9 C
Sisak
Nedjelja, 3 ožujka, 2024

Na saborskom Odboru o problemima u izgradnji sustava za navodnjavanje u Velikoj Ludini

Datum:

Marketing

Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora raspravio je u srijedu na svojoj 122. sjednici Izvješće o obavljenim revizijama učinkovitosti upravljanja građevinama za navodnjavanje i mješovitim melioracijskim građevinama u Republici Hrvatskoj koje je izradio Državni ured za reviziju.

Predsjednica Odbora za poljoprivredu, Marijana Petir podsjetila je uvodnoje Odbor u više navrata raspravljao o navodnjavanju, a održao je u ovom sazivu i tematsku sjednicu na kojoj je gost bio Veleposlanik Države Izrael koja je uzor većini zemalja u navodnjavanju jer obradive površine Izraela iznose 420.000 ha, od čega je čak 46 posto pod sustavima navodnjavanja.

Petir je istaknula kako je Europska komisija u svojim preporukama za Nacionalni strateški plan u okviru ZPP-a istaknula da bi barem pola milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj moglo imati koristi od navodnjavanja te je postavljen nacionalni cilj do 2020. godine pod navodnjavanje staviti 65 000 ha koji je prema ovom izvješću nije dosegnut i ostvaren je s oko 50%. Prema dostupnim informacijama, u Hrvatskoj se navodnjava svega 1,9% poljoprivrednog zemljišta, dok je oko 21 000 ha u javnom sustavu navodnjavanja.

„Isto tako, kako se navodi u izvješću, iako su županije donijele svoje planove navodnjavanja prije više od deset godina, njih deset do kraja 2022. nisu izgradile niti jedan sustav javnog navodnjavanja. Svi zajedno se moramo zapitati što radimo pogrešno i kako učinkovitije upravljati sustavom i poboljšati ga“,rekla je Petir, koja je na sjednicu, osim nadležnih državnih tijela i institucija, pozvala i predstavnike županija.

Državni ured za reviziju u svom je Izvješću o obavljenim revizijama učinkovitosti upravljanja građevinama za navodnjavanje i mješovitim melioracijskim građevinama u RH, ukupno dao 119 naloga i preporuka, dok su bez ocjene ostala nadležna državna tijela kao sudionici u donošenju planskih dokumenata i provedbu Nacionalnog plana navodnjavanja.

„Neki sustavi koji su izgrađeni, državnim novcem, stoje neiskorišteni ili nisu ispunili svoju svrhu jer imaju mali broj korisnika zbog izostanka interesa poljoprivrednika. Premda navodnjavanje omogućuje sijanje i drugih kultura, a ne samo jedne, odnosno dvije žetve na određenim površinama, kao i prelazak na uzgoj dohodovnijih kultura, još uvijek je interes poljoprivrednika malen“, rekla je Petir i pozvala da se poljoprivrednike educira o tome koje koristi će imati od navodnjavanja te da se otklone prepreke koje stoje na putu poljoprivrednicima da krenu u navodnjavanje svojih poljoprivrednih površina.

Marijana Petir rekla je kako je za sustav javnog navodnjavanja Velika Ludina u Sisačko-moslavačkoj županiji, 2012. godine pribavljena pred investicijska studija, 2014. idejni projekt, a 2017. lokacijska dozvola, dok je u 2018. zaključen ugovor za izradu detaljne projektne dokumentacija, te je 2021. podnesen zahtjev za izdavanje građevinske dozvole. U listopadu 2022. je Sisačko moslavačka županija od Hrvatskih voda zatražila očitovanje o mogućnostima provedbe projekta, a Hrvatske vode su se očitovale da nije moguće osigurati potrebne količine vode za navodnjavanje. Revizija je upozorila na probleme na slivu iz kojega bi se trebala puniti akumulacija za sustav javnog navodnjavanja, između ostalog, istaknuli su kako postoje i ilegalne građevine putem kojih se protupravno koristi javno vodno dobro.

Kako revizija ističe u izvješću, Sisačko moslavačka županija nije donijela Program gradnje sustava javnog navodnjavanja i ne provodi informiranje poljoprivrednika, a postupak traje više od deset godina, te se s gradnjom još nije započelo i postoji opasnost da će se od gradnje morati odustati. Županija se očitovala da sve aktivnosti provodi po naputku i uz praćenje Hrvatskih voda, s kojima za svaku kalendarsku godinu zaključuje ugovor o sufinanciranju projektne dokumentacije.

„Općina Velika Ludina, najjača je Općina u Hrvatskoj po proizvodnji jabuka obzirom na broj stanovnika te je za tu proizvodnju navodnjavanje potrebno. Državni ured za reviziju je mišljenja da zbog dugotrajnosti postupka postoji opasnost od promjene interesa krajnjih korisnika za Sustav navodnjavanja Velika Ludina i poljoprivredu općenito i ja se s tim slažem te molim da me se informira, a o čemu me i voćari učestalo pitaju, hoće li taj sustav navodnjavanja biti napokon izgrađen, i ako da, kada?“, upitala je Petir.

Generalni direktor Hrvatskih voda, Zoran Đuroković je rekao da se ne odustaje od projekta Velika Ludina. „Mi ćemo se prilagoditi fazno, da ćemo graditi sustav navodnjavanjaVeliku Ludinu i dati prvo prednost sadašnjim korisnicima, kako bi oni mogli koristiti, a onda vidjeti što možemo u budućnosti, s obzirom da smo i provodili istražne radove podzemnih voda, kako bi mogli nadopunjavati samu akumulaciju. Za sada nismo imali baš previše uspjeha iznalaženja podzemnih voda, koje bi mogli ubacivati u samu akumulaciju. Mislim da se navodnjavanje mora stvarno isplatiti jer nije samo mjera količine proizvodnje, nego i kvalitete proizvoda.“, rekao je Đuroković.

 

Možda vas zanima...

Država ipak ostaje u Petrokemiji

Vlada je na zatvorenom dijelu jučerašnje sjednice odobrila Centru...

Nakon 60 godina izgradnja prve višestambene zgrade u Sunji

Jedna od 36 višestambenih zgrada koje se grade na...

Počele gradnje državnih zgrada u Kutini i Jasenovcu

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i...

U bolnicu u Popovači i dalje stižu novi liječnici

Neuropsihijatrijska bolnica dr. Ivan Barbot Popovača u posljednje dvije...