Državni zavod za statistiku objavio je podatke o rođenima i umrlima tijekom 2022. godina koja u Hrvatskoj ispada najgora godina u demografskom smislu.
Možete ih pročitati ovdje
Rođeni
U 2022. u odnosu na prethodnu godinu broj živorođene djece u Hrvatskoj pao je za 7,2%, tj. rođeno je 2 625 djece manje nego u 2021. Ukupan broj rođenih u 2022. bio je 34 027 djece, od toga 33 883 živorođene djece i 144 mrtvorođena djeteta. Od 33 883 živorođena djeteta, rođeno je 17 255 ili 50,9% muške djece i 16 628 ili 49,1% ženske djece.
Stopa nataliteta (živorođeni na 1 000 stanovnika) u 2022. iznosila je 8,8.
Umrli
U 2022. broj umrlih osoba smanjen je u odnosu na prethodnu godinu, tj. umrlo je 5 733 osoba ili 9,1% manje nego u prethodnoj godini. Od ukupnog broja umrlih osoba (56 979) u 2022. godini, 27 915 ili 49,0% bile su muške osobe, a 29 064 ili 51,0% ženske osobe.
Stopa mortaliteta (umrli na 1 000 stanovnika) u 2022. iznosila je 14,8.
U 2022. umrlo je 139 dojenčadi, odnosno 0,24% od ukupnog broja umrlih. Od ukupnog broja umrle dojenčadi, 86 ili 61,9% umrlo je u prvim danima života, tj. od 0 do 6 dana starosti.
Stopa umrle dojenčadi (broj umrle dojenčadi na 1 000 živorođenih) u 2022. iznosila je 4,1, a u prethodnoj godini 3,8.
Najmanja stopa umrle dojenčadi u 2022. bila je u Primorsko-goranskoj županiji (1,6), a najveća u Požeško-slavonskoj županiji (12,4).
Stopa prirodnog prirasta u 2022. u Republici Hrvatskoj bila je negativna i iznosila je -6,0 (-23 096 osoba). Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih), koji je iznosio 59,5. U svim županijama prirodni prirast bio je negativan, a najveći negativni prirodni prirast bio je u Primorsko-goranskoj županiji, i to -2 186, uz vitalni indeks od 46,4.
Pozitivan prirodni prirast bio je u 24 grada/općine, a negativan u 527 gradova/općina i Gradu Zagrebu, dok su 4 općine imale nulti prirodni prirast.
Samo četiri od 127 hrvatskih gradova – Dugo Selo, Solin, Metković i Imotski – lani su imala veći broj rođene djece od broja preminulih. To nije bio slučaj ni u jednoj županiji, a u čak sedam županija broj umrlih bio je najmanje dvostruko veći od broja rođenih. Od 428 općina, više rođenih nego umrlih imalo je njih – 20.
Među velikim gradovima na vrhu je Zagreb, s vitalnim indeksom 77, a slijede Split i Osijek, u kojima je vitalni indeks tek nešto viši od 50, što znači da je broj umrlih gotovo dvostruko veći od broja rođenih.
Među gradovima i općinama jedini se u pozitivi drže sateliti velikih gradova u kojima su troškovi života bitno niži nego u, primjerice, Zagrebu ili Splitu, a radna mjesta te obrazovni, sportski, kulturni i drugi sadržaji i dalje nadohvat ruke. Tako je hrvatski grad rekorder Dugo Selo, u kojem je broj rođenih 20% veći od broja umrlih (vitalni indeks 120), a slijedi Solin s 15% većim brojem rođenih. Na drugom su kraju ljestvice Hrvatska Kostajnica i Senj, u kojima je na svakih 100 umrlih osoba rođeno manje od 20 djece.
Slično je i među općinama: pozitivan prirast od većih općina imale su Podstrana blizu Splita, Viškovo uz Rijeku te Župa dubrovačka, dok su na drugom kraju rang-liste Majur, Žumberak i Ervenik, općine u kojima je rođeno po jedno dijete, dok je umrlih bilo više od 20.
SITUACIJA U SISAČKO-MOSLAVAČKOJ ŽUPANIJI
U Sisačko-moslavačkoj županiji rodilo se u 2022. godini 1084 djece (u odnosu na 1201 tijekom 2021.), a umrlo je 2583 osooba (u odnosu na 2608 u 2021.). Iako je broj umrlih malo manji, zbog manjeg intenziteta pandemije kao i u cijeloj Hrvatskoj, pad broja rođenih je veći te se indeks vitalnosti (broj rođenih na broj umrlih) pogoršao. Ove godine je taj vitalni indeks u SMŽ 42,0 u odnosu na 46,1 koliki je bio 2021. godine.
Gora situacija od SMŽ je jedino u Ličko-senjskoj županiji uz indeks vitalnosti od 40,5 te Karlovačkoj gdje je taj indeks 39,8 i najgori u Hrvatskoj.
Vitalni indeks na razini Hrvatske je 59,5, u Međimurskoj županiji je 71,4, a najbolji u Zagrebačkoj županiji sa 77,4. No to samo kazuje kako sve županije odumiru.
U našoj županiji, nažalost, imamo negativne rekordere i u kategoriji gradova i općina. Tako je Hrvatska Kostajnica najgora od svih gradova u Hrvatskoj – uz samo 8 rođenih i 46 umrlih u 2022. ima vitalni idneks od samo 17,4. Općina Majur je na samom dnu i općina i gradova uz vitalni indeks od 4,0. Jedna je beba tamo lani rođena, a umrlo je 25 stanovnika Majura.
Sunja ima 14,3 vitalni indeks, Dvor 15,5 , a najbolji su Lipovljani sa 55,1 te Popovača sa 61,6. Jedino Popovača ima vitalni indeks u skaldu s hrvatskim, ionako lošim, prosjekom. Svi ostali su ispod hrvatskoga prosjeka.
Sisak
Sisak je treći najgori grad u županiji, a od njega su s vitalnim indeksom bolje i nekoliko općina u našoj županiji. Sisak ima vitalni indeks malo iznad prosjeka županije – 42,6 te se 2022. u Sisku rodilo 308 beba, a umrlo je 723 Siščana i Siščanki. U odnosu na 2021. rodilo se 21 beba manje, ali je i umrlo 42 ljudi manje, no omjer ukupni je ipak lani bio bolji uz vitalni indeks od 43,0 2021.
Za usporedbu s drugim gradovima nabrojat ćemo vitalni indeks nekih od njih iako su kod svih to, u biti, loši podaci: Ivanić Grad (78), Ogulin (42,1), Velika Gorica (70,3), Krapina (53,9), Karlovac (45,4), Varaždin (51,1), Koprivnica (53,3), Bjelovar (61,2), Rijeka (39,6), Rab (43,3), zadar (69,6), Gospić (64,9), Slavonski Brod (63,7), Kutina (53,2), Novska (45,9), Petrinja (45,6).
Novčani poticaji, čini se, više nisu dovoljni ni kod nas, piše Jutarnji list. Općina Sali na Dugom otoku, koja je rekorder po davanjima za djecu te već za prvo dijete isplaćuje roditeljima nekadašnjih 60.000 kuna, lani je imala gotovo trostruko više umrlih nego rođenih.