16.9 C
Sisak
Utorak, 19 listopada, 2021

C.I.O.S. spreman jedinicama lokalne i regionalne samouprave ponuditi ulazak u vlasničku strukturu energane SINERGIJA

- Marketing-spot_imgspot_img

U Poslovnom dnevniku izašao je veći tekst posvećen energani na neopasni otpad i biomasu koju CIOS namjerava izgraditi u Sisku. Ključ je teksta da je C.I.O.S. spreman jedinicama lokalne i regionalne samouprave ponuditi ulazak u vlasničku strukturu energane SINERGIJA.

Projekt SINERGIJA, investicija u visokoučinkovito kogeneracijsko postrojenje za proizvodnju električne i toplinske energije iz neopasnog otpada i biomase u Sisku, vrijednosti veće od 100 milijuna eura, korak je do završne faze realizacije, piše Poslovni.

Kako je od prvog koraka u vezi energane, dakle pisma namjere, C.I.O.S. Grupacija uključivala sve zainteresirane strane u argumentiranu raspravu, jamčeći i osiguravajući svim dionicima, u svim fazama realizacije projekta, uzajamnu komunikaciju, dostupnost i otvoren pristup svim informacijama, tako tu suradnju želi podignuti na višu razinu.

C.I.O.S. Grupacija, spremna je, uz pokrivanje dijela energetskih potreba gradskih vrtića, škola, bolnice i sl., ponuditi jedinicama lokalne i područne, regionalne samouprave ulazak u vlasničku strukturu projekta SINERGIJA, ekskluzivno doznaje Poslovni dnevnik od mr.sc. Bore Mioča, dipl.ing, direktora tvrtke CIOS ENERGY d.o.o., koja je nositelj projekta prve takve energane u ovom dijelu Europe.

Tim bi se potezom, pojašnjava Mioč, stvorile pretpostavke za sustavno rješavanje postojećih izazova vezanih za otpad s područja grada Siska i Sisačko-moslavačke županije, te osiguravanje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, kao i za smanjenje količine otpada koji danas završava na odlagalištima u tom području.

Kao jedan od ključnih elemenata transparentnosti, izdvaja se planirani automatizirani sustav kontinuiranog praćenja i javne objave ključnih indikatora odnosno razina emisija iz postrojenja u realnom vremenu – na internetu i na javnoj površini u središtu Grada Siska.

Građani će se, tako, u svakom trenutku moći informirati o dimnim plinovima iz postrojenja i njihovim vrijednostima, jer nam je namjera bila i jest transparentno upravljati i voditi cijeli postupak, otkrio je detalje projekta Mioč.

Prenosimo i intervju u sklopu teksta:

PD: Upitali smo ga i o visini investicije, realizaciji, faznosti kao i što će projekt značiti za Grad Sisak, Sisačko-moslavačku županiju te općenito Hrvatsku, posebno strateški u segmentu gospodarenja otpadom.

U kojoj je fazi projekt?

Boro Mioč: Projekt energane, u obliku o kojem govorimo danas, intenzivno razvijamo tri godine, ali podsjećam da mu je prethodila priprema i ishođenje pravomoćne građevinske dozvole za kogeneracijsko postrojenje manjega kapaciteta, te da su građevinski radovi započeli. Potreba za izmjenom i dopunom građevinske dozvole pokazala se nakon sveobuhvatnih istraživanja najboljih raspoloživih tehnika, prostornih mogućnosti lokacije u južnoj industrijskoj zoni u Sisku te energetskih potreba grada Siska, prvenstveno potreba za toplinskom energijom koja se distribuira kroz centralni toplinski sustav grada Siska. Stoga se kao optimalno rješenje pokazao projekt većeg kapaciteta, što je i potvrđeno u suradnji sa stručnjacima i konzultantima austrijskog Montanuniversität Leoben, kojima je povjerena izrada osnovnog projekta tzv. Basic engineering design.

Dakle, nakon sustavnog ispitivanja i utvrđivanja kvalitete i strukture goriva iz otpada koji se generira u okviru C.I.O.S Grupacije, detaljne analize energetskog potencijala otpada i sastava dimnih plinova koji nastaju u procesu izgaranja, ponajbolji svjetski stručnjaci u tom području, pripremili su i predložili, između ostaloga optimalnu tehnologiju izgaranja goriva te tehnologiju čišćenja dimnih plinova koja će osigurati energetsku učinkovitost, sukladno standardima EU te Uredbi za visokoučinkovita kogeneracijska postrojenja, sve u smislu uštede primarne energije.

Posebnu važnost i značaj u ovakvim projektima ima sustav čišćenja dimnih plinova, koji jamči vrijednosti emisija u zrak i osigurava da one niti u jednom trenutku prekorače dopuštene limite. Nakon svih tih, vrlo zahtjevnih koraka, izrađena je Studija utjecaja na okoliš, za koju je javna rasprava završena s 31. kolovoza.

Podsjećam da smo javnost izravno, građanske inicijative i udruge te lokalnu zajednicu službeno obavijestili o pokretanju projekta još u studenom 2019., o podnošenju zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš u ožujku 2020., pa tako i u srpnju 2021. obavijestili da je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, nakon održanih sjednica Savjetodavnog stručnog povjerenstva za procjenu utjecaja na okoliš zahvata, donijelo Odluku o upućivanju dokumenta Studije na javnu raspravu. Ovakav otvoreni pristup i komunikacija trebali bi postati standardom prilikom realizacije svih sličnih postrojenja u zemlji.

Nakon okončanja postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš i ishođenja pozitivnog rješenja o prihvatljivosti zahvata, na osnovu studije i osnovnog projekta, planiramo raspisati međunarodni tender za projektiranje, izradu, isporuku i montažu postrojenja. Izabrani ugovaratelj, nakon provođenja svih radnji propisanih FIDIC srebrnom knjigom (riječ je knjizi pravila s nizom uvjeta ugovora posebno priređenih za izvođenje radova uz klauzulu „ključ u ruke“), izradit će i glavni i izvedbeni projekt strojarskog dijela, dok će građevinski i infrastrukturni dio projekta biti realiziran tenderima na nacionalnoj razini.

PD: Riječ je o velikoj investiciji, što vas je potaknulo na realizaciju?

Boro Mioč: Prema izrađenom osnovnom projektu i, napominjem, cijenama iz 2019. riječ je o ulaganju većem od 100 milijuna eura, od čega se na sustav čišćenja dimnih plinova odnosi gotovo pola iznosa sveukupne investicije, a na sustav izgaranja goriva cca. 40 milijuna eura. Podsjećam da je među zahtjevima za ulazak u EU, Hrvatska preuzela i obvezu primjene direktiva i ispunjenja ciljeva u segmentu gospodarenja otpadom.

Pritom, ispunjenje nekih obveza koje je RH preuzela u pristupnom ugovoru s EU ne bi bilo moguće bez C.I.O.S. Grupacije, koja je, među ostalim, investirala u brojne tvornice za oporabu otpada. Sisačka postrojenja – ljevaonica čelika te talionica i ljevaonica aluminija najbolji su primjer: od otpadne metalne ambalaže proizvode se novi gotovi proizvodi.

Upravo je pretvaranje otpada u resurse jedna od ključnih smjernica europskih politika za kružno gospodarstvo, koju C.I.O.S. Grupacija već trideset godina primjenjuje u svojem djelovanju. U skladu s poslovnom strategijom, provodimo projekte kojima je cilj održivost u gospodarenju otpadom. Takav je i projekt SINERGIJA, koji i svojim imenom šalje snažnu poruku – Sisačka zelena energija kojom se, s obzirom na to da se u energani većim dijelom planira iskorištavati i otpad s područja Grada Siska i Sisačko-moslavačke županije, lokalno zatvara materijalni i energetski krug.

Projekt predstavlja sinergiju djelovanja s gospodarstvom, zajednicom i sugrađanima, kojim će se pokriti dio energetskih potreba i energetske neovisnosti zajednice. Riječ je o instaliranoj električnoj snazi postrojenja od 18 MW, toplinske snage 20 MW. Proizvodnja energije iz otpada je zatvaranje kruga u gospodarenju otpadom.

PD: Hrvatska će najkasnije do 2035. godine udio otpada koji sada odlaže na odlagalištima, morati svesti na svega 10 posto. Često se spominje nereciklabilni otpad….

Boro Mioč: Pa upravo o tome i govorimo. EU i hrvatska regulativa propisuje redoslijed postupanja s otpadom. Prioritet je smanjenje nastanka otpada, ponovna uporaba, potom recikliranje. Ali na kraju uvijek ostane dio koji se ne može reciklirati. Upravo taj ostatak – nereciklabilni otpad i dalje ima energetski potencijal, stoga se umjesto na odlagališta usmjerava u energane, kojih je u 2018. u Europi bilo 492 i koje su obradile više od 96 milijuna tona otpada stvarajući novu energiju, kako za stanovništvo tako i za poslovne aktivnosti. Tako je i Hrvatskoj, sa stajališta ekonomije i zaštite okoliša, upravo potrebna kombinacija recikliranja i energetske oporabe otpada, već dokazana u razvijenim EU zemljama.

Svima nam je dobro poznat primjer Beča, grada u koji brojni Hrvati odlaze, a to je grad s čak tri postrojenja za energetsku oporabu otpada, neka praktično u centru grada. Oni se griju i hlade na otpad, njima otpad desetljećima nije smeće. Stav javnosti prema energanama na otpad poprilično je određen strahom koji proizlazi iz nepoznavanja novih tehnologija.

Zbog toga je važna informiranost i edukacija. Primjerice, više dioksina i furana ćete udahnuti ako nekoliko sati sjedite pokraj pušača nego iz ijednog, suvremenog postrojenja za energetsku oporabu otpada.

PD: Energane na otpad kao obnovljivi izvori energije?

Boro Mioč: Da. Upravo se radom Waste-to-Energy postrojenja povećavaju udjeli energije proizvedene iz obnovljivih izvora, čime se smanjuje udio korištenja fosilnih goriva poput plina, tekućih goriva ili ugljena za proizvodnju energije, a osjetno se umanjuju i emisije štetnih stakleničkih plinova koji nastaju odlaganjem biorazgradivog otpada. Potkrijepit ću to podatkom.

Energija sadržana u otpadu koji se energetski oporabljuje u europskim Waste-to-Energy postrojenjima zamjenjuje godišnje 8 – 43 milijuna tona fosilnih goriva (naftu, prirodni plin, ugljen), koje rezultiraju emisijom 22 – 42 milijuna tona CO2. Preusmjeravanje otpada s odlagališta u energane rezultira i dodatnim smanjenjem emisija stakleničkih plinova, posebno smanjenjem emisija metana, iznimno opasnog stakleničkog plina koji uzrokuje 25 puta snažniji efekt staklenika od ugljikova dioksida.

Primjerice, Danska, koja je brojem stanovnika i površinom usporediva s Hrvatskom, ima 26 energana na otpad i pri tom odlaže svega 1% otpada. S druge strane, u Hrvatskoj je stopa odlaganja 59%.

Brojke, nažalost, govore same za sebe. Normalno je za očekivati da sustav koji je lider u gospodarenju otpadom, ne samo u Hrvatskoj nego i regiji, bude pokretač, energija za nešto više i bolje.

 

Zadnje novosti
- Marketing -spot_img
Ostale novosti