8 C
Sisak
Petak, 29 ožujka, 2024

Vladin Program društvene i gospodarske revitalizacije SMŽ pun upitnih, starih i prežvakanih projekata

Datum:

Marketing

Vlada je u četvrtak usvojila Program društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom, vrijedan 15,3 milijardi kuna, a poduzeća na tom području imat će najveće intenzitete potpora, kako u zemlji, tako i u EU-u, rekla je ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Nataša Tramišak.

Napomenula je da indikativni financijski plan do 2029. godine iznosi 15,3 milijarde kuna.

No, kad se vidi popis glavnih projekata vidi se da puno tih milijardi otpada na odavna započeta, neka upitna, mnoga prežvakana i prastara projekta koja se, neka možda, a druga sigurno, neće nikada ni realizirati.

Tu je vječni projekt dovršetka autoceste Zagreb-Sisak (prvi put spomenut još 80-ih prošlog stoljeća) i koji bi se, izgleda, da nije potresa i dalje nalazio u nekoj ladici HAC-a, a sad bi tu cestu za nekoliko godina i napokon mogli dočekati.

Pa je tako tu projekt odavna planirane i pokrenute rekonstrukcije postojeće i izgradnje drugog kolosijeka željezničke dionice Dugo Selo- Novska, poddionice Kutina – Novska (faza D) vrijedan jednu milijardu kuna, rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo-Novska, poddionica Dugo Selo-Kutina vrijedan čak 3,2 milijarde kuna, projekt biorafinerije za proizvodnju naprednih biogoriva s ciljem transformacije jedne od najstarijih naftnih rafinerija u EU (Sisak) procijenjen na 2,4 milijarde kuna, a koji nije maknuo se s mrtve točke i za koji iz INA-e ističu da je još u razmatranju i razvojnoj fazi.

Tu je i prežvakana i prastara ideja razvoja i nadogradnje postojeće luke Sisak s pripadajućim razvojem poslovne zone te modernizacijom osnovne infrastrukture luke procijenjene vrijednosti 409 milijuna kuna, a koju nijedna Vlada uporno nije htjela provesti ni u vrijeme kad je na ovom području bilo industrije zainteresirane za riječnim prijevozom sirovine i proizvoda.

Tu je i izdvojeni strateški projekt uređenje dionica od posebnog rizika plovnog puta rijeke Save (od Račinovaca do Siska) vrijedan 167,2 milijuna kuna i koji je planiran davno prije potresa, a s realizacijom se odugovlači. Sve je trebalo biti gotovo još 2018. godine, no od toga za sada ništa.

Tu je i i izdvojeni strateški projekt izgradnja kongresnog centra Topusko u daleko prenapuhanom i megalomanskom iznosu od 325 milijuna kuna (!?) mada su predstavnici lokalne vlasti ne tako davno govorili da bi za pretvaranje Topuskog u regionalni centar kongresnog turizma bilo dovoljno „tek nekoliko desetaka milijuna kuna“, a Vlade i država pri tome nisu bila 15 godina zainteresirane obnoviti tzv. Zgradu ZAVNOH-a u Topuskom za što je bio završen projekt uz procjenu troška od 12 milijuna kuna i koja bi bila kao stvorena za kongresni turizam, što sada Topuskom nedostaje.

Zbog takvog ignoriranja već pripremljena dokumentacija je propala. A u toj zgradi je „uspostavljena Federalna Država Hrvatska u sklopu bivše federativne državne zajednice kao izraz kontinuiteta i težnje hrvatskih antifašista za očuvanjem hrvatske državnosti“, što je postalo „državnopravnom osnovom za proglašenje i međunarodno priznanje samostalne Republike Hrvatske, koju smo obranili i oslobodili u Domovinskom ratu“, kako je jednom prilikom rekla bivša predsjednica Kolinda Garabar Kitarović.

Jedan od uistinu dobrih projekata u ovom planu je izdvojeni strateški projekt Izgradnje kampusa industrije videoigara PISMO u Novskoj u vrijednosti od 375,5 milijuna kuna.

No, također je riječ o projektu pokrenutom prije potresa, za koji su predstavnici lokalnih vlasti se grčevito borili u ministarstvima, često nisu nailazili na potpunu spremnost i podršku, no nadajmo se da će sada ovo biti napokon i jamstvo realizacije tog projekta koji bi našu županiju mogao uistinu pretvoriti u središte gaming industrije i popratnih gaming sadržaja te obrazovanja.

Također, jedna od noviteta u odnosu na prijedlog koji je išao na javnu raspravu je i umetnuto osnivanje Majstorske škole sa sjedištem u Sisku.

Dugoročni plan revitalizacije predviđa i 1,1 milijardu kuna iz Fonda pravedne tranzicije od čega se dio opet odnosi na spomenutu biorafineriju bez konačne investicijske odluke, što su spomenuli i predstavnici INA-e. Taj je fond inače namijenjen za modernizaciju gospodarstva prema ekološki održivom razvoju.

Tu je, do 2029. godine planirana i jedna i pol milijardi kuna iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija – ulaganje u gospodarstvo, poljoprivredu, prometnu, zdravstvenu, obrazovnu, kulturnu, društveno socijalnu infrastrukturu, a o njegovoj realizciji ovisi koliko će za projekte biti spremne jedinice lokalne samouprave, tvrtke, udruge, itd. Na samo obnovu se planira 3,1 milijardu kuna, a kažu i da je na obnovu već utrošeno 500 milijuna kuna pa su i to uračunali u one milijarde.

U tih 15,3 milijardi uloženih kuna su uračunali i gotovo milijardu kuna već gotovih projekata iz europskih fondova, koji, svima je jasno ali nema veze, nemaju veze s potresom niti se realiziraju zbog potresa, a što je osnovna tendencija ovog Plana revitalizacije.

Tako je unutra navedeno osnivanje poduzetničkog inkubatora „PISMO-Novska “ koji je otvoren u siječnju 2018. godine, Centar kreativne industrije – kreativni inkubator Sisak otvoren sredinom ove godine i započet 2019. te 30 milijuna kuna vrijedan projekt Info centar industrijske baštine – Holandska kuća započet 2015. i dovršen 2019.

Kao projekt u „Programu društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom“ se navodi i nova hala sisačke tvrtke Optiplast čiji je kraj razdoblja provedbe projekta bio, a to jasno i oni navode u Programu, 15.05.2018.

Tu je i „Energetska obnova zgrade Doma zdravlja Sisak, na adresi Ulica kralja Tomislava 1, 44000 Sisak“ za kojeg navode da je rok završetka 28.2.2021., a svi znamo da je Dom zdravlja uništen u potresu.

Revitalizaciji potresom pogođenog područja županije pomoći će recimo i energetska obnova zgrade OŠ Jasenovac na adresi Ulica Braće Radić 145 vrijedna 11,6 milijuna kuna, kao i petrinjski intervencijski plan koji se provodi već godinama i u sklopu kojeg je premijer na obljetnicu potresa obišao novoizgrađenu sportsku dvoranu čija je gradnja počela u srpnju 2019. godine.

“Novom kartom regionalnih potpora, koja stupa na snagu 1. siječnja 2022., omogućena su značajna uvećanja u intenzitetima sufinanciranja regionalnih državnih potpora na cijelom teritoriju Hrvatske, pa tako i na sisačko-moslavačkom području”, rekla je Tramišak.

Nakon primjene dodatnog uvećanja stope sufinanciranja velika će poduzeća moći primiti regionalnu potporu u intenzitetu od 60 posto, srednje velika od 70 posto, a mala od 75 posto. Time će, naglasila je Tramišak, imati najveće intenzitete potpora, kako u Hrvatskoj, tako i na razini EU-a.

No, prava je istina da će, potresu unatoč, pravo na iste potpore kao u Sisačko-moslavačkoj županiji imati i poduzeća u npr. Zagrebačkoj, Varaždinskoj, Krapinsko zagorskoj županiji te sve ostale koje spadaju u Sjevernu i Panonsku regiju. Dakle, unatoč statusu katastrofe poduzeća u Glini i Petrinji neće imati, u tom spomenutom smislu, veće prilike za rast i razvoj nego ona npr. u Velikoj Gorici i Varaždinu.

Iznimka je jedino gore spomenuti Fond za pravednu tranziciju. Naime, smjernicama za regionalne državne potpore predviđeno je dodatno uvećanje stopa podrške kod primjene regionalnih potpora za 10% za one NUTS3 regije koje su prihvatljive za Fond za pravednu tranziciju.

Nakon primjene dodatnog uvećanja stope sufinanciranja na osnovu prihvatljivosti Sisačko – moslavačke županije za primjenu Fonda za pravednu tranziciju, velika poduzeća će moći primiti regionalnu potporu u intenzitetu od 60%, srednje velika poduzeća 70% a mala poduzeća 75% čime će najveće intenzitete potpore u Hrvatskoj imati Sisačko-moslavačka županija.

Taj plan je komentirao i graonačelnik Gline Ivan Janković.

– U Vladinom Programu revitalizacije, na više od sto stranica, riječ Glina spominje se samo četiri puta. Tijekom javnog savjetovanja uložio sam prigovor, dostavio prijedlog naših ideja i projekata nužnih za glinski kraj, rečeno mi je da je to samo okvirni, otvoreni program u kojem se ne definiraju konkretni projekti. Ali ako je općenit, zašto se unutra nalaze konkretni, kapitalni programi kao što je drugi kolosijek pruge do Novske, koji se uopće ne odnosi na prostor direktno pogođen potresom? Mi smo ovdje neka mrtva zona. Zašto i naši projekti nisu unutra? Da li to ovisi o našoj političkoj snazi sa terena, koju mi nemamo, ili o interesu građana i opstanka ovog kraja? Ako ćemo se za svoje mjesto pod suncem ili u tom dokumentu morati tući sa Kutinom, onda se nećemo izboriti – naglašava Janković.

Možda vas zanima...

Ministri Bačić i Vučković u posjetu Glini

Potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić i ministrica Marija...

Tijekom listopada useljenje u županijska naselja u Petrinji i Glini

Župan Ivan Celjak sa suradnicima obišao je u utorak...