Na Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Sisak, Alem-ef. Crnkić, uspješno je odbranio magistarski rad pod naslovom: „Islam i muslimani u časopisima iz područja društvenih i humanističkih znanosti u Republici Hrvatskoj u periodu 1990.–2016. godine“.
Rad je odbranjen pred komisijom u sastavu: prof. dr. Orhan Jašić (predsjednik), prof. dr. Sedad Dizdarević (član) i prof. dr. Ahmet Alibašić (mentor). Odbrani je prisustvovao i predsjednik Mešihata IZ u Hrvatskoj, muftija akademik dr. Aziz-ef. Hasanović, koji je istraživanje ocijenio kao kapitalan doprinos razumijevanju percepcije islama u hrvatskom akademskom prostoru.
Predmet i cilj istraživanja
Magistarski rad predstavlja prvu sistematsku analizu hrvatske znanstvene periodike s ciljem utvrđivanja je li akademski diskurs o islamu i muslimanima orijentalistički (opterećen stereotipima) ili islamološki (znanstveno utemeljen). Istraživanje je obuhvatilo 105 radova objavljenih u 39 različitih časopisa u razdoblju od osamostaljenja Hrvatske do 2016. godine.
Ključni rezultati istraživanja
Istraživanje mr. Alema Crnkića donosi nekoliko prelomnih zaključaka:
• Dominacija islamološkog pristupa: U čak 77% analiziranih radova prevladava pozitivan, dijaloški i kontekstualni pristup. Nasuprot medijskim narativima, hrvatska znanost islam tretira kao religijsku, kulturnu i historijsku stvarnost Europe.
• Otpor sigurnosnoj paradigmi: Islam se u akademskoj zajednici ne prikazuje kao sigurnosna prijetnja. Teme radikalizma i ekstremizma zastupljene su u svega 4,7% korpusa, dok dominira teološko-dijaloški okvir.
• Dinamika interesa: Znanstveni interes za islam naglo raste nakon 2007. godine, što je direktna refleksija geopolitičkih procesa, ali i sve snažnije integracije muslimana u hrvatsko društvo.
• Marginalizacija neoorijentalizma: Iako su tragovi neoorijentalističkih obrazaca prisutni, oni su marginalni i ne određuju opći karakter hrvatskog akademskog diskursa.
Zaključak
Ovaj rad potvrđuje da je hrvatska akademska zajednica prostor kritičkog, ali suštinski konstruktivnog i dijaloškog promišljanja islama. Dobiveni rezultati služit će kao nezaobilazan temelj za buduća istraživanja religijskog pluralizma i društvenih odnosa u regiji.
