18.6 C
Sisak
Utorak, 28 rujna, 2021

V. Čavrak: Nacrt programa revitalizacije zadržava neefikasni pravni okvir, a sav teret razvoja prebacuje na siromašne općine, gradove i županiju

- Marketing-spot_imgspot_img

19. travnja premijer Andrej Plenković je u Topuskom rekao kako je “stručni tim već izradio  nacrt programa revitalizacije Sisačko-moslavačke županije. Ideja je da idemo na cjeloviti pristup koji će omogućiti i demografsku revitalizaciju, i gospodarski razvoj i socijalnu uključenost i područnu infrastrukturnu povezanost. Tako se razgovaralo ovdje i o cesti između Popovače i Ogulina koji bi povezao ovo područje, Slavoniju i Ličko senjsku županiju”.

Taj je nacrt premijeru Andreju Plenkoviću i njegovu timu prezentiran dan poslije, 20. travnja. Nakon toga njegovi autori, tim predvođen prof. Vladimirom Čavrakom, nisu imali informacija što se zbiva s tim nacrtom.

Da bi u javnu raspravu nedavno bio pušten nacrt Programa društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom drugih autora i koji uopće nema veze s time što je 20. travnja prezentirano premijeru.

Nakon što su prof. Čavrak i drugi autori izašli u javnost ogradivši se od Programa revitalizacije puštenog u javnu raspravu Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije je reagiralo rekavši kako su radili tek podlogu za program revitalizacije. Unatoč jasnoj izjavi premijera od 19. travnja, da je nacrt već tada gotov. Ovaj drugi nacrt, koji je poslan u javnu raspravu ima za svoj datum mjesec srpanj 2021., pa je jasno da premijer nije mogao govoriti o tom nacrtu, nego o nacrtu Programa revitalizacije prof. Čavraka i njegova tima.

Uzgred, u ovom novom nacrtu se ne spominje brza cesta između Popovače i Ogulina koja bi prolazila preko Sisačko-moslavačke županije i bila ujedno i obilaznica za neka banovinska mjesta. A što je premijer 19. travnja spominjao kao primjer revitalizacije ovog područja.

Prof. Vladimir Čavrak dugogodišnji je profesor Ekonomskog fakulteta Zagreb, ali i stanovnik Letovanaca, koje se nalazi na potresom pogođenom području. On je, nekoliko dana nakon potresa, samoinicijativno uputio mail premijeru Andreju Plenkoviću u kojem se stavlja na raspolaganje u izradi strateških planova obnove ovog područja. Netko je u Vladi mail pročitao te su ga kontaktirali i zamolili da bude voditelj tima koji će izraditi Program revitalizacije Siska i Banovine. Imao je dva dana da izabere još šest članova svog tima, a tim je dobio dva mjeseca da izradi program. Razgovarali su s mnoštvom poduzetnika, obrtnika, OPG-a s područja Banovine i Siska, demografima, stručnjacima te 30. ožujka, dan prije roka, isporučili dokument na 59 strana uz 154 pratećih stranica analize.

Taj su dokument prezentirali na četiri javne prezentacije od kojih je zadnja bila 20. travnja ispred premijera Plenkovića i užeg njegova tima. No od tog 20. travnja šutnja. Nitko se prof. Čavraku nije javljao iz Vlade s informacijama treba li štogod popraviti, dodati, što dalje, a vrijeme za Banovinu polako je curilo.

I konačno 3. kolovoza iz Ministarstva regionalnog razvoja poslan je prijedlog plana na stotinjak e-mail adresa tražeći mišljenja u javnoj raspravi. No, tada je uslijedio šok. Poslani plan nije onaj plan kojeg je izradila vladina radna skupina s profesorom Čavrakom na čelu, imao je drugačiji opseg i potpuno različit koncept od onog prezentiranog premijeru 20. travnja. Za sada je taj nacrt pušten u javnu raspravu naišao na mnoge kritike, a prenosimo razgovor prof. Vladimira Čavraka za Večernji list.

Jeli vas itko kontaktirao do sada o tome? Kako se to moglo dogoditi? O čemu se tu radi?

Vladimir Čavrak: Nakon što smo prije pet mjeseci, predali naš prijedlog programa revitalizacije Sisačko-moslavačke županije, do danas nas nitko nije kontaktirao niti smo dobili bilo kakvu povratnu informaciju. Zato smo bili šokirani spoznajom od prije nekoliko dana da je Ministrica Tramišak u javnu raspravu uputila papir s istim naslovom ali s potpuno drugačijim sadržajem i konceptom. Budući smo u radu na Programu koristili participativnu metodologiju, koja je uobičajena u izradi ovakvih dokumenata, kontaktirali smo najveće poduzetnike s područja Siska i Banovine, vlasnike najvećih OPG-a, predstavnike regionalne razvojne agencije SIMOR-a i brojne druge osobe koje su također aktivno sudjelovale u pripremi dokumenta čime su na terenu stvorena očekivanja kojih u dokumentu na e-savjetovanju nema. Nakon brojnih poziva osoba s terena koje su također izražavale svoje čuđenje, kao bivši stručni tim morali smo, zbog nastale zabune o autorstvu, javnosti objasniti da mi nismo autori tog dokumenta. O tome smo prije par dana objavili našu skupnu izjavu. Što se tiče legitimnosti odluke Ministrice Tramišak da ignorira naše prijedloge to za nas nije sporno i to je dio njezinog prava i odgovornosti. Ministrica Tramišak ovim je preuzela osobnu odgovornost ne samo za dokument nego i za buduće rezultate njegovog ostvarivanja.

Tko je sve bio u timu i kako ste ih odabrali?

Vladimir Čavrak: Stručni tim je bio sastavljen od sedam znanstvenika s pet zagrebačkih fakulteta. Pored mene u timu su bili, Prof. dr. sc. Ivo Grgić s Agronomskog fakulteta, Prof. dr. sc. Jasna Blašković Zavada s Prometnog fakulteta, Izv. prof. dr. sc. Tomislav Gelo s Ekonomskog fakulteta, Doc. dr. sc. Sanja Lončar s Filozofskog fakulteta, Doc. dr. sc. Ana Opačić s Pravnog fakulteta i Dr. sc. Irena Đokić, znanstvenica koja je donedavna radila na Ekonomskom institutu u Zagrebu. Birani su prvenstveno po kriteriju stručnosti i dokazanom znanstvenom interesu za područje Siska i Banovine. Svi su dugo godina radili različita istraživanja na ovom terenu i o tome objavili brojne radove u domaćim i svjetskim znanstvenim publikacijama a dodatni kriterij je bio da su rođeni ili da danas žive na tom području što nam je garantiralo da dobro poznaju lokalne prilike.

Zbog čega od prezentacije tog dokumenta premijeru i njegovu timu 20. travnja nemate nikakvu povratnu informaciju o tome što se dogodilo s vašim prijedlogom Programa? Jeste li na tim prezentacijama uopće imali kakvih reakcija?

Vladimir Čavrak: Kako nikada nismo dobili povratne informacije ne mogu razaznati što se u međuvremenu dogodilo. Održali smo ukupno četiri prezentacije, u Ministarstvu gospodarstva, u Ministarstvu regionalnog razvoja, potom pred širokom vladinom radnom skupinom koju čine predstavnici svih ministarstava, saborski zastupnici iz šeste izborne jedinice i predstavnici svih općina gradova i Sisačko-moslavačke županije te u Vladi pred užim timom gospodina Plenkovića. Na njima smo dobili nekoliko pohvala od strane saborskih zastupnika i od strane Premijera par relevantnih pitanja koja su upućivala na zaključak da on ima snažnu volju da se nešto brzo učini i da ima spoznaju o kompleksnosti stanja i problema. Ono što me ipak začudilo bila je spoznaja da članovi vladine radne skupine zapravo nikada nisu dobili na uvid cjeloviti tekst našeg Programa revitalizacije. To znači da je njihovo aktivno učešće bilo limitirano i zbog toga se nije ni mogla razviti ozbiljnija rasprava a odgovornost za to leži na Ministarstvu regionalnog razvoja. Neću implicirati zaključak o svjesnoj manipulaciji ali time je pokazan loš odnos prema problemima koji opterećuju ovaj prostor.

Koje su glavne odrednice tog vašeg plana? Kažete da je ovom kraju potreban tzv. „Big Push“?

Vladimir Čavrak: Možda je čak potreban i „Big Bang“ jer sva istraživanja i podaci ukazuju na devastaciju i eroziju gotovo svih aspekata društvene i gospodarske situacije od demografskog sloma do gospodarske depresije i svih vidova siromaštva što je razorni potres potencirao do krajnje granice izdržljivosti. Zato su nam potrebne brze, radikalne i sveobuhvatne mjere u što kraćem roku. Vlada je proces obnove odvojila od procesa revitalizacije. Obnova se odvija po zapravo neprovedivom Zakonu o obnovi kojeg bi trebalo popraviti, što nije bila naša tema ali je važno spomenuti. Što se tiče revitalizacije prva je pretpostavka da se istovremeno pristupi gospodarskoj i demografskoj revitalizaciji što mora pratiti niz mjera društvene revitalizacije i povećanje kvalitete života. Zbog toga smo u prvi plan stavili mjere za brzu transformaciju gospodarske strukture i rast zaposlenosti koji će ciljati nove tehnologije i nova radna mjesta koja su prihvatljiva mladim i obrazovnim ljudima. Takva orijentacija mora biti potaknuta strategijom imigracije, posebno mladih jer se bez toga zatečeno stanovništvo neće moći biološki obnavljati. To se ne može obaviti bez investicija u privatnom gospodarstvu koje smo stavili u središte Programa. Predložili smo poseban Fond za poticanje investicija svih vrsta domaćih i inozemnih poduzetnika u iznosu od najmanje 10 milijardi kuna u deset godina što mora potaknuti još najmanje toliko privatnih investicija i rezultirati otvaranjem prosječno 2.000 radnih mjesta godišnje u narednih deset godina. Obzirom na potrebu mijenjanja demografske slike i imigracijski model popravljanja demografske piramide prosječno godišnje bi trebalo, izvan programa obnove potresom stradalih kuća i stanova, graditi oko 500 stambenih jedinica godišnje u narednih deset godina. To bi dodatno poguralo građevinski sektor a brzi rast lokalne zaposlenosti bi povećao obim lokalnog tržišta i putem multiplikatora i ekonomije obujma potaknuo bi se rast uslužnih i drugih djelatnosti.

Razgovarao sam nedavno s poduzetnicima s tog područja, Hipp, Drvni centar Glina i Gavrilović i svi se slažu da je potrebna određena porezna promjena za to područje kako bi se povećale plaće djelatnicima i time ih motiviralo za ostanak na tom području. Toga uopće nema u ovom prijedlogu programa koji je pušten u raspravu?

Vladimir Čavrak: Mi smo predložili konkretne porezne poticaje za povećanje neto plaća ali i za smanjivanje troška plaće poduzetnicima kao i porezne poticaje za poduzetnike. Lokalni poduzetnici su prezaduženi i nemaju investicijski potencijal pa moramo kreirati poticajni porezni okvir koji će privući i druge poduzetnike iz Hrvatske i inozemstva. Konkretno predložili smo model „porezne oaze“ što u svjetskim okvirima nije novina ali je danas od presudne važnosti za ovu županiju. To je također dio „Big Bang-a“. Konkretno, predložili smo da se na 10 godina ukine porez na dobit, da se porez na dohodak umanji za 50% što bi svim sadašnjim i budućim zaposlenicima prosječno godišnje donijelo „13-tu plaću“, odnosno iznos od 60.000 kuna. Uz to smo predložili da se izuči mogućnost da se na kraju godine zaposlenicima i poduzetnicima refundira 50 posto doprinosa na mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Time bi se, između ostalog, uklonio jaz u neto plaćama koje su u ovoj županiji desetljećima 20 posto manje od državnog prosjeka a rast produktivnosti koji je naša ciljana varijabla to bi nadoknadio. Pored toga razmatrali smo potrebu da se svim odraslim građanima u županiji, a to je oko 130.000 osoba, u prve dvije godine isplati izravna potpora u iznosu od 4.000 kuna što bi svakoj obitelji povećalo budžet za 15.000 do 20.000 kuna. Predložili smo i mjere za ublažavanje visoke zaduženosti građana koji su blokirani a takvih je ovdje proporcionalno najviše u državi.

Kažete da se ovaj prijedlog mjera, koji nije od vaše grupe, bazira na postojećim institucionalnim i zakonskim okvirima, no kažete da je cilj vas i vaše grupe i bio da se mijenjaju upravo i ti okviri koji, očito, u 20 godina nisu donijeli dobra ovom području, nisu pokazali da pomažu, spriječavaju iseljavanje, itd.? Vi ste smatrali da se te osnovne stvari trebaju mijenjati…?

Vladimir Čavrak: Veći broj općina i gradova i sama županija svrstani su u tzv. potpomognuta područja. Analize i podaci pokazuju da taj pravni i institucionalni okvir u zadnja dva desetljeća nije ostvario očekivane rezultate jer se umjesto konvergencije zbiva divergencija i sve veće zaostajanje ovog područja. Posve je nejasno na čemu Ministarstvo regionalnog razvoja temelji očekivanje da će nešto što dvadeset godina nije dalo pozitivne rezultate sada odjednom profunkcionirati. Umjesto sljepoće na očite dokaze zaostajanja i devastacije mi smo predložili niz mjera i instrumenata s ciljem promjene tog neefikasnog pravnog i institucionalnog okvira. Konkretno, predložili smo donošenje posebnog zakona o revitalizaciji Sisačko-moslavačke županije kao lex specialisa sa svim provedbenim rješenjima i potpuno novim institucionalnim okvirom. Tu je rješenje za osnivanje i djelovanje posebnog Fonda i Centra kao stručnih institucija za društvenu i gospodarsku revitalizaciju te revidiranje postojeće regulative i sustava u području zaštite prirodne i kulturne baštine u skladu s dobrom praksom i povijesnim iskustvima Europe i Hrvatske. Te bi institucije nosile izravni autoritet i odgovornost Vlade Republike Hrvatske za rezultate u prostoru. U buduće razvojne i revitalizacijske procese mora biti uključen i Sabor osnivanjem posebnog parlamentarnog tijela za nadzor i kontrolu ostvarivanja ciljeva obnove i revitalizacije. Visoka razina percepcije korupcije zahtijevala je da ponudimo i dodatna rješenja koja osiguravaju transparentnost svih procesa i izravnu kontrolu od strane javnosti i građana.
Dokument koji je u e-savjetovanju ide drugim putem i zapravo svu odgovornost za razvoj stavlja u nadležnost siromašnih općina i gradova. Vlada se u tom dokumentu ni na šta izravno ne obavezuje. Pri tome zanemaruje njihovu slabu financijsku snagu, uzak djelokrug i iscrpljenost općina i gradova u potresu i vlastitom pokušaju sanacije nastalih šteta.

Može li se povući paralela cilja ovog Vašeg plana sa Irskom i njezinim načinom privlačenja investicija i time doseljavanja?

Vladimir Čavrak: Može i to u mnogim elementima. Čak smo predložili da se jedan segment izravno aplicira. Radi se o tzv. „obveznici solidarnosti“ ili obliku državne štednje kakav uspješno funkcionira u Irskoj. Bez aktiviranja privatnog kapitala i bez privlačenja stranih poduzetničkih projekata i investicija teško se može dinamizirati jedno ovako tromo i iscrpljeno lokalno gospodarstvo a bez toga se ne može računati na rast zaposlenosti i zadržavanje odnosno privlačenje mladih koji su potrebni za demografsku regeneraciju.

Mislite li da taj prijedlog plana, koji je poslan u raspravu, uopće može išta bitnoga promijeniti na Banovini? U čemu je osnovni problem tog dokumenta?

Vladimir Čavrak: On nudi već postojeće, ili što je pomalo šaljivo, projekte koji su već prije potresa završeni, poput energetske obnove zgrade Doma zdravlja u Sisku koja je završena u rujnu prošle godine. Autori teksta, očito ne poznaju teren, propustili su primijetiti da je zgrada u međuvremenu oštećena u potresu i izvan uporabe. Taj papir dominantno računa samo na sredstva europskih fondova koja bi se trebala sliti u županiju i bez ikakvog posebnog programa. Mi smo također računali na europske ali i na druge izvore, s tim da smo tražili da se ugrade osigurači koji će osigurati da se promjene moraju zbiti. Konkretno, u svim natječajima za europska sredstva predložili smo pozitivnu diskriminaciju za natjecatelje s ovog područja dodavanjem 10-20 dodatnih preferencijalnih bodova. Kad je riječ o ukupnom iznosu alokacije za Sisak i Banovinu, ovih se dana javno govorilo o iznosu od 10-15 milijardi kuna koje će alocirati papir u e-savjetovanju. Naš program je u tom smislu izdašniji jer predviđa da se kroz različite mjere na ovu županiju iz različitih izvora alocira oko 35 milijardi kuna što je još uvijek samo 90 posto iznosa izravnih šteta.

Može li se spasiti Banovina bez da država uloži u nju nešto?

Vladimir Čavrak: Najkraće, ne! Ovdje se radi o izravnoj šteti u potresu u iznosu od skoro 40 milijardi kuna što je više od 300 posto bruto domaćeg proizvoda županije koji iznosi svega 9,5 milijardi. To je isto kao da vaša obitelj izgubi sve prihode u razdoblju od tri godine. Indirektne i inducirane štete ovom procjenom nisu obuhvaćene. Što se tiče uloge države mi ju vidimo na moderan tržišni način kao državu čija uloga nije upravljačka nego država koja olakšava („facilitating state“) odnosno stvara poticajni okvir i povoljne uvjete za privatne poduzetničke projekte. To znači da neće država određivati u što će se investirati, to je uloga poduzetnika ali će svima pod jednakim uvjetima osigurati investicijske poticaje.

Spominjete i potrebu modela javnog ugovora Vlade s jedinicama lokalne samouprave – možete li to pojasniti?

Vladimir Čavrak: Predložili smo da Vlada potpiše javni ugovor sa svim općinama, gradovima i županijom koji bi imao snažnu simboličku vrijednost jer bi to bila trajna i čvrsta poruka da Vlada zaista stoji iza desetgodišnjeg programa revitalizacije. To bi bila jasna poruka stanovništvu i poduzetnicima koji imaju namjeru i mogućnost ulagati da će Vlada biti uz njih. Osnovna obveza Vlade bi bila da u deset godina financira i realizira desetak nacionalno važnih konkretnih infrastrukturnih projekata u ovoj županiji poput brze revitalizacije elektroenergetske i vodoopskrbne infrastrukture, mreže širokopojasnog interneta, plinofikacije Siska, Petrinje i Gline, izgradnje brze ceste Popovača-Bosiljevo, drugog kolosijeka na pruzi Sisak-Zagreb, regulacije Save i Kupe, i slično. Program na e-savjetovanju ne sadrži ovakav pristup nego Vladu drži izvan ovog tipa obveze a težište stavlja na općine, gradove i županiju koji nemaju kapacitet za ovakve velike projekte.

U konačnici, smatrate li da postoji i dalje volja da se Banovina spasi i može li se to predloženim mjerama postići? Ima li nade da se ipak u taj plan uvrste i mjere koje žele poduzetnici, obrtnici s kojima ste razgovarali tijekom pripreme plana koji nije pušten u raspravu?

Vladimir Čavrak: Čitajući tekst ponuđen u e-savjetovanju i slušajući neke zadnje izjave, nažalost, sve manje imam razloga vjerovati u postojanje takve volje. Ali ću ipak reći da još uvijek nije kasno. Ministarstvo regionalnog razvoja je krenulo bespućem pa jedinu šansu vidim u tome da premijer Plenković osobno stane na čelo skupine Ministara i stručnjaka koji bi izradili novi pravni i institucionalni okvir u kojem bi se umjesto jeftinih spinova moglo projektirati instrumente i mjere koje bi garantirale uspjeh.

 

Zadnje novosti
- Marketing -spot_img
Ostale novosti