Pune dvije i pol godine nakon što je usvojen zakon o suzbijanju neprijavljenog rada i pola godine od kada je donesen potrebni pravilnik, konačno se i uhodava praksa objavljivanja tzv. crne liste poslodavaca, onih kod kojih inspektori tijekom obavljanja pregleda pronašli radnike koji rade na crno, piše poslovni.hr.
Već drugi mjesec Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike objavljuje, odnosno ažurira popis, na kojemu je trenutačno 141 poduzetnik kod kojeg su zatečeni neprijavljeni radnici. Riječ je mahom o manjim tvrtkama i to iz građevinskog i ugostiteljskog sektora, te prijevoza, a podjednako su zastupljeni poduzetnici iz svih krajeva Hrvatske.
Listu možete vidjeti ovdje
Na njoj se nalazi i jedna trvtka iz Siska “A & Y construction” d.o.o. Sisak.
Crna lista ne navodi kada je i kod kojega od ocrnjenih poslodavaca otkriven neprijavljeni rad i o kojem broju radnika je riječ.
Najvećim apsurdom pokazalo se to što je već u prvim tjednima na ovu listu uvršteno nekoliko tvrtki koje se upravo bave poslovima zapošljavanja. Tako su zbog neprijavljenog angažiranja vlastitih zaposlenika na listi završile agencije za privremeno zapošljavanje AB Support iz Zagreba, Zaposli stranca iz Sesveta, Getworker iz Ivanca, te Creation i ANNI Projekti za posredovanje pri zapošljavanju iz Zagreba.
Generalno, piše poslovni.hr, na listi neprijavitelja najvećim dijelom riječ je o mladim tvrtkama, osnovanim s minimalnim kapitalom, no, našli su se tu i poznati ugostiteljski obrt Puntijar, proizvođači poput tvornice kartona i ambalaže Jaškapacka iz Zagreba, tvornice obuće Mital iz Varaždina, Hotel Picok iz Đurđevca. Ima tu i nekih poslodavaca koje nikako ne biste očekivali, poput Doma zdravlja Ličko-senjske županije ili Centra za pomoć i njegu iz Pule.
Već u samom startu objava liste naišla je na brojne kritike, mimo onih zbog samog kašnjenja. Nezadovoljstvo izaziva ponajprije činjenica da lista neprijavitelja ne sadrži sve podatke kako je to i važećim pravilnikom predviđeno. Nije navedeno, primjerice, kada je kod kojega od ocrnjenih poslodavaca otkriven neprijavljeni rad i o kojem broju radnika je riječ.
Mana praksi Ministarstva rada jest i izostanak tzv. bijele liste, koja je trebala biti istodobno popunjavana i objavljivana kada i crna lista, a pokazivala bi tko su od tvrtki koje su češljali inspektori bile “čiste”, bez problema s neprijavljenim radnicima. Zasad takvih ‘pozitivaca’ još nema, odnosno Ministarstvo Marina Piletića nema takvu listu poslodavaca.
U Ministarstvu rada navode kao obrazloženje za to odluku samih poduzetnika. Naime, za upis na Bijelu listu, kažu, nije dovoljno da nadležni inspektor utvrdi nepostojanje neprijavljenog rada prilikom nadzora, nego je uvjet za objavu i da poslodavac da suglasnost na objavu.
Inače, popis neprijavitelja radnika ima dodatnu važnost jer oni koji se na njoj nađu ostaju upisani šest godina. Jednako važno i otežavajuće za poslovanje, te tvrtke u međuvremenu ne mogu niti dobiti od policije odobrenje za zapošljavanje stranog radnika. Zakon o stranim radnicima, naime, predviđa odbijanje izdavanja dozvole za rad kada zahtjev podnosi poslodavac te crne liste, te ako je pravomoćno sankcioniran zbog nezakonitog zapošljavanja.
