Ministarstvo poljoprivrede priopćilo je u subotu da je kod uginulih goveda na području Parka prirode Lonjsko polje potvrđena bolest bedrenica (antraks). Prema neslužbenim informacijama od početka srpnja uginulo je na pašnjaku Osekovo 107 grla goveda.
Ministarstvo je izvijestilo da je, s obzirom na to da je na području Parka prirode Lonjsko polje na pašnjaku Osekovo uginuo veći broj životinja, a uginućima je prethodila pojava neuroloških kliničkih znakova, odredilo razudbu lešina dviju uginulih životinja i uzimanje uzorka za laboratorijsku dijagnostiku radi isključivanja pojave bedrenice i uzimanja uzoraka mozga kako bi se isključila mogućnost bjesnoće i goveđe spongiformne encefalopatije.
Razudbu lešina uginulih životinja i laboratorijsku analizu uzoraka od uginulih životinja proveo je Hrvatski veterinarski institut u Zagrebu.
Ministarstvo je u subotu zaprimilo rezultate razudbenog nalaza i rezultate provedenih laboratorijskih pretraga, kojima je kod uginulih goveda potvrđena bedrenica.
U zajedničkoj koordinaciji Ministarstva poljoprivrede i Državnog inspektorata provode se daljnje aktivnosti i mjere na području pašnjaka Osekovo, Parka prirode Lonjsko polje, kako bi se spriječilo širenje i suzbijanje zarazne bolesti, navodi se u priopćenju.
Zbog sumnje na zarazu bedrenicom u sisačku Opću bolnicu do sada se javilo šestero pacijenata sa simptomima zaraze. Među njima je dvoje djece.
Svi pacijenti bili su u kontaktu sa zaraženim životinjama i svi su razvili simptome lakšeg, kožnog oblika zaraze.
– Zavod za javno zdravstvo uzeo je uzorke oboljelog pacijenta, danas uzima od ostalih pacijenata. Od jutros imamo potvrdu antraksa kod jedne krave. To je potvrda analize koju je odradio Hrvatski veterinarski institut. Možemo kazati da je slučaj pod potpunom kontrolom, mjesta panici nema. Ministarstvo poljoprivrede poduzet će sve potrebne radnje vezane za promet stokom i životinjskim proizvodima, rekao je Inoslav Brkić, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije.
Bedrenica (Anthrax) je perakutna ili akutna zarazna bolest koju uzrokuje sporulirajuća bakterija Bacillus anthracis. Ova se bolest najčešće javlja kod domaćih i divljih sisavaca (goveda, ovaca, koza, deva, antilopa i drugih biljojeda) te ljudi koji su bili u kontaktu sa zaraženim životinjama ili tkivom zaraženih životinja. Uzročnik bolesti je Bacillus (B.) anthracis, gram-pozitivna bakterija štapićasta oblika koja tvori spore. Bolest je u povijesnim izvorima opisana kao 5. kuga još 1491. godine prije Krista.
Biljožderi se obično zaraze ingestijom spora koje se nalaze u okolišu, ponajprije u kontaminiranom tlu, u kojem spore prežive desetljećima. Tla onečišćena sporama bedrenice kontaminiraju krmiva koja rastu na njima. Voda može biti onečišćena lešinama uginulima od bedrenice ili naplavinama kontaminirana tla. Područja s kontaminiranim tlom nazivaju se bedrenični distrikti. Nakon ingestije spora, osjetljivi biljožderi obično ugibaju unutar 24 sata.
U Hrvatskoj se posljednjih desetljeća bolest javlja sporadično, u posljednjih 15 godina masovnija pojava bedrenice zabilježena je 2002. godine kod Jasenovca, 2005. godine u Ježeviću kod Vrlike, dok je posljednja masovnija pojava bolesti bila u selu Bobovac kod Sunje od kolovoza 2006. do ožujka 2007. godine. Tada je, u Sunji, od kožnog antraksa oboljela i jedna osoba.
Ljudi se bedrenicom mogu zaraziti na nekoliko načina, a najčešći, i najblaži oblik, je kožni antraks.
Do ovakvog oblika bolesti (koji je ujedno i najčešći te se javlja u oko 95 % slučajeva) dolazi najčešće uslijed bliskog kontakta sa zaraženim životinjama ili zaraženim proizvodima životinjskog podrijetla (koža, vuna, dlaka, kosti) kada uzročnik ulazi u organizam kroz posjekotine ili druga oštećenja kože.
Kožna infekcija počinje kao kvržica koja svrbi (poput one koja nastaje nakon uboda insekta) koja se nakon 1-2 dana razvije u vezikulu (mjehurić ispunjen bistrom žućkastom ili sukrvavom tekućinom), a zatim u bezbolni čir promjera 1-3 cm s karakterističnim crnim nekrotičnim područjem. Najčešća mjesta pojavljivanja su ruke, lice i vrat. Područni limfni čvorovi mogu biti natečeni.
Postoji i gastrointestinalni (crijevni) oblik bolesti kod ljudi te plućni oblik koji je najteži, i za kojeg je potrebno duže izlaganje sporama antraksa. Od kožnog antraksa može umrijeti oko 20 % neliječenih ljudi, a terapija je smanjila smrtnost na 2 %. Plućni antraks gotovo je uvijek smrtonosan.
