Kako piše Večernji list Danko Končar, jedan od najpoznatijih hrvatskih poduzetnika, kroz međunarodnu metaluršku grupaciju Afarak Group u kojem drži udjele, postigao je načelni dogovor o preuzimanju željezare od talijanskog ABS-a, u vlasništvu čeličanske divizije grupacije Danieli, u poslu vrijednom oko 200 milijuna eura.
Riječ je o načelnom dogovoru, ugovor još nije potpisan, a transakciju bi trebalo provesti novoosnovano društvo Afarak Steel Zagreb Hrvatska, iza kojeg stoji međunarodna grupacija Afarak, vertikalno integrirani proizvođač specijalnih legura s pogonima na više kontinenata, čije dionice kotiraju na burzama u Helsinkiju i Londonu.
Danielli već duže vrijeme traži kupca za svoju sisačku tvrtku, koju su 2012. kupili od američkog CMC-a za 30,4 milijuna dolara. Proizvodnja je u Sisku stala krajem 2024. godine, broj zaposlenih je znatno smanjen, te se od tada razmatrala budućnost ABS-a Sisak. Kako doznajemo, bilo je više zainteresiranih za sisačku Željezaru, no prema svemu sudeći Danko Končar će na kraju biti kupac.
Kako se doznaje, proizvodnju bi Končar i Afarak grupa nastavila uz tehnologiju Danielija, jednog od tri najveća svjetska proizvođača opreme za metaluršku industriju. Projekt se temelji na suvremenoj mini mill tehnologiji koju je razvio Danieli. Riječ je o kompaktnom i energetski učinkovitom modelu proizvodnje koji od čeličnog otpada proizvodi armaturu, žicu i šipke za građevinski sektor.
Končarov plan predviđa ponovno pokretanje proizvodnje, ugradnju nove linije za proizvodnju betonskog željeza te povećanje kapaciteta na oko 500.000 tona godišnje. Proizvodnja bi bila usmjerena na hrvatsko i europsko tržište, za razliku od dosadašnjeg modela u kojem se gotovo cjelokupna proizvodnja izvozila. Projekt predviđa otvaranje novih radnih mjesta.
Uz to, Hrvatska danas gotovo u cijelosti uvozi građevinski čelik, oko 400.000 tona godišnje, pa bi domaća proizvodnja time izravno smanjila ovisnost o uvozu i zadržala značajan dio dodane vrijednosti u zemlji.
„Cijela Europa danas radi po pitanju vlastite industrije, a Hrvatska ne smije spavati. Vremena su nestabilna i upravo zato pokušavam ovu industriju vratiti u Hrvatsku. Hrvatska je desetljećima gradila svoje gospodarstvo na industriji i proizvodnji, a Sisak je bio jedno od njezinih najvažnijih središta. Vjerujem da je došlo vrijeme da ponovno počnemo stvarati, izvoziti i razvijati vlastite proizvodne kapacitete. Željezara nije samo poslovni projekt nego ulaganje u industrijsko znanje, radna mjesta i dugoročnu gospodarsku otpornost zemlje. Posebno pozdravljamo i podupiremo najavu Ministarstva gospodarstva i Vlade da uskoro izlaze s fondom reindustrijalizacije, namijenjenim upravo ovakvim projektima“, izjavio je Danko Končar za Večernji list.
Končar je hrvatskoj javnosti poznat kao domaći poduzetnik sa ulaganjima u metalurgiju, energetiku, brodogradnju, nekretnine i turizam. Inicijator je projekata poput brodogradilišta Brodotrogir, luksuznog hotela Monumenti Heritage Hotel & Resort u Puli, nautičkih marina u Trogiru i Puli te turističkog kompleksa Medena kraj Trogira.
Kroz Afarak Group te rudarske i energetske projekte posluje na više kontinenata. Upravo se kroz metaluršku industriju i proizvodnju metala afirmirao na međunarodnoj poslovnoj sceni pa inicijativa za ponovno pokretanje sisačke željezare predstavlja svojevrstan povratak industriji u kojoj je izgradio najveći dio svoje poslovne karijere.
„Upoznati smo s planovima i prema našim informacijama oni žele proširiti kapacitete, što znači nova radna mjesta i razvoj . Znamo što znači Željezara za Sisak i shodno tome, i ja osobno i gradska uprava, podržavamo budućeg vlasnika i bit ćemo im na raspolaganju. Nadamo se konačnom dogovoru kako bi se čim prije vratila proizvodnja čelika u Sisku.“ – rekao je sisački gradonačelnik Domagoj Orlić za Večernji list.
Talijanski industrijski holding Danieli je u lipnju 2012. godine kupio Željezaru Sisak od američke kompanije CMC za nešto više od 30 milijuna dolara. Njihovo poslovanje u Sisku nije bilo uvijek sjajno, iako su uložili velike noce i modernizirali poslovanje. zbog učestalih poremećaja na tržištu čelika i 2015. bial je zaustavljena proizvodnaj an dvije godine, no za razliku od prethodnih ruskih i američkih vlasnika, jedini su uistinu modernizirali sisačku željezaru.
Prije Domovinskog rata u sisačkoj željezari i njezinim pogonima u okolici je bilo oko 14.000 radnika. Sredinom devedesetih taj je broj smanjen na nešto više od 5.000, prvi ruski vlasnici 2001. Željezaru su preuzeli s 1700 radnika, a američki CMC je 2011. otišao ostavivši 917 radnika na ulici.
