5.7 C
Sisak
Subota, 4 prosinca, 2021

U Brezovici održana proslava Dana antifašističke borbe

- Marketing-spot_imgspot_img

U Spomen-parku Brezovica održana je svečana proslava Dana antifašističke borbe, u spomen na prije 80. godina osnovan prvi partizanski odred na području Hrvatske i u ovom dijelu Europe.

Vijence su u Spomen-parku položili predsjednik Republike Zoran Milanović, predstojnik njegova ureda Orsat Miljenić, načelnik Glavnog stožera Robert Hranj, predsjednik Vlade Andrej Plenković uz potpredsjednike Vlade Davora Božinovića, Tomu Medveda i Boris Milošević te ministra obrazovanja Radovana Fuchsa, izaslanik predsjednika Sabora i zastupnika Krunoslav Katičić te predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Franjo Habulin, bivši predsjednici Stjepan Mesić i Ivo Josipović, župan Sisačko-moslavačke županije Ivan Celjak, gradonačelnica Siska Kristina Ikić Baniček, gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević, izraelski veleposlanik Ilan Mor, kao i predsjednik Reformista Radimir Čačić.

Predsjednik Milanović položio je karanfil na spomenik, kao što je najavljivao, za razliku od drugih izaslanika koji su polagali vijence.

Uz predsjednika države Zorana Milanovića i Vlade Andreja Plenkovića, nazočnima su se, među ostalim, obratio i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i zastupnik Krunoslav Katičić, koji je podsjetio na riječi prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana da je uloga antifašističkog pokreta u Hrvatskoj bila od velike povijesne važnosti u stvaranju demokratske Hrvatske i da zato taj dan ima posebnu važnost za čitavu Hrvatsku.

„Danas smo ovdje kako bi se poklonili toj odlučnosti i hrabrosti koju je Hrvatska iskazala u borbi protiv najstrašnije ideologije u povijesti čovječanstva“, poručio je.

„Hrvatska se našla na strani pobjedničke antifašističke koalicije i dio je te povijesti na koju moramo biti ponosni, kao i zbog toga što je s antifašističkim pokretom Hrvatska u svoje krilo vratila Istru, Rijeku, Zadar i otoke. Stečevine antifašizma upisane u odluke ZAVNOH-a te političko ustavne osnove jugoslavenske federacije kao zajednice ravnopravnih naroda s pravom na samoodređenje dale su nam pravne pretpostavke za izlaz iz Jugoslavije i za proglašenje neovisnosti“, dodao je Katičić.

Istaknuo je da prvi hrvatski predsjednik, i sam sudionik NOB-a, bez ikakve dvojbe bio svjestan tih činjenica i uvrstio je Dan antifašističke borbe na kalendar samostalne i suverene Hrvatske.

„Antifašizam i Domovinski rat u temeljima su moderne države Hrvatske, tako treba ostati i to je naša poruka onima, premda s drugog političkog aspekta, vode neku drugu politiku“, rekao je izaslanik predsjednika Sabora i zastupnik u Saboru Krunoslav Katičić.
Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Franjo Habulin rekao je da se ovo obilježavanje održava u organizaciji Vlade RH, ali kako nije dobro da nam je trebalo punih 30 godina da bi se sjetila kako je njezina dužnost sve datume vezane uz antifašističku borbu tretirati kao državne praznike.

„Još uvijek je na snazi Ustav u kojem stoji da je Republika Hrvatska zasnovana i na temeljima antifašizma a nasuprot NDH. I nadam se da to nikada neće biti promijenjeno. Ako je to tako, a Ustav kaže da jeste, onda se mora poštivani ono što je zapisano u tom temeljnom dokumentu i ne samo riječima nego i djelima“, poručio je Habulin.
Znam da se “nerado čuje za ustašizaciju ili fašistoizaciju Hrvatske. I meni bi bilo draže ne govoriti o tome, ali predugo smo šutjeli o tome. Bilo je u ovih 30 godina pojedinaca koji su govorili i pisali, ali odjek je bio mali. U isto vrijeme se u medijima i knjigama slijevala bujica laži. Prekrajala se istina. Odgajali smo mlade u neznanju, ugrađivali im krive vjernosti”, ustvrdio je, uz ostalo, Habulin.

Ispod glasa smo, kaže, “komentirali kad su mijenjali imena ulica i trgova, kad su vojne postrojbe dobivale imena po notornim ustaškim zločinima. Šutimo kad mladi pozdravljaju ustaškim pozdravom kojeg ne razumiju. Vlast je u zadnjih 30 godina uglavnom šutjela o tome, a o ulozi Crkve neću govoriti”, poručio je Habulin.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković je istaknuo da je ove godine Vlada nositelj organizacije i obilježavanja tog državnog praznika te da će tako biti i u budućnosti, a poručio je i kako burno vrijeme rata treba sagledati u svoj njegovoj složenosti.

“Zadovoljstvo mi je pozdraviti vas u ime Vlade u povodu Dana antifašističke borbe ovdje u šumi Brezovica. Premda je ovaj praznik uspostavljen još 1991. godine na inicijativu predsjednika Tuđmana. Od ove godine Vlada je nositelj organizacije i njegovog obilježavanja, kao što i priliči državnom prazniku, i tako će biti i u budućnosti”, rekao je hrvatski premijer Plenković u govoru na središnjem obilježavanju Dana antifašističke borbe u Spomen-parku Brezovica pokraj Siska.

Podsjetio je kako je Hitlerova Njemačka na početku ljeta 1941. godine ovladala većim dijelom Europe te je započela svoju bezumnu i zločinačku politiku u kojoj je ubijeno oko šest milijuna europskih Židova te da je u Hrvatskoj nakon okupacije Jugoslavije uspostavljen “kvislinški režim NDH”.

“U stvarnosti Hrvatska je bila podijeljena na njemačku i talijansku okupacijsku zonu, dok su veći dio Dalmacije, Gorskog kotara i Primorja pripojeni Italiji nakon što su ih vlasti NDH ustupile fašističkoj Italiji, te su doneseni i rasni zakoni protiv Židova i Roma, te Srba”, rekao je Plenković.

Istaknuo je kako je prije 80 godina u brezovačkoj šumi 70-ak boraca, uglavnom Hrvata, osnovalo prvi sisački partizanski otpor.

“Među njima je bio i mladi Janko Bobetko, koji će 90-ih postati general HV-a i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga”, naglasio je premijer. No, Janko Bobetko nije bio pripadnik 1. Partizanskog odreda već su to bila njegova braća. Janko je u NOB otišao 1942.

Dodao je Plenković i  kako je partizanski pokret u Hrvatskoj brojio 7000 pripadnika u kojem su bili i brojni hrvatski Srbi.

“U proljeće 1943. ovladao je najvećim dijelom Banovine, Korduna, Like i sjeverne Dalmacije, što je dovelo do osnivanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH), koja je nasuprot NDH postalo najviše političko tijelo narodne vlasti u Hrvatskoj, i kojoj je suvremena Hrvatska nasljednica”, rekao je Plenković.

Ističe kako su ZAVNOH-om postavljeni temelji hrvatske samobitnosti, što je kasnije omogućilo na prvim slobodnim izborima 1990. godine demokratsku potvrdu Hrvatske.

“Pod sastavom Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske djelovale su postrojbe nacionalnih manjina, Židova, Čeha, Talijana, Mađara, te čak njemačkih Folksdojčera, što je također bio jedinstven slučaj u Europi”, naglasio je Plenković.

“Već u svibnju 1944. godine odlukom ZAVNOH-a formalno je u današnjim granicama utemeljena Federalna Država Hrvatska što je imalo dalekosežan politički i povijesni značaj za sudbinu i budućnost Hrvatske”, kazao je Plenković.

Istaknuo je da je Hrvatska u odnosu na broj stanovnika imala najmasovniji pokret otpora u Europi.

“Prošle godine obilježili smo 25. godišnjicu velebne pobjede u Oluji i Domovinskom ratu, tada sam rekao da žalimo i za žrtvama zločina počinjenih s hrvatske strane, kojih je nažalost bilo, jer legitimno pravo na obranu nije opravdanje za nedjelo”, kazao je premijer.

Dodao je da, neovisno o zaslugama hrvatskih partizana, to burno vrijeme sagledamo u svoj njihovoj složenosti.

“Tu ponajprije mislim na poratne zločine JNA nakon izručenja kraj Bleiburga, odnosno masovnih likvidacija razoružanih vojnika i civila duž Križnog puta, što je traumatično za brojne obitelji, i što je produbilo pogubne podijele u poratnoj Hrvatskoj”, naglasio je Plenković.

Naglasio je i kako je totalitarni režim u Jugoslaviji iznevjerio antifašiste, a što se potvrdilo i u slamanju Hrvatskog proljeća.

“Tu mislim i na poslijeratne čistke političkih neistomišljenika, poput progona blaženog kardinala Stepinca, premda je bio jedan od najhrabrijih pastira Katoličke crkve, koji se u svojim propovijedima javno usprotivio progonima Srba i Židova te je mnoge od njih spasio od smrti”, rekao je Plenković uz negodovanje okupljenih sudionika.

Plenković je poručio da je došlo vrijeme da kao društvo trezvenije sagledamo tadašnja zbivanja, da bolje vrednujemo doprinos hrvatskog antifašističkog otpora nacizmu.

“Samo ćemo tako zatvoriti još žive podjele u našem društvu i graditi nikad potrebnije jedinstvo za suočavanje s izazovima pred nama. Danas napokon imamo slobodnu demokratsku Hrvatsku, članicu EU-a i NATO saveza, čiji su temelji u demokratsko izraženoj volji građana i pobjedi branitelja u Domovinskom ratu, a to podrazumijeva i vrijednosti antifašizma”, naglasio je Plenković.

Poručio je da nakon pandemije i potresa te u kontekstu sve bržih klimatskih promjena koje će biti daleko najveći izazov za svijet u budućnosti, Hrvatskoj je više nego ikada potrebno jedinstvo i pogled u budućnost.

“Stoga je na svima nama da budemo na visini zadataka koji nas očekuje”, zaključio je Plenković.

Predsjednik Republike Zoran Milanović u govoru povodom Dana antifašističke borbe poručio je da je “istina voda duboka”, može zaboljeti, ali u našoj istini nema ničega bolnog te poručio da Hrvatska u Drugom svjetskom ratu nije bila samo na strani pobjednika, već i na strani dobra.

“Istina je voda duboka i nikoga ne bi trebala uvrijediti, ali može zaboljeti. Međutim, u ovoj našoj istini nema ničega bolnog, ona je u stvari lijepa. Teška, krvava, ali lijepa”, poručio je Milanović u govoru na središnjem obilježavanju Dana antifašističke borbe u Brezovici.
Dočekan pljeskom i skandiranjem, Milanović se pred okupljenim državnim vrhom i uzvanicima, osvrnuo na osnivanje Prvog sisačkog partizanskog odreda prije 80 godina.
Milanović je istaknuo da se tada okupilo “77 sisačkih komunista, boraca za revoluciju, boraca za bolji poredak i promjene, koje, ako ne pojedu svoju djecu, onda ih često nagrizu”.

Poručio je da tim ljudima “ne činimo uslugu” ako stalno ističemo da su bili Hrvati i da je to bila hrvatska borba. “Da, oni su svi osim Nade Dimić bili Hrvati, međutim, prije svega, bili su komunisti, u borbi za revoluciju, sovjetsku Hrvatsku, ne demokraciju”, kazao je.

Napomenuo je da Janko Bobetko, kasnije proslavljeni general iz Domovinskog rata, nije, kako se to često danas spominje, bio u redovima Prvog sisačkog partizanskog odreda.
“Što ne znači da ne bi bio ovdje da je mogao biti, ali bili su neki drugi ljudi. Bio je Mika Špiljak, Marijan Cvetković”, nabrojio je.

“To su bili heroji, heroji od kalibra, ali i drugi ljudi, avanturisti, koji su često znali prijeći crtu i napraviti nepravdu. Sve je to naša povijest, naša istina, ona ne vrijeđa, ona ne bi trebala biti bolja”, poručio je MIlanović.

Istaknuo je kako na središnju proslavu Dana antifašističke borbe u Brezovicu nije došao kako bi “ikome utjerao svoju istinu”, već da ukaže na stvari koje Hrvatsku stavljaju tamo gdje joj je mjesto.

“Hrvatska nije bila samo na strani pobjednika, Hrvatska je bila na strani istine i dobra, većina hrvatskog naroda i hrvatskih Srba. Isticati cijelo vrijeme da su bili pobjednici, a ne gubitnici je lutrijski pogled na život i sudbinu. To znači da smo mogli izgubiti da je, recimo Osovina, dobila rat. Bi li to naš otpor učinilo manje vrijednim?”, zapitao se Milanović.

Hrvatska nije bila samo na pobjedničkoj strani, jer to je “računovodstveni pogled na svijet”, Hrvatska je bila i na strani rizika, pogibelji i hrabrosti. Stoga Hrvatska, kao i Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, s dubokim razlogom slavi Dan antifašističke borbe.

Naglasio je da sisački odred nije bio prvi koji je osnovan u Europi, međutim tu je došlo do simbioze antifašističke borbe koja se dogodila u Žabnom, a onda i u Sisku mjesec dana kasnije, 22. srpnja 1941., kada su partizani bili opkoljeni velikim ustaškim snagama.
Borci su nakon toga otišli na Baniju, “da bi zajedno s našom srpskom braćom i sestrama, podigli ustanak na oružje, u očuvanju ljudskosti”.

“S jedne strane komunistička agitacija, s druge strane, jer hrvatski narod u tom trenutku nije bio zreo na ustanak, i srpski narod u Hrvatskoj, naša braća po oružju u tom ratu, su zajedno sa hrvatskim komesarima dizali taj narodni ustanak, on se događao na Kordunu i Baniji”, istaknuo je Milanović.

Govoreći o ulozi Hrvata u Drugom svjetskom ratu istaknuo je kako je odlazak u antifašističku borbu za Hrvate bio “čin nevjerojatne hrabrosti”, jer su uživali relativan komfor u usporedbi sa Srbima i Židovima, koji su u NDH bili proganjani i ubijani.

U Hrvatskoj i danas ima ljudi, i to ne malo, koji na ovaj dan ne gledaju s odobravanjem, koji ne žele tu proslavu, ali “to je tako u političkom sustavu”, kazao je Milanović naglasivši da je danas u Brezovici cijeli državni vrh.

Zadnje novosti
- Marketing -spot_img
Ostale novosti