Možda važnije pitanje od toga kako i gdje kupovati namirnice, je ono koji prehrambeni stil odabrati za kvalitetnji i zdraviji život. Da trošimo što manje vremena i novca. I energije, naravno, ali da imamo izbalansiraniji i kvalitetniji život. U svijetu globaliziranih okusa, svakodnevno proširujemo repertoar jela na našem stolu. U današnjem industrijaliziranom, dinamičnom svijetu s obiljem izbora, fast food kulturom, punim policama, kako pronaći svoj stil prehrane? Probajte ići kontra struje, neka vaša prehrana bude uravnotežena, umjerena, lagana i zdrava. Ukratko, mediteranska prehrana.
Suprotnost “brzoj hrani”
Brzu hranu karakterizira visoki unos masti, zasićenih i višestruko nezasićenih, dok je smanjen unos mononezasićenih masnih kiselina. U velikoj mjeri se konzumiraju proteini životinjskog porijekla u mesnim proizvodima, koji su i veliki izvor štetnih životinjskih masti.
Eto, zamislite sve suprotno tome. To je mediteranska prehrana. Garancija kvalitetnijeg života, simbol uravnoteženog i zdravog načina života.
Mediteransku prehranu obilježava umjerenost. Ni previše ni premalo, zlatnu sredinu. Nije ni čudno da se smatra jednom od najzdravijih načina prehrane. Prva asocijacija mediteranske prehrane je riba s maslinovim uljem i općenito lagano začinjena hrana, ali koje su još karakteristike ovog tipa prehrane?
Ravnoteža među nutritivnim komponentama
Osim što ćete začiniti jela maslinovim uljem, jesti mediteranski znači i na dnevnoj bazi jesti žitarice i proizvode od žita, svaki dan jesti jedan obrok od riže, tjestenine ili krumpira, svakodnevno jesti gorko voće i povrće, plavu ribu barem jednom tjedno, konzumirati mlijeko i mliječne proizvode. Također, obilje soka i umaka od rajčice.
Nadalje, jedite mahunarke barem tri puta tjedno. Ako ih već sami ne uzgajate, možete ih pronaći na stranicama Letkomata, u svim našim dućanima: Konzum, Plodine, Lidl i Kaufland.
Najpopularnije mahunarke su slanutak, grašak, grah, bob i leća. Kombinirajte ih na svom jelovniku, i nećete pogriješiti.
Mediteranska prehrana je lagana, što znači da se konzumacija mesa smanjuje na svega dva puta tjedno. Posebno crveno meso, koje se preporuča jesti što je rjeđe moguće. Dijelom, meso možete nadoknaditi jajima.
Ono što se uopće ne uklapa u mediteransku prehranu su zaslađeni sokovi, prerađeno meso, rafinirane žitarice i ulja, te bilo kakva prerađena hrana i hrana koja se visoko obrađuje (izbjegavajte bilo što s natpisima “low fat” ili “diet”). Treba čitati deklaracije!
Mediteranska prehrana je nezamisliva bez crnog vina, koju je najbolje popiti navečer nakon obroka.
I još nešto o načinu na koji ćete jesti: baš u stilu starih Rimljana, jedite polako i žvačite dugo. Nema vremena za stres! On samo doprinosi razbolijevanju i smanjenju kvalitete života.
“Stara” prehrana je hit
Ono što su jeli naši stari, opet je popularno. Servira se u renomiranim restoranima, njezina jednostavnost je ključ uspjeha. I oni koji su mogu priuštiti najegzotičniju prehranu, posežu za sredozemnim stilom prehrane, jer je takav stil prvenstveno ulaganje u zdrav život.
Obilje svježeg voća i povrća, i ne možete pogriješiti. Nije ni čudo da uz ovaj način prehrane mršavite, te smanjujete vjerojatnost srčanog i moždanog udara. Probajte bar neko vrijeme, vidjet ćete hoćete li se bolje osjećati! Možda vam i najveći gurmani počnu praviti društvo u uravnoteženom načinu prehrane.
Veselimo se dugom uravnoteženom životu!
Sponzorirani članak