Iduća Stihovnica Siska ovaj put specifično će se održati u
izmijenjenom terminu, u utorak 25. listopada s početkom u 18 sati u prostorijama Matice hrvatske Sisak. U sklopu aktivnosti vezanih uz obilježavanje Mjeseca hrvatske knjige, Stihovnica će ugostiti mladu i već afirmiranu autoricu ‘putopjesnikinju’ Maju Klarić. Očekuje Vas sadržajna književna večer, u kojoj će se gošća, osim stihovima iz svoje tri ranije objavljene zbirke putopisne poezije: ‘Život u ruksaku’, ‘Quinta Pitanga’ i ‘Nedovršeno stvaranje’, predstaviti i svojom novom putopisnom knjigom ‘Vrijeme badema’.
U knjizi govori o svojim iskustvima s poznatog, 880 km dugog hodočašća Camino de Santiago, a predstavljanje će popratiti i prigodnom projekcijom fotografija. Maja će također rado odgovoriti na pitanja o svojim iskustvima proživljenima za vrijeme putovanja Europom i Južnom Amerikom, te o kraćim posjetima Aziji i Africi. Pozvani su i svi ostali zainteresirani pjesnici da nam u drugom dijelu večeri prezentiraju svoju poeziju.
Izdvajamo iz životopisa Maje Klarić:
Maja Klarić (Šibenik, 1985.) diplomirala je Engleski jezik i
književnost i Komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u
Zagrebu s diplomskim radom na temu Suvremeni hrvatski putopis. Radi kao književna prevoditeljica za razne nakladničke kuće, a prevodila je i za časopise Riječi, Poezija i Libra Libera, novine Zarez, Treći program Hrvatskog radija. Organizira manifestaciju Šumski pjesnici pored Grožnjana. Objavila je tekstove u raznim novinama i časopisima: Zarez, Quorum, Knjigomat, Poezija, Tema… Zastupljena je u
antologijama Erato 2004., Rukopisi 32, Ja sam priča, Sea of Words, Castello di Duino, Ulaznica. Dobitnica je stipendija za rezidencijalni boravak u Brazilu i Estoniji. Proputovala je većinu europskih i južnoameričkih zemalja. Objavila je tri zbirke putopisne poezije – Život u ruksaku, Quinta Pitanga i Nedovršeno stvaranje, kao i prozni putopis Vrijeme badema nakon što je propješačila 880 kilometara dug put Camino de Santiago u Španjolskoj. Među putopisima koje je uredila su U zemlji zmaja Davora Rostuhara i 1000 dana proljeća Tomislava Perka.
