0.9 C
Sisak
Nedjelja, 16 veljače, 2025

Alem ef. Crnkić: Želimo prostor Islamskog kulturnog centra otvoriti svim našim sugrađanima i susjedima

Datum:

„Razmišljali smo postaviti ogradu uz cestu, jer ovdje ipak znaju pojedinici brzo voziti pa da ne udare u kupolu džamije koja je najbliža glavnoj prometnici, a predstavlja srce i jezgro objekta, no onda smo zaključili da ne treba. Ne želimo da naši susjedi pomisle da se ograđujemo i zato smo gradili ne samo džamiju već i Islamski centar u kojem ćemo razvijati naša prijateljstva i jačati svijest o bogatstvu različitosti ali opet istosti u vrijednostima čovjekoljublja i međusobnog uvažavanja i želimo biti otvoreni društvenoj zajednici koliko god možemo, bez ikakvih ograda kao i do sada – kazuje za Večernji list sisački imam, Alem ef. Crnkić koji je u završnim pripremama za veliko otvorenje Islamskog kulturnog centra u Sisku, a kojeg će u četvrtak, 8. rujna, osobno otvoriti predsjednik Turske Recep Tayyip Erdoğan.

Nakon otvorenja, za vikend, za sve Siščane će biti pripremljeni Dani otvorenih vrata Islamskog kulturnog centra, a kako bi svi mogli vidjeti i upoznati se sa sadržajem reprezentativne građevine koja se šest godina gradila.

Muslimani u Sisku već 60 godina dijele svo dobro i zlo sa ostalim Siščanima, masovno su sudjelovali u Domovinskom ratu, ginuli za slobodu Hrvatske na frontovima oko Siska, doživjeli industrijsku propast Siska, a mnogi i sami ostali bez posla u Željezari Sisak, koja je bila i povod njihova doseljavanja u ove krajeve 50-ih i 60-ih. Doživjeli su i to da im djeca i unučad sreću traže u Austriji, Njemačkoj i drugdje van Hrvatske zbog nemogućnosti zapošljavanja, baš kao i ostalim Siščanima, a cijelo to vrijeme strpljivo su čekali i radili na tome da dobiju dostojan prostor u kojem bi njih oko 2.500 u Sisku mogli obavljati vjerske obrede i molitve.

I dočekuju konačno, kako reče imam Crnkić, „obistinjenje i oživotvorenje višegeneracijskog sna, nadanja, želja, truda i upornosti, da imaju prepoznatljiv objekat i prostor koji može biti na ponos, radost svih Siščana“.

Sve dosada prostorije Islamske zajednice u Sisku/Medžlis Sisak od 1974. godine predstavlja obiteljska kuća u Petrinjskoj ulici koju su preuredili, no u četvrtak, 8. rujna otvara se zgrada koja će Sisku dati i novi vizualni izgled, posebno predgrađu Caprag gdje živi i najviše Siščana islamske vjere. Islamski centar Sisak napokon je gotov, ideja potiče još od 1967., lokacija je odabrana 2000-tih, parcela kupljena 2006., a gradi se od 2016. godine.

„I osobno pripadam trećoj generaciji Bošnjaka koja je u ovom gradu odrasla, nakon djeda i oca koji su bili zaposleni u Željezari Sisak. Grad Sisak ima oko 40.000 stanovnika, a od toga, prema zadnjim podacima živi oko 2.500 muslimana. Bošnjaci prevladavaju, no tu je oko 30 posto Albanaca i Roma islamske vjeroispovjesti. U cijeloj Sisačko-moslavačkoj županiji, koju pokriva Medžlis Sisak, ima više od 4.000 muslimana.“ – kazuje sisački efendija Alem Crnkić koji u svome rodnom gradu obavlja i svoj vjerski i životni poziv duhovnog učitelja.

Nažalost, u proteklih desetak godina, posebno nakon pristupanja Hrvatske u EU i otvaranja granica, zabilježena su brojna odseljavanja ljudi sa sisačkog područja , uzrokovana propašću Željezare i gubitkom najvećeg broja radnih mjesta u Rafineriji Sisak. To je pogodilo i Bošnjake, pa se sa strepnjom očekuju i službeni podaci popisa stanovništva. Sisak je u 10 godina izgubio 15,7 posto stanovnika, gotovo je 7.500 Siščana manje 2021. u odnosu na 2011. I to se službeno zna, no još nisu objavljeni ostali rezultati popisa poput nacionalnosti, vjere, itd.

Najveći broj žitelja islamske vjeroispovjesti u Sisak dolazi 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća u vrijeme najvećeg industrijskog rasta Siska, i mahom se zapošljavaju u najvećom gigantu – Željezari Sisak koja je u svoje zlatno doba upošljavala i 14.000 ljudi. Najvećim dijelom riječ je o stanovnicima sadašnjeg Unsko-sanskog kantona, najbližeg dijela Sisku, odakle u Sisak dolaze, i tu se naseljavaju, mnogi muškarci koji sa sobom dovode i svoje obitelji. Tada Sisak ubrzano raste, a radnici se uglavnom smještaju u naselje Caprag, gdje će se u četvrtak otvoriti i Islamski kulturni centar.

No, iako se Muslimani u Sisku doseljavaju u drugoj polovici 20. stoljeća, na području Siska već je 1921. godine postojala omanja islamska zajednica. Prema podacima iz monografije izdane uz 50 godina Islamske zajednice u Sisku prema popisu stanovništva te godine je u gradu Sisku živjelo pet osoba islamske vjeroispovjesti, dok ih je u kotaru Sisak živjelo još 14 od čega 11 u Letovaniću. No, te godine je u Sisku, koji je imao i veći vojni garnizon, među vojnicima bilo 154 osobe islamske vjeroispovjesti na služenju vojnog roka. To je isto popis stanovništva 1921. zabilježio.

Već tih 20-ih godina u Sisak doseljavaju prve albanske obitelji, koje se u Sisku bave slastičarstvom i ugostiteljstvom, svojim tradicijskim djelatnostima. Neki od tih najstarijih obrta posluju i danas te su i dalje omiljeno mjesto Siščana za sladoled i kolače. Obitelj Sulejmani već četvrtu generaciju u Sisku vodi slastičarnicu, a sadašnji je vlasnik Tropica u drugoj ulici Agron Sulejmani. Obitelj Sulejmani bez prekida slastičarski obrt u Sisku vodi od 1922. godine, te su 2016. primili i veliko priznanje Udruženja obrtnika Sisak za najdugovječniji obrt na području Siska. Druga slastičarnica poznata među Siščanima kao „Tri jagode“ također bilježi sličan kontinuitet.

A veći broj pripadnika islamske vjeroispovjesti u Sisku pokazuje tek prvi poslijeratni popis stanovništva iz 1948. kada ih je 66 na području tadašnje općine Sisak, a 58 u samom Sisku. Riječ je o prvim doseljenicima iz zapadne Bosne koji su u Sisak došli u potrazi za poslom, a od tada njihov će broj samo rasti.

U Sisku je tako već 1971. gotovo 1400 Muslimana, a deset godina kasnije dolazi do pada broja uslijed, vjerojatno, tadašnje tendencije da se dio populacije izjašnjava kao Jugoslaveni. No, 1991. se taj broj mijenja te je prema tadašnjem popisu na području općine Sisak 2452 Muslimana (uključuje Sisak, Lekenik, Martinsku Ves i Sunju), a na području samog Siska je 2322 Muslimana. Nakon Siska, veći broj Muslimana u Sisačko-moslavačkoj županijia živi u Petrinji, naročito naselju između Siska i Petrinje – Mošćenici.
Povjesničari i demografi ističu kako su preseljenja s područja BiH u Hrvatsku bila potaknuta teškom ekonomskom situacijom, velikim brojem ukućana u domaćinstvima, lošom zemljom te općenito vrlo gustom naseljenošću područja sjeverozapadne Bosne, odakle i najveći broj sisačkih Muslimana vodi porijeklo. I dok su se jedni doselili za stalno u Sisak, te kasnije dobili stanove u naselju Caprag, dotle su drugi iz tih krajeva i dalje, sve do Domovinskog rata, putovali vlakom na posao u Sisak ne želeći ostaviti svoje ognjište. Ti vlakovi koji su kretali iz Bosanske krajine i vozili preko Banovine u Željezaru su svakodnevno dovozili brojne radnike.

Spomenuta Monografija iz 2017. donosi i svjedočenja djece tih radnika koji su se u Sisak doseljavali 50-ih i 60-ih.

„Otac je radio u Bosanskoj Krupi težak i potplaćen posao. Jedan je stric otišao u Austriju, drugi u Bihać, a mojem se ocu otvorila prilika zaposliti u Željezari Sisak odakle su počeli zapošljavati ovamo oko 1957. godine. Ti su radnici stanovali u barakama u Capragu, pa je i tako moj otac bio u njima, a preko vikenda se vraćao kući. Negdje 1958. je odlučio dovesti obitelj u Sisak. Otac je radio u visokim pećima težak posao, a majka se nije zaposlila jer je brinula o četvero djece.“ – tipična je priča jedne muslimanske obitelji iz Bosne i Hercegovine koja se doselila u Sisak.

S vremenom se umjesto samačkih baraka počele graditi stambene zgrade, te su se obitelji u njih preselili mada još uvijek dan danas u dijelovima Capraga ima obitelji u tim barakama. Činjenica da je u Sisku tada bilo lako naći posao, a ta se priča širila po mjestima odakle su prvi radnici došli, dovelo je do toga da se ubrzano ovdje naseljavaju radnici iz Bosne i Hercegovine. Obzirom se tih godina u ovaj dio Siska doseljavalo Hrvata, Srba i Muslimana iz svih dijelova Hrvatske i BiH, nije bilo previše međunacionalnh problema na tom području.

Povećanjem broja Muslimana u Sisku došlo je i do potrebe mjesta za obavljanje vjerskih obreda. A prije toga osniva se 17. rujna 1967. godine Islamska zajednica u Sisku.

„Prilikom pisanja i prepreme monografije o pola stoljeća Islamske zajednice u Sisku, prilikom istraživanja arhivske građe, mi smo naišli na dokumente o osnivanju institucije Islamske zajednice u Sisku, zvalo se to Odbor Džemata Sisak iz 1967. godine kada tadašnji predsjednici odbora Islamske zajednice rahmetlije Huse Hajdarević i Zufer Bužinkić spominju zahtjev komunalnoj općini grada Siska za dodjelu lokacije za gradnju džamije u Sisku. Mi imamo taj dokument gdje je navedeno od tadašnje generacije, krajem 60-ih godina koje su dolazili radi zapošljavanja u industriji, da je već tada toliki broj vjernika bilo da su došli na tu ideju za parcelom na kojoj bi se gradila džamija. Spominje se baš riječ džamija jer su vjerojatno bili ponukani vizualnim izgledom onih krajeva koje su napuštali, i to su htjeli imati i u Sisku. Nismo našli pisani trag odbijenice, no mislimo da su, kada im nisu odobrili taj zahtjev, odlučili kupiti neki gotov prostor pa su 1974. kupili kuću gdje se do sada obavljala vjerska služba u Petrinjskoj ulici.“ – kazuje efendija Crnkić.

U tom međurazdoblju, od 60-ih pa do 1974., dogovorom u zajednici vjerska se služba odvijala svake godine u nekoj privatnoj kući.

„Dogovorili bi se – jedne godine kod ovih, druge kod ove obitelji, uglavnom u naseljima Kanak ili Drugi sektor u Sisku, gdje su bila radnička naselja. I imamo zabilježene koje su to kuće bile i koje godine.“ – dodaje Alem ef. Crnkić.

Monografija donosi i zanimljivost u kojemu su džematlije iz Siska pisale ministarstvima 1973. u Kuvajt i Saudijsku Arabiju molbe za financiranjem gradnje buduće džamije, tj. molitvenog prostora, a u kojem su brojku Muslimana malo „podebljali“, iznoseći podatak o 5.000 Muslimana u Sisku te 10.000 na području Korduna i Banije.

„Mnogi od njih pokazuju vruću želju da se kupi gradilište i sagradi džamija. Dio njih je već uložio svoj doprinos, a obavezali su se da će i dalje davati. Međutim ta sredstva su posve nedovoljna. Oni su većinom radnici koji u Bosni imaju svoje porodice koje uzdržavaju. Cijena gradilišta koje je izabrano za ovu svrhu, kao i gradnja džamije, je takova da se naš uzvišeni cilj može ostavriti samo uz pomoć ostalih muslimana iz Arabije“ – stoji u molbi za pomoć koju je 1973. slao u Kuvajt i Saudijsku Arabiju tadašnji predsjednik odbora Islamske zajednice u Sisku Zufer Bužinkić.

No, kako ta molba tada nije urodila plodom zajednica je odlučila odustati od gradnje džamije i kupiti kuću gdje će obavljati vjersku službu sve do sada. Trebalo je proći više od 50 godina i izmijeniti se pet imama (Alem je šesti) do ostvarenja želje sisačkih Muslimana – gradnje molitvenog prostora. U tom vremenu danas u Sisku žive, rade i djeluju potomci tih radnika, kao treća i četvrta generacija, a mnogi Siščani muslimani sudjelovali su i u Domovinskom ratu, tijekom kojega je braneći Sisak i Hrvatsku poginulo njih desetak. Od Domovinskog rata su Muslimani Siska, većim dijelom se sada izjašnjavajući kao Bošnjaci, sudjelovali u svim segmetnima društvenog života u Sisku. Islamski vjeronauk se održava u sedam sisačkih škola.

I ovaj put gradnja vjerske građevine je bio preveliki trošak sa samu islamsku zajednicu u Sisku pa su se uključili mnogi donatori iz hrvatske i inozemstva kako bi isfinancirali projekt vrijedan 52 milijuna kuna. Bit će to četvrta džamja u Hrvatskoj, nakon onih u Gunji, Zagrebu i Rijeci. Zemljište je kupljeno 2006. godine, na inicijativu pokojnog efendije Fuada Karage, od Željezare Sisak u stečaju, no do 2014. se nije uspjelo razriješiti polovično državno vlasništvo nad kupljenom parcelom. Tek te godine se to podiglo na najvišu razinu prilikom susreta muftije Aziza Hasanovića i tadašnjeg premijera Zorana Milanovića. Ubrzo je nakon toga Islamska zajednica u Sisku postala jedini vlasnik te parcele te je gradnja na parceli od 23.000 kvadrata mogla početi, obzirom je u međuvremenu odabrano, temeljem natječaja, idejno rješenje buduće zgrade Islamskog centra u Sisku.

Na natječaju za izradu idejnog rješenja pobijedio je rad arhitekata Faruka Muzurovića i Davorina Rausa iz projektantske kuće “Forum” iz Zagreba. Oni su kao inspiraciju za projektiranje sisačke džamije koristili Šahovu džamiju u iranskom Isfahanu. Njeno najvidljivije obilježje je kupola izvana obložena kombinirano satinirano-emajliranim staklom u nijansama tirkizne boje.

„Otvorenje islamskog kulturnog centra bit će veliki međunarodni događaj. Obzirom je turska razvojna agencija TIKA pokazala najviše želje i interesa da se uključi i da podršku ovom projektu, u najvažnijem periodu projekta, kao izraz zahvalnosti i našeg poštovanja prema Republici Turskoj i turskom narodu za tu neizmjernu podršku će predsjednik Turske Recep Tayyip Erdoğan, u sklopu državne posjete Republici Hrvatskoj, sudjelovati na svečanosti otvorenja IKC i on će ga otvoriti, ako Bog da.“ – kazuje nam Alem ef. Crnkić koji ističe da, iako je TIKA iznijela projekt do kraja, u evidnciji imaju na tisuće ljudi koji su dali prilog za gradnju, uključujući i 200 vakifa s prilozima iznad 1000 eura.

„ Mi smo imali i značajni broj donacija ljudi koji nisu muslimani, naših sugrađana, Siščana i Siščanki , različitih vjeroispovjesti i oni imaju jedan postotak uključenosti u ovaj projekt.“ – dodaje Crnkić.

Islamski kulturni centar se sastoji od 2.626 m² (bruto), dok je 2.349,70 m² neto površina. Sadržaji Islamskog kulturnog centra su džamija (molitveni prostor), mektepske učionice, Omladinski klub, kongresna dvorana za predavanje, vjenčanja i druge prigode, restoran, knjižnica s čitaonicom, stambeni prostor za vjerske službenike te tehnički i skladišni prostor.

„Prostor Islamskog kulturnog centra u Sisku bit će otvoren svima, od 2600 kvadrata nepunih 600 kvadrata otpada na molitveni prostor što znači da u stvari ovdje ima više prostora za ljude koji nisu muslimani, nego isključivo za muslimane. Ako uzemo u obzir da će taj molitveni prostor koristiti isključivo oni koji su islamske vjere radi obavljanja obreda, iako nije zabranjeno da u džamiju i molitveni prostor uđu ljudi koji nisu muslimani, bez obzira na vjeroispovjest, uvjerenje ili vjerovanje, uz poštovanje određenih pravila. 2000 kvadrata otpada na prostore koji su edukativnog, društvenog karaktera i gastronomskog karaketra koja će biti na raspolaganju svima“ – napominje Alem ef. Crnkić koji posebno ističe kongresnu dvoranu i prostorije za razne edukacije koje će moći koristiti svi.

Ono što je zanimljivo za sisački Islamski kulturni centar je kako će ona biti prva eko džamija u ovom dijelu Europe. Uz LED rasvjetu, te dizalice topline za grijanje i hlađenje, na ravnom dijelu krova ima postavljene solarne panele i fotonaponske ćelije snage 30 kW koje će proizvoditi električnu energiju i pokrivati sustav grijanja. U ovom vremenu velikog rasta cijene energenata to će se svakako isplatiti, a efendija najavluje i mogućnost podizanja dodatne manje solarne elektrane pokraj samog objekta.

„Mi nećemo imati samo jedan dan svečanost otvorenja kada će biti gužva, već planiramo Dane otvorenja IKC u Sisku . Započeti će u srijedu, 7. rujna s melvudskim programom, kada se okupe zborovi koji uče duhovne pjesme u molitvenom prostoru, u četvrtak je otvorenje, a u petak će biti središnja molitva petkom koju će voditi muftija Hasanović. No, za dane vikenda mi bismo htjeli posebno posvetiti i iskazati dobrodošlicu sugrađanima, Siščanima. Da oni dođu kod nas kad nema više gužve i da se u miru posvetimo našim sugrađanima, susjedima, da popijemo pravu bosansku kahvu, slasticu, turski čaj i da oni iz prve ruke osjete ambijent i duh ovog prostora. To nije bilo u slučaju otvorenja ostalih ovakvih objekata, ali mi u Sisku to želimo. Otvoriti ovaj prostor našim sugrađanima i susjedima“ – zaključuje Alem ef. Crnkić.

FOTO: sisak.info

- Marketing -

Možda vas zanima...

Idući tjedan pojačani nadzor nadzor teretnih vozila i autobusa

U organizaciji mreže prometnih policija država Europe - ROADPOL,...

Poziv na prijavu izlagača na Znanstveno-stručni skup u Sisku o Bljesku i Oluji

Kulturno-povijesni centar Sisačko-moslavačke županije u suradnji s Fakultetom hrvatskih...

Sisak HUB otvara svoja vrata poduzetnicima idući tjedan

Svečano otvorenje Sisak HUB-a je u četvrtak, 20. veljače. Rekonstruirana...

Obilježen Dan zaljubljenih u sisačkom Domu za starije osobe

Uz večer poezije i predstavljanje knjige „Dragoj mojoj Ti“...