Hrvatski sabor je u ponedjeljak po hitnom postupku donio Zakon o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada kojim se osigurava regulatorna osnova za izgradnju odlagališta otpada iz NE Krško, ali i domaćih bolnica te industrije, a preferentna lokacija je Čerkezovac na Trgovskoj gori.
Zakonom o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada osigurava se prostorno-plansko utvrđivanje lokacije Centra te uvjeti provedbe zahvata u prostoru, a preferentna je lokacija Čerkezovac na Trgovskoj gori, na kojoj se planira izgraditi nova građevina za skladištenje radioaktivnog otpada iz NE Krško i rekonstruirati postojeće skladišne građevine za skladištenje radioaktivnog otpada nastalog na teritoriju Hrvatske.
Zakonom se stvaraju i preduvjeti za procjenu utjecaja Centra na okoliš na lokaciji Čerkezovac, kao i njegovu izgradnju ako zahvat bude utvrđen prihvatljivim za okoliš.
Sukladno međudržavnom ugovoru s Republikom Slovenijom, Hrvatska treba preuzeti svoju obavezu osiguravanja zbrinjavanja polovice nisko i srednje radioaktivnog otpada nastalog u NE Krško.
Protiv gradnje su i vlast u Dvoru te građani, no njih je nadglasao strateški interes Hrvatske. Protiv su i političari i nevladini aktivisti u Bosni i Hercegovini jer se planirani centar nalazi nekoliko kilometara od rijeke Une, granice i novog Grada.
U Bosni vjeruju kako još mogu ishoditi promjenu odluke da Hrvatska svoj centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada izgradi na Trgovskoj gori i najavljuju kako će svoju borbu za to nastaviti kroz međunarodne strukture odnosno kroz mehanizme Espoo konvencije.
To su u utorak najavili koordinator bosanskohercegovačkog pravnog i stručnog tima zaduženog za Trgovsku goru Borislav Bojić i ministar prostornog uređenja i graditeljstva Republike Srpske Bojan Vipotnik.
“Ovim zakonom Hrvatska šalje poruku da je sve završeno, ali to jednostavno nije točno. Ne postoji niti jedna institucija u Bosni i Hercegovini koja je suglasna da se radioaktivni otpad odlaže neposredno na granici i da ugrožava oko 300 tisuća stanovnika”, kazao je Bojić za televiziju N1.
Sličnu ocjenu je iznio i ministar u vlasti RS Vipotnik. On je odgovarajući na zastupnička pitanja na sjednici entitetskog parlamenta održanoj u utorak ustvrdio kako je usvajanje zakona u Hrvatskom saboru temeljeno isključivo na političkoj odluci a bez konzultacije sa stručnjacima.
“Mi na to imamo spreman odgovor”, kazao je Vipotnik pojašnjavajući kako je to “sučeljavanje” predstavnika Hrvatske i BiH planirano za svibanj u tajništvu Espoo konvencije.
I BiH i Hrvatska potpisnici su konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica pa u BiH vjeruju kako im to pruža mogućnost osporavanja zakona koje je donio Hrvatski sabor.
Tema gradnje odlagališta na Trgovskoj gori među rijetkima je koja je povezala političare u BiH iz obadva entiteta pa tako potporu planovima da se taj projekt ospori pružaju i stranke iz Federacije BiH.
Šef kluba zastupnika vladajućeg SDP-a u Zastupničkom domu parlamenta BiH Saša Magazinović ocijenio je kako se ovime dovode u pitanje dobrosusjedski odnosi.
“Zamislite da mi predložimo da se odlagalište nuklearnog i radioaktivnog otpada gradi iznad Dubrovnika i da im objašnjavamo, kao oni nama, da nemaju razloga za brigu, da to nije štetno. Kakva bi bila reakcija iz Hrvatske? Da su planirali izgradnju odlagališta u okolici Zagreba ja bih vjerovao u ono što govore. Ovako, nemam nikakvo razumijevanje za odabir lokacije”, kazao je Magazinović.
