„Konkurentnost / jačanje regionalne prehrambene industrije“, naziv je stručnog skupa koji je održan u kongresnoj dvorani Županijskog centra u Sisku. Organizatori ovog skupa, Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Sisak, Županijska komora Otočac i Županijska komora Virovitica te Sektor za poljoprivredu i prehrambenu industriju HGK, željeli su ukazati na važnost proizvodnje hrane u količinama koje bi značile samodostatnost.
Uvodno predavanje o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici Europske unije u okviru novog Višegodišnjeg financijskog okvira EU za razdoblje 2028. – 2034. godine održao je Zvonimir Savić, posebni savjetnik predsjednika Vlade Republike Hrvatske.
U svom obraćanju zamjenik župana Mihael Jurić naglasio je kako je Sisačko-moslavačka županija površinom među najvećim županijama u Republici Hrvatskoj, ujedno i jedna od najzelenijih županija dok više od polovice ukupne površine čine poljoprivredna zemljišta, što predstavlja snažan temelj za razvoj poljoprivrede, stočarstva i prehrambene industrije.
„Iz godine u godinu sve je više poljoprivrednih površina koje se obrađuju. U ruralnim dijelovima naše županije rade naši vrijedni ljudi koji imaju svoja obiteljska poljoprivredna gospodarstva kojima Sisačko-moslavačka županija pomaže kroz razne vrste mjera, odnosno poticaja. U nekim područjima smo i lideri kao što je uzgoj konja, imamo najveći broj pčelinjih zajednica i najveći smo proizvođači meda“, istaknuo je Jurić.
Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora Marijana Petir sudjelovala je na panelu „Nova Zajednička poljoprivredna politika nakon 2027. godine – prilika za strateški zaokret u proizvodnji hrane”, koji je moderirao Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva RH. Uz zastupnicu Petir, na panelu su sudjelovali Hristo Hristov iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i Žaklina Jurišić iz Hrvatske gospodarske komore.
Marijana Petir istaknula je zabrinutost zbog najava smanjenja sredstava za Zajedničku poljoprivrednu politiku i ruralni razvoj u novom programskom razdoblju, naglasivši kako bi takav smjer mogao ozbiljno utjecati na konkurentnost europske, a osobito hrvatske poljoprivrede. Kako je rekla, Europska komisija predvidjela je 22 posto manje sredstava za poljoprivredu i gotovo 60 posto manje sredstava za ribarstvo u budućem Višegodišnjem financijskom okviru, no dodala je kako proces još nije završen te da vjeruje kako ima prostora za pregovore.
„Nije realno od poljoprivrednika tražiti veću produktivnost, veću konkurentnost i poštovanje načela održive proizvodnje, a istodobno im osigurati manje financijskih sredstava. Ako želimo više domaće hrane, snažniju proizvodnju i veću otpornost sektora, poljoprivredna politika mora biti predvidljiva, pravedna i dovoljno financirana”, poručila je Petir.
Podsjetila je kako je Republika Hrvatska u ovom programskom razdoblju među državama članicama koje najveći udio sredstava usmjeravaju u ruralni razvoj, čak 49 posto, te upozorila da bi smanjenje sredstava namijenjenih ruralnom razvoju imalo ozbiljne posljedice za hrvatsko selo, proizvodnju hrane i demografsku obnovu ruralnih područja.
Petir je naglasila da je Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora pokrenuo politički dijalog s Europskom komisijom, u kojem je upozorio na potrebu primjerenog financiranja poljoprivrede, ruralnog razvoja i ribarstva te jasnijeg definiranja ciljeva buduće ZPP.
„Europska komisija mora jasno odgovoriti na pitanje što želi postići Zajedničkom poljoprivrednom politikom nakon 2027. godine. Nije dovoljno ponuditi sredstva unutar jedinstvenog fonda, bez jasnih ciljeva i zaštitnih mehanizama. ZPP mora jamčiti konkurentnost europskog poljoprivrednog sektora, sigurnost opskrbe hranom i održivost ruralnih područja”, rekla je Petir.
Posebno je upozorila na rizik da veća fleksibilnost za države članice, ako ne bude dobro uređena, može dovesti do nejednakih uvjeta među poljoprivrednicima unutar Europske unije. Neke države članice, istaknula je, već imaju konkurentnije proizvođače jer dulje koriste europska sredstva, imaju razvijeniju infrastrukturu i snažniju tradiciju udruživanja te zajedničkog nastupa na tržištu. Bogatije države članice mogle bi izdvajati više za poljoprivredu, što bi njihove poljoprivrednike dodatno stavilo u povoljniji položaj.
„Ako fleksibilnost dovede do toga da poljoprivrednici u različitim državama članicama nemaju jednake uvjete, tada se narušava unutarnje tržište. Europska komisija mora prepoznati te rizike i osigurati da pravila budu pravedna za sve europske poljoprivrednike”, naglasila je Petir.
Govoreći o klimatskim i okolišnim ciljevima Europske unije, Petir je istaknula da Hrvatska podržava održivu proizvodnju, ali da se pri oblikovanju zelenih obveza mora uvažiti stvarno stanje u svakoj državi članici. Podsjetila je da hrvatski poljoprivrednici već sada koriste dvostruko manje pesticida, herbicida, mineralnih gnojiva i antimikrobnih sredstava od europskog prosjeka.
„Ne može se od svih država članica tražiti jednak doprinos ako ne polaze s iste početne pozicije. Potreban nam je clean start — utvrđivanje stvarnog stanja resursa i dosadašnjeg doprinosa svake države članice zaštiti okoliša, kako bi se buduće obveze oblikovale pravedno i na način koji neće ugroziti produktivnost i konkurentnost hrvatske poljoprivrede”, rekla je Petir.
Upozorila je i na izazove koje donose trgovinski sporazumi i nepoštene trgovačke prakse, naglasivši da hrvatski i europski proizvođači ne smiju biti stavljeni u neravnopravan položaj u odnosu na proizvode iz trećih zemalja koji ne zadovoljavaju iste standarde proizvodnje.
Zaključno je poručila da nova Zajednička poljoprivredna politika nakon 2027. godine mora biti usmjerena na proizvodnju hrane, konkurentnost, održivost i sigurnost opskrbe.
„Cilj ZPP-a mora biti dostatna proizvodnja kvalitetne hrane, koja proizvođačima osigurava primjerenu zaradu, a potrošačima cjenovno dostupnu, kvalitetnu i zdravstveno ispravnu hranu. Bez snažne poljoprivrede nema prehrambene sigurnosti, a bez prehrambene sigurnosti nema ni nacionalne sigurnosti ni otpornosti države”, zaključila je Petir.
