Naslovnica Vijesti Kultura Predstavljanje knjige “Abeceda Željezare” posvećene Marijanu Crtaliću

Predstavljanje knjige “Abeceda Željezare” posvećene Marijanu Crtaliću

Predstavljanje knjige “Abeceda Željezare” posvećene Marijanu Crtaliću, dugogodišnjem suradniku Gradske galerije Striegl, umjetniku, začetniku i organizatoru Festivala Željezara će se održati online, putem platforme Zoom i putem Facebook Live-a na FB stranici Gradske galerije Striegl, u utorak, 30. 3. 2021., s početkom u 18,00 sati.

Link za pristup događaju:

https://zoom.us/j/99929173003?pwd=RklzeUpBNW1IN1V5U2F3U00zUllSQT09

Meeting ID: 999 2917 3003
Passcode: 704934

Autori tekstualnih i vizualnih priloga su: Sanja Potkonjak, Rena Rädle, Vladan Jeremić, Marijan Crtalić, Ana Kovačić, Lea Vene, Sanja Sekelj.

Knjiga donosi i prijevod teksta ”Biografija stvari” Sergeja Tretyakova.

U predstavljanju i razgovoru o knjizi sudjeluju:

– Ana Dević, recenzentica, kustosica, uz Ivet Ćurlin, Natašu Ilić i Sabinu Sabolović članica je kustoskog kolektiva Što, kako i za koga / WHW

– Rena Rädle i Vladan Jeremić, autori, umjetnici sa sjedištem u Beogradu

– Sanja Potkonjak, izvanredna profesorica na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te predstojnica katedre za etnološke metode i kartografiju

– Tajana Čeko i Sven Sorić, autori dizajna i prijeloma knjige

/ / /

”Publikacija Abeceda Željezare u izdanju Gradske galerije Striegl iz Siska nezaobilazan je doprinos u kontekstualizaciji i reaktualizaciji nasljeđa socijalizma u kojem se njegovo mjesto razmatra izmaknuto nostalgiji prošlosti te pregovara kao aktivan agens sadašnjosti i zalog za budućnost. Ova knjiga je vrijedna, jer nudi i kritički uvid u dugogodišnji rad umjetnika Rene Rädle i Vladana Jeremića. K tome ovo je i važna studija koja razmatrajući šira povijesna i suvremena zbivanja uzima kao svoju točku gledišta: grad Sisak te time pokriva još uvijek nedovoljno obrađene teme.

Abeceda Željezare’ kroz interdisciplinarni i studiozan pristup iz perspektiva umjetničkih i kustoskih strategija i kritičke antropologije kreativno sučeljava istraživanja nasljeđa jugoslavenskog socijalizma u relaciji prema temama rada, (de)industrijalizacije, kulturnih politika i emancipatorskih projekata u kojima se prelama umjetničko, edukativno i političko.

U tim procesima pionirsku su ulogu u posljednjih dvadesetak godina odigrali upravo umjetnički i kustoski glasovi. Stoga, knjiga nosi posvetu umjetniku Marijanu Crtaliću kroz čije su se umjetničke i kustoske projekte ove teme kontinuirano otvarale i razrađivale.

Ističući važnost upravo platforme umjetnosti i pozicija umjetnika kroz knjigu se prepleće nekoliko perspektiva koje progovaraju kroz tekstove umjetnica/ka Rene Rädle, Vladana Jeremića i Marijana Crtalića. Antropologinja Sanja Potkonjak ulogu umjetničkih i kulturnih praksi razmatra u odnosu na aktualizaciju i transformaciju nasljeđa industrijalizacije u širem teoretskom i socijalnom kontekstu. U ovim istraživanjima nezaobilazan je glas kustosica i povjesničarki umjetnosti koje se ovom temom bave već dulje vrijeme, uz urednicu knjige Almu Trauber, publikacija donosi promišljanja Ane Kovačić, Lee Vene i Sanje Sekelj koje su s Marijanom Crtalićem sudjelovale u realizaciji i osmišljavanju 2015. programskog koncepta Zajednički (g)rad Festivala Željezara. Publikacija donosi i prvi prijevod teksta sovjetskog avangardnog pisca Sergeja Tretyakova ”Biografija stvari” čime raspravu o ovoj temi jasno o situira u samu srž revolucionarnih horizonata koji zazivaju transformativne umjetničke metode.

Doprinos razradi navedenih tema ostvaren je i kroz seriju umjetničkih kolaža Rene Rädle i Vladana Jeremića otisnutih u knjizi koje ne dokumentiraju ranija zbivanja, nego u mediju knjige nastavljaju procese umjetničkog istraživanja i poetskog agitiranja.

Uzimajući Sisak kao pars pro toto tranzicijskih i povijesnih procesa u koje se prelamanju globalni ekonomski i politički fenomeni polifonijom autorskih perspektiva ova knjiga se opire trendovima egzotizacije industrijskih ruina i njihove depolitizacije.”

 

Komentirajte