Predstavljanje monografije „Zrin – u spomen žrtvama genocida“, autora Damira Borovčaka održano je u četvrtak, 7. rujna u Dvorani sv. Ivana Pavla II. u sisačkom Velikom Kaptolu.
Ova knjiga objavljena je povodom 80. godišnjice stradanja Zrina, kada su na blagdan Male Gospe te9. i 10. rujna 1943. godine partizani i četnici u genocidnom pohodu ubili gotovo trećinu stanovnika, spalili župnu crkvu Našašća Svetoga Križa, kao i cijelo selo. Sve preživjele komunističke su vlasti raselile, oduzeli im imovinu i zabranili povratak u Zrin. Uz povijesne činjenice te brojne dokumente i fotografije knjiga donosi i neprocjenjiva pisana svjedočanstva, ispovijest preživjelih Zrinjana i aktera tih strašnih događaja.
Knjigu su sisačkoj publici predstavili biskup Vlado Košić, krčki biskup Ivica Petanjak, ravnatelj Zaklade za gradnju crkve u Zrinu mons. Marko Cvitkušić, Branka Čubelić, povratnica iz Australije i prva župljanka župe Zrina nakon skoro 80 godina te izaslanik predsjednika Vlade župan Ivan Celjak.
Predstavljanju su nazočili i Zrinjani te njihovi potomci od koji su neki stigli čak iz Australije.
Ravnatelj Zaklade za gradnju crkve u Zrinu mons. Marko Cvitkušić, nakonosvrta na povijesna događanja u Zrinu rada Zaklade i gradnju župne crkve Našašća sv. Križa. poručio je okupljenim Zrinjanima i svim uzvanicima: “Predragi u Kristu, preživjeli Zrinjani i njihovi potomci, raspršeni po svim krajevima svijeta, žive i svjedoče svoje bogoljublje i domoljublje i već 27 godina s prijateljima i znancima dolaze u Zrin, te na ovoj mučeničkoj grudi slave svete tajne naše vjere, sjećajući se žrtava Zrina, mole Gospodina da istina o Zrinu dopre do srdaca odgovornih kako bi se čula istina o zločinu, ispravila nepravda o progonima, a svim protjeranim vratila njihova oteta imovina“, rekao je mons. Cvitkušić zahvalivši na kraju g. Damiru Borovčaku, biskupima Vladi i Ivici, članovima Zaklade kao i svim preživjelim Zrinjanima i njihovim potomcima koji su dali svoje pismene iskaze o paklenoj mržnji partizanskih „osloboditelja” na Zrin i Zrinjane, kao i svima koji su materijalno pomogli gradnju zrinske crkve”.
Povratnica iz Australije gđa Branka Čubelić i sama potomak Zrinjana, poručila je okupljenima kako Zrin nije samo mjesto na karti. „To je korijen našeg bića, temelj našeg naslijeđa i duh koji teče našim venama. Kao potomci prijatelji Zrinjanskih predaka, naša je odgovornost očuvati nasljeđe Zrina, poštivati sjećanje na naše pretke i prenositi njihove priče budućim generacijama. Zrin bi trebao biti i bit će mjesto posebnog pijeteta u Republici Hrvatskoj. Moje vlastito srce kuca u ritmu Zrinjske zemlje.Unatoč tome što sam rođena u Drenju i od moje 6 godine odrastala u Australiji, moja duša pripada Zrinu. Krv mog oca, njegovih roditelja i njegovih predaka teče mojim venama, pa sve do Pavla Dembića, rođenog u Zrinju 1770“, rekla je Čubelić posvjedočivši kako se odlučila vratiti na mjesto svojih krijena i progovorivši o svom projektu „Zrin Croatia“.
Autor monografije Damir Borovčak iskazao je svoje nezadovoljstvo odnosom svih dosadašnjih vlasti prema Zrinu. Hrvatski političar treba služiti svom narodu, i osluškivati što narod kaže. Na svima je nama da maksimalno pokušamo da se Zrin i Gvozdansko, ta slavna mjesta hrvatske povijesti počnu promicati u javnosti i u politici i postanu stožerna mjesta Hrvatske baštine. Živimo u vremenu dogme i utjecaja komunističkih vremena i učenja. Ja to mogu posvjedočiti jer sam tu školu prošao u Jugoslaviji. Te svari treba mijenjati kako u školstvu tako i u kulturi. Recimo do danas niti crkva Sv. MarijeMagdalene ni stari grad nisu niti arheološki istraženi, a niti su obnovljeni.Ova monografija je posao od 17 godina. Zahvalan sam svima koji su pomagali da se dobiju iskazi od najstarijih Zrinjana. Svi svjedoci govore isto, a partizanski dokumenti to potvrđuju – nema apsolutne dvojbe, u Zrinu je počinjen genocid nad Hrvatima jer su bili okruženi vlaškim selima. Slično se dogodilo u Borićevcu i drugim mjestima”, zaključio je Borovčak.
Krčki biskup Petanjak pozdravio je sve prisutne i čestitao pritom autoru monografije Damiru Borovčaku podsjetivši kako on u ovoj monografiji objedinio prijašnje dvije knjige o Zrinu, ali ju je i proširio novim svjedočanstvima preživjelih, kao i novom arhivskom građom. „Ova monografija je uistinu vrijedan spomenik koji doprinosi boljem poznavanju onoga što su Zrinjani proživjeli za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata. Sudbina mjesta Zrina i njegovih stanovnika tijekom Drugog svjetskog rata i u neposrednom poraću, paradigmatska je za razumijevanje partizanske i komunističke represije i zločina. Ova rečenica stoji u Dokumentima Hrvatskog instituta za povijest, što je od ogromne važnosti za razumijevanje partizanskog i komunističkog pokreta, jer na temelju dokumenata svjedoči kako Zrin nije bio izdvojeni – izolirani slučaj, nego ogledni primjerak partizanskih ponašanja prema Hrvatima u Hrvatskoj. U tom smislu je ova monografija još jedan povijesni doprinos u raskrinkavanju laži kojima su tolike generacije u vrijeme bivšeg sistema bile hranjene i zato ovo nije nikakva revizija povijesti, nego povijesna istina koja se u porođajnim bolima i mukama polako probija na svjetlost dana“, ustvrdio je biskup podsjetivši na tešku sudbinu svojih roditelja i drugih Zrinjana i nakon što su raseljeni u Slavoniju.
Župan Celjak osvrnuo se slavnu povijest Zrina, ali je i podsjetio kako je cijelo ovo područje Banovine puno simbola stvaranje naše domovine. Želim iskoristi ovu priliku i čestitati vama Zrinjanima na ustrajnosti i odlučnosti ljubavi. Jer kao što je g. Branka rekla njenim venama teče duh Zrina… Živimo u izazovnim vremenima i zato je osobito važno, pisati govoriti i snimati o događajima iz naše povijesti, a kako bi one mlađe generacije koje danas žive i one koje dolaze razumjele na koji način je stvarana naša domovina i tko ju je stvarao. Mnogo je krvi proliveno da bi mi danas imali slobodu pa tako su svoju krv prolili i Zrinjani. Nažalost, 1943. imali smo Zrin, u Domovinskom ratu imali smo Kostriće gdje su ubijeni svi stanovnici u jednoj noći, a imamo i Baćin drugu najveću grobnicu Hrvatskoj“, rekao je župan te na kraju zahvalio Borovčaku na čuvanju istine.
Na kraju okupljenima se obratio i domaći biskup Košić. Čestitavši autoru rekao je kako je Borovčak svojim velikim i marljivim radom utro put istini i tome da se ona nikada ne zaboravi. Potrebno je čuvati i stinu, ali i uspostaviti pravdu. Misli da su to dva stupa na kojima treba graditi hrvatsko društvo. Naš bl. Alojzije Stepinac je rekao: Ljubiti pravdu, a mrziti nepravdu, to je moje načelo, a u ljubavi prema hrvatskom narodu ne dam se od nikoga natkriliti. A što je pravda? Zar nije to da svatko ima pravo živjeti na svojoj zemlji, svojoj kući, u svom mjestu, župi i kraju. A što je nepravda? To da senekome sve to uskraćuje. To se nepravda napravila našim Zrinjanima, mi tu nepravdu pa ni za 800 godina ne smijemo prihvatiti“. Na kraju biskup objavio i nekoliko dobrih vijesti vezanih uz Zrin. Između ostalog razgovarao je s podpredsjednikom Vlade RH Tomom Medvedom koji je obećao pružiti pomoć i partnerstvo da se razriješi problem Zrina i Zrinjana. Na kraju biskup je rekao i kako će tražiti od premijera da se Zrin proglasi mjestom posebnog pijeteta.
(SV)
