Kako osigurati mogućnost financiranja strateških projekata EUSAIR Jadransko-jonske strategije iz EU sredstava bila je tema Financijskog dijaloga održanog u petak u Zagrebu. Makroregionalne strategije, pa tako niti EUSAIR, nemaju vlastite izvore financiranja te je nužna dobra koordinacija predstavnika strategije s predstavnicima upravljačkih tijela i financijskih institucija kako bi se ciljevi makroregionalnih strategija i transnacionalni strateški projekti realizirali korištenjem više različitih fondova Europske unije kao izvora financiranja.
„Financijski dijalog ima izniman značaj, iz dva razloga: prvi je taj što se nalazimo u samom finišu programiranja za financijsko razdoblje 2021-2027., a drugi je upravo započet proces revizije Akcijskog plana Jadransko-jonske strategije, kao i nadolazeće hrvatsko predsjedanje EUSAIR-om 2023. godine“ istaknula je u svom obraćanju Zrinka Ujević, ravnateljica Uprave za Europu Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
Ovaj susret organiziralo je Ministarstvo turizma i sporta kao partner na EUSAIR Facility
Point projektu financiranom iz ADRION INTERREG programa, u suradnji s Ministarstvom
regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Ministarstvom vanjskih i europskih poslova.
Sudjelovali su predstavnici svih ministarstava koja sudjeluju u izradi nacionalnih
Operativnih programa – OP Konkurentnost i kohezija, OP Učinkoviti ljudski potencijali,
Programa ruralnog razvoja RH i Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo za novu
financijsku perspektivu 2021.-2027.
Predstavljen je napredak u pripremi strateških projekata sva četiri tematska stupa
Jadransko-jonske strategije, a posebno su istaknute projektne ideje koje za svih deset
zemalja Jadransko-jonske strategije priprema Ministarstvo turizma i sporta, koje i
koordinira temu Održivi turizam. Ministarstvo je predstavilo tri projekta s potpuno
spremnom dokumentacijom i četiri projektne ideje koje će uskoro biti posve spremne za
prijave za financiranje.
“Sada je ključni trenutak u kojem se imamo priliku nametnuti ostalim zemljama članicama
EUSAIR-a temeljem iskustva i zamaha koji smo ostvarili kroz proaktivnu ulogu, dobre ideje
i konkretne rezultate predsjedavajući kao zemlja Dunavskom strategijom, što je
prepoznato i podržano i od strane Europske komisije”, rekla je Stella Arneri, ravnateljica
Uprave za terotorijalnu suradnju MRRFEU. Hrvatska sudjeluje u dvije makroregionalne
strategije, Dunavskoj i Jadransko-jonskoj, a predsjedavanje potonjom preuzima 2023.
godine.
Nacionalni operativni programi za EU financijsko razdoblje 2021-2027 su pred skorim
završnim usvajanjem, a Europska komisija je u svojim dosadašnjim komentarima na
poslane nacrte Operativnih programa potvrdila da je Hrvatska dobro ugradila prioritete
makroregionalnih strategija u operativne programe. To znači da će projekti koji će biti
financirani putem poziva raspisanih na temelju tih programa doprinositi i ostvarivanju
prioriteta makroregionalnih strategija.
Međutim, gotovo je nemoguće samostalne transnacionalne projekte makroregionalnih
strategija financirati iz nacionalnih operativnih programa. Moguće rješenje ponudilo je
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja navodeći inovativni primjer dobre prakse iz
Alpske strategije. Njihova ideja su koordinirani nacionalni pozivi u kojem svaka zemlja
ostvaruje na svojem teritoriju nacionalni projekt, dok istovremeno svi zajedno doprinose
ostvarenju istih projektnih ciljeva na makroregionalnom području.
Iskustva iz proteklih 7 godina potaknula su ovakav način koordinacije planiranja i pokazuju
da je češća međusobna komunikacija preduvjet za kvalitetnu provedbu ključnih projekata
predviđenih dogovorima čak deset zemalja uključenih u strategiju.