijetkih biljnih i životinjskih vrsta.
7. Sisak, 20. st.
Industrijski grad poznat po metalurškim, kemijskim, prehrambenim i tekstilnim tvornicama. Krajem stoljeća u Domovinskom ratu od 1991. do 1995. godine, naš Sisak je ponovno, kao kroz čitavu povijest, pokazao svoj vojni značaj. Na prvoj crti bojišnice obranio je domovinu, ponovno dokazujući da je “Grad hrvatskih pobjeda”.
