- Advertisement -
BUŠOTINA 1
“Identifikacijom nabušene jezgre utvrđen je sloj smeđe – sivog zaglinjenog šljunka rahle zbijenosti s pijeskom i organskim primjesama do dubine 4,2 m. Dalje slijedi sloj crno – sivog srednje plastičnog praha s organskim primjesama i plastičnim otpadom do dubine 5,0 m..”
BUŠOTINA 3
“Identifikacijom nabušene jezgre utvrđen je sloj smeđe gline visoke plastičnosti, kruto plastične konzistencije do dubine 1,8 m. Dalje slijedi sloj crno – sivog praha visoke plastičnosti s organskim primjesama, s komadima plastike, kamena i betona do dubine 4,2 m.”
Citat je to nalaza uzoraka iz bušotina koje su provedene radi terenske analize gradilišta budućih Termi. Ti citati su iz Geomehaničkog elaborata za novu zgradu Jodno Sisak, odnosno za Terme Jodno, a koja je sastavni dio natječajne dokumentacije u sklopu javnog natječaja za gradnju termi, kojeg je provela Sisačko-moslavačka županija. Elaborat je napravljen u lipnju 2023. godine.
Dakle, Sisačko-moslavačka županija znala je da se na tom području nalazi otpad jer tako stoji u nalazu kojeg su naručili i koji je obvezan za ovakve investicije te sastavni dio dokumentacije u javnom natječaju za izvođača.
No, u odgovoru medijima na upit su u utorak, iz nejasnih motiva, odgovorili kako nisu pretpostavljali da tamo ima otpada.
“Hrvatski geološki institut vršio je ispitivanje kemijskog sastava tla na predmetnom području i utvrdio da na predmetnom području nema kemijskih elemenata u koncentraciji većoj od dopuštene, te rezultate ispitivanja objavio u Geokemijskom atlasu Siska 2014. godine. Također, prije nekoliko godina na samo 100 m od spomenutog bolničkog zemljišta Grad Sisak je uredio sportsko-rekreacijsku zonu koja uključuje šetnicu, kafiće, dječje igralište, rekreacijsku zonu za odmor s roštiljima, skate park te tada nije bilo nikakvih naznaka da je riječ o području na kojem bi se mogao nalaziti otpad.” – stoji u nepotpisanom odgovoru upućenom iz Upravnog odjela za poslove župana Sisačko-moslavačke županije.
Dakle, službeni odgovor na upit je da u županiji nisu znali niti pretpostavljali da na toj lokaciji postoji otpad jer nije nađen otpad kod uređenja kvazi rekreacijske zone oko Ciglarske grabe, ali u nalazu tvrtke Taus d.o.o., kojeg su oni naručili i koji je obvezan kod investicija ovakvog tipa, jasno je ustanovljeno kako je u dvije od tri bušotine na njihovom budućem gradilištu nađen otpad!?
CIJELI TEKST NALAZA
“Nakon provedbe terenskih radova i istraživanja dobiven je uvid u sastav i karakteristike tla na predmetnoj lokaciji. Detaljan opis tla je prikazan u grafičkim prilozima, a ovdje je dan sažetak s osvrtom na geomehaničke karakteristike značajne za građevinu i temeljenje.
Bušotina B-1
Identifikacijom nabušene jezgre utvrđen je sloj smeđe – sivog zaglinjenog šljunka rahle zbijenosti s pijeskom i organskim primjesama do dubine 4,2 m. Dalje slijedi sloj crno – sivog srednje plastičnog praha s organskim primjesama i plastičnim otpadom do dubine 5,0 m. Nastavak ovom sloju je sloj sivo – smeđe srednje plastične gline do dubine 5,8 m. Bušotina završava u sloju sivog zaglinjenog pijeska rahle zbijenosti. Podzemna voda je registrirana na 1,8 m dubine, a nakon bušenja digla se na 0,4 m.
Bušotina B-2
Identifikacijom nabušene jezgre utvrđen je sloj smeđe gline visoke plastičnosti, kruto plastične konzistencije do dubine 4,8 m. Nastavak ovom sloju je sloj sivo – smeđe pjeskovite gline srednje plastičnosti, srednje plastične konzistencije do dubine 5,5 m. Bušotina završava u sloju sivog zaglinjenog pijeska rahle zbijenosti. Podzemna voda je registrirana na 2,3 m dubine, a nakon bušenja digla se na 1,4 m.
Bušotina B-3
Identifikacijom nabušene jezgre utvrđen je sloj smeđe gline visoke plastičnosti, kruto plastične konzistencije do dubine 1,8 m. Dalje slijedi sloj crno – sivog praha visoke plastičnosti s organskim primjesama, s komadima plastike, kamena i betona do dubine 4,2 m. Nastavak ovom sloju je sloj sivo – smeđe pjeskovite gline srednje plastičnosti do dubine 5,8 m. Bušotina završava u sloju sivog zaglinjenog pijeska rahle konzistencije. Podzemna voda je registrirana na 1,8 m dubine, a nakon bušenja digla se na 1,0 m.
Na temelju broja udaraca standardnog penetracijskog pokusa (SPT) koji rezultira podatkom N (broj udaraca za prodor šiljka ili noža za jednu stopu), temeljno tlo je srednje do kruto plastične konzistencije u koherentnim, odnosno rahle zbijenosti u nekoherentnim materijalima.”
Analiza otpada pronađenog prilikom bušotina nije rađena. Dakle, jasno je kako su voditelji projekta Terme Jodno morali znati za otpad na lokaciji gradilišta, iako ovaj nalaz nije analizirao sastav pronađenog, niti je imao tu obvezu. Je li se to moglo kasnije utvrđivati, ali prije natječaja i početka gradnje te možda spriječiti neke dodatne troškove, nije više ni važno jer je projekt započet bez toga, a gradnja zbog nailaska na opasni otpad prekinuta.
No, obzirom na povijest lokacije koja je duž cijelog tog područja bila nekoć graba i na javnu tajnu kako se u vrijeme Radonje u tu grabu bacao otpad iz proizvodnje Herbosa, nije bilo teško pretpostaviti o kakvom je otpadu riječ.
Čestica gdje se gradi SPA je u vlasništvu Opće bolnice Sisak, no nije oduvijek bila u njihovom vlasništvu već su grabu koristili u Radonji za odbacivanje otpada. Bušotina 3 , gdje je u lipnju 2023. nađen nekoliko metara dubok sloj raznog otpada, najbliža je sadašnjoj granici bolničkog zemljišta s nekadašnjim Herbosom.
Dakle, ipak sukladno očekivanju, jer tako piše u dokumentaciji koja je sastavni dio glavnog projekta, izvođač radova je kopajući na gradilištu objekta, koji po projektu ima podrum dubok 4,05 metara ispod nulte razine tla, naišao na otpad. Za kojeg se ispostavilo analizom da je opasni otpad s iznimno visokim koncentracijama žive.
“Prilikom izvođenja zemljanih radova Izvođač je naišao na otpad. Odmah je proveden postupak uzorkovanja i analize na mjestu iskopa. Privremeno su obustavljeni radovi. Sisačko-moslavačka županija je odmah izvršila prijavu nadležnim tijelima čiji su postupci sada u tijeku. Dinamika realizacije projekta odvijat će se u skladu s daljnjim postupanjima nadležnih tijela.” – stoji u odgovoru iz Sisačko-moslavačke županije.
Neslužbeno, analize su pokazale iznimno velike koncentracije žive, a radnici s kojima smo pričali kažu da se to može povezati s proizvodnjom popualrnog fungicida Radosana, koji je sadržavao živu i korišten do 90-ih godina prošlog stoljeća kada zbog opasnosti za zdravlje ljudi i ostalih živih bića nije zabranjen.
Na ovim fotografijama dolje iz 1968. godine te iz natječajne dokumentacije, vidi se kako se budući SPA namjerava graditi točno po sredini nekadašnje grabe. A ako se vratite malo gore vidite na srednjoj fotografiji u galeriji kako su Bušotina 1 i 3 blizu obali nekadašnje grabe i da je tu nađen otpad, a radnici tvrde da se upravo sa obale bacao u grabu otpad iz tvornice.
A bušotina 2 u kojoj nije nađen otpad je pri sredini grabe, gdje logički nije bilo moguće navesti otpad sa obale.
Vidi se kako je ta graba u početku bila jedna velika, no kasnije se ona podijelila na dvije, te je konačno u 80-im veća zatrpana u cijelosti dok se od manje još danas vidi jedna jama uz zapadni rub čestice gdje se gradi Terme Jodno. Bivši radnici Herbosa i Radonje su nam rekli da su u grabe navozili raznoliki otpad iz procesa proizvodnje Radonje, prekrili ga na koncu građevinskim otpadom i zatrpali zemljom. To je uostalom javna tajna.
U ovom tekstu moramo se osvrnuti još jednom na dva dijela odgovora Sisačko-moslavačke županije.
Kao neki dokaz da je područje nekadašnje grabe između Herbosova vodotornja i Jodnog lječilišta bilo nezagađeno navode Geokemijski atlas Siska koji je izdan 2014. godine.
“Hrvatski geološki institut vršio je ispitivanje kemijskog sastava tla na predmetnom području i utvrdio da na predmetnom području nema kemijskih elemenata u koncentraciji većoj od dopuštene, te rezultate ispitivanja objavio u Geokemijskom atlasu Siska 2014. godine.” – citat iz odgovora Županije.
Uzorci za ovaj Atlas uzeti su na 44 različite lokacije u Sisku, no uzorci su ciljano uzeti s površine zemlje i to do dubine do 10 centimetara. Jasno da se ti rezultati ne mogu nikako ni pomisliti usporediti za neko utvrđivanje situacije kod reprezentativnog objekta u kojem gradiš u dubinu od barem pet metara. I, provjerili smo, u natječajnoj dokumentaciji se nijedan elaborat ili dio dokumentacije, sasvim logično, ne poziva na te rezultate. Zašto su se toga sjetili u županiji, nije baš jasno.
Drugi nelogični dio odgovora je:
“Također, prije nekoliko godina na samo 100 m od spomenutog bolničkog zemljišta Grad Sisak je uredio sportsko-rekreacijsku zonu koja uključuje šetnicu, kafiće, dječje igralište, rekreacijsku zonu za odmor s roštiljima, skate park te tada nije bilo nikakvih naznaka da je riječ o području na kojem bi se mogao nalaziti otpad.” – stoji u odgovoru Županije čime se valjda želi pokazati kako nije bilo naznaka da je otpad i na lokaciji gdje su oni investitori.
Dakle, usporediti neku isforsiranu rekreacijsku zonu gdje je najkompliciraniji građevinski objekt bio beton na površini za skate park, klupe i dječje igralište i gdje, opet sasvim logički, nije bilo potrebe ići u dubinu zemlje više od par desetaka centimetara, kao dovoljno za utvrditi apriori da nema otpada ni na pet metara dubine gradilišta reprezentativnog objekta s nizom bazena, a na mjestu nekadašnje grabe u kojoj su, svi znaju, bacali otpad iz Radonje – u najmanju je ruku blesavo.
Pogotovo, ako od lipnja 2023. imaš ovaj dolje nalaz koji je, na zahtjev Županije, jasno utvrdio da na mjestu gradnje SPA ima otpada počevši od dubine od 1,8 metara.
- Advertisement -
