U Sisku umjesto biorafinerije INA pokreće postrojenje za proizvodnju bioplina i biometana? Detalje oko toga donosi poslovni.hr koji podjeća kako je projekt Inine biorafinerije u Sisku. bio u plana korištenja sredstava iz NPOO-a za što je iz europskih fondova planirano izdvojiti oko 130 milijuna eura bespovratnih sredstava.
U međuvremenu su, piše poslovni, u hrvatskoj nacionalnoj naftnoj kompaniji utvrdili niz manjkavosti tog projekta, prije svega mogući slab interes kupaca za bioetanol i povrat ulaganja projekta, zbog čega je on stavljen na čekanje. I premijerov savjetnik, koji je i koordinator za korištenje NPOO-a, Zvonimir Savić, nedavno je, upitan kakva je budućnost projekta, konstatirao da “još stoji u NPOO-u i bit će tako dok Ina ne kaže suprotno”. U Ini i dalje ustrajavaju kako konačna odluka o odustajanju od biorafinerije nije donesena, ali se ozbiljno razmatraju druge opcije.
Štoviše, kako doznaje poslovni, ovih dana trebala bi biti donesena odluka o početku aktivnosti na projektu postrojenja za proizvodnju bioplina i biometana, novog projekta na području nekadašnje sisačke rafinerije, na kojoj je predviđena bila i gradnja biorafinerije.
Službeno su iz Ine dobili tek kratki odgovor, potvrdu da se ide u taj projekt.
“Ina na industrijskoj lokaciji u Sisku razvija projekt proizvodnje bioplina/biometana iz poljoprivrednih ostataka. Projekt je trenutno u fazi odabira izvođača za projektiranje i izgradnju postrojenja, nakon čega će uslijediti konačna poslovna odluka”. I to je sve što su za sada o ovoj temi otkrili u Ini.
Neslužbeno se, pak, doznaje kako je projekt već “posložen”, te osim što je obavljen pozivni natječaj za projektiranje i gradnju postrojenja, utvrđene potrebne količine sirovine, te su čak “u tišini” i zaključeni memorandumi o razumijevanju s potencijalnim dobavljačima za potrebne količine. Inini su planovi, prema dostupnim informacijama, da postrojenje ima godišnji kapacitet proizvodnje oko 3 tisuće tona biometana, za koji bi se nabavljalo između 75 i 99 tisuća tona različitih ekoloških sirovina.
Budući da se bioplin proizvodi iz različitih bioloških supstrata, od stajskog gnoja, slame i poljoprivrednih ostataka do organskog otpada, za suradnju su već detektirani dobavljači među lokalnim poljoprivrednicima i komunalnim poduzećima, s kojima će, kada budu donesene sve potrebne odluke o pokretanju proizvodnje, biti zaključeni i komercijalni ugovori o kupnji sirovine za proizvodnju bioplina. Osim toga, sama proizvodnja otvara i mogućnost daljnje suradnje, budući da je nusprodukt u proizvodnji digestat koji se može koristiti kao ekološki prihvatljivo biognojivo, piše poslovni.hr.
A pročišćavanjem bioplina i uklanjanjem ugljičnog dioksida dobiva se biometan koji se sve češće upotrebljava kao zamjena za prirodni plin. Ina ga, naravno, namjerava pustiti u hrvatsku plinsku mrežu i prodavati kao napredno biogorivo za vozila.
Okvirno, procjene su da bi za gradnju ovakvog postrojenja bilo potrebno oko tri godine, a o kolikoj vrijednosti investicije je riječ, za sada je još dobro čuvana tajna. Tek je poznato da je riječ o manjem iznosu nego što je bilo predviđeno za biorafineriju. Prije nego su poskupjeli građevinski materijali i sirovine, procjene su bile da će se za njezino stavljanje u funkciju osigurati 320 milijuna eura, od čega je, dakle, iz NPOO-a predviđeno osigurati bespovratnih 130 milijuna. Za projekt je Ina planirala osigurati sredstva iz vlastitih izvora, te iz drugog raspoloživog EU izvora, Modernizacijskog fonda.