Sisački biskup Vlado Košić predvodio je svečano misno slavlje u crkvi sv. Antuna Padovanskog u Bučici te tom prigodom blagoslovio tu obnovljenu, stradalu u potresu crkvu.
Koncelebrirao je domaći župnik Vedran Pejak-Pašić, a uz domaće vjernike u prepunoj crkvi slavlju su nazočili i predstavnici Ministarstva kulture i medija, Konzervatorskog odjela u Sisku, Grada Gline te izvođača radova, tvrtke Spegra iz Splita.
Crkva sv. Antuna Padovanskog sagrađena je 1837. godine. U srpskoj agresiji 4. listopada 1991. godine pretrpjela je teška oštećenja. Nakon Domovinskog rata, 1997. godine, započela je njena obnova, da bi u potresu 2020. ponovno bila teško oštećena.
Na početku homilije, biskup je izrazio radost zbog ovog blagoslova te se osvrnuo na lijepu
organizaciju i veliki broj okupljenih, koji ga podsjećaju na vremena prije Domovinskog rata, kada je ovaj kraj bio pun života.
„Želimo da se život vrati u ovaj kraj, ali i da naše svetinje, naše crkve, ostanu za buduće naraštaje kao znak Božje prisutnosti među nama. Obnavljamo sve što je stradalo jer to nije samo pitanje novca i organizacije, već pitanje srca i ljubavi prema onome što nam je sveto,“ istaknuo je biskup.
Podsjetivši na Evanđelje po Marku, koje govori o sirotoj udovici koja je za održavanje hrama dala više od svih drugih, biskup je istaknuo kako je hram simbol duhovnog središta Židova i Božje prisutnosti među njima.
„Zato im je bilo važno brinuti se za hram, a nakon njegova rušenja ostao je Zid plača kao podsjetnik. Ta njihova svetinja preteča je naših hramova i crkava, stoga se i mi borimo da naše crkve budu lijepe i obnovljene – mjesta susreta s Bogom, gdje primamo sakramente i molimo za pokojne. Danas sam posjetio grob vlč. Stjepana Vuksana, koji je preminuo 2016. godine. Bog ga je bio pozvao, i tko zna kada će tako pozvati nekog od nas. Zato moramo biti živi hram Božji. Crkva uvijek naglašava, posebno kada se gradi, blagoslivlja ili
posvećuje crkva-građevina, da smo mi ta živa Crkva. Svaki od nas koji pripada Kristu znak je Kristove prisutnosti na zemlji,“ rekao je biskup, izrazivši želju da prije svega u ovoj župi postoji živa Crkva.
„Znam da vas je Domovinski rat raselio u mjesta oko Velike Gorice, ali posebno mi je drago
vidjeti da niste zaboravili svoj kraj i da se nedjeljom i blagdanom vraćate, a možda se tako
jednom vratite i zauvijek,“ dodao je biskup.
Biskup je ustvrdio i kako je lijepo je što obnavljamo građevine, te se zapitao tko će to obnoviti naša srca i duše?
„Novac tu ne može pomoći, ali može naša ljubav i Gospodin, koji je među nama. On je taj koji nas liječi i koji nam daje snagu kada ga za to molimo i kada smo mu vjerni“.
Na kraju, okupljene je pozdravio i župnik Pejak-Pašić, zahvalivši biskupu, Ministarstvu kulture i medija, izvođačima radova i svima koji su omogućili ovu obnovu, koja će, kako je rekao, biti zlatnim slovima upisana u spomenicu župe.
Misno slavlje animirao je Mješoviti župni zbor iz Gline.
(SV)
