Industrija osnovnih metala u Europskoj uniji proživljava tešku krizu i suočava se s brojnim izazovima s kojima se samostalno teško nosi. Metalska industrija osnovni je izvor sirovina brojnim drugim, naročito novim, tehnološki naprednim industrijama. Na industriju osnovnih metala u Europskoj uniji nepovoljno djeluje pad potražnje na svjetskom tržištu, kao i nelojalna konkurencija iz trećih zemalja, koji svoje proizvode na tržištu prodaju po damping cijenama uništavajući tako konkurenciju.
Upravo tim kretanjima na najgori mogući način svjedočimo suosjećajući s radnicima u sisačkoj Željezari. Poslovni potez ulaska ABS-a u Željezaru, kojeg su pratile i investicije od 25 milijuna eura, a koji je, nakon godina domaćih dubioza, koliko-toliko dao nadu u bolje sutra, nasukao se nažalost na hridi neumoljivog globalnog tržišta.
“Upravo zato sam podržala ovo izvješće te tražim da se na europskoj razini zaštiti proizvodna industrija, primjene odgovarajuće antidampinške mjere te da se posebnim mjerama unutar europske energetske i klimatske politike riješi problem „istjecanja ugljika“ i tako podrži industrija osnovnih metala“, rekla je Marijana Petir, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu nakon usvajanja izvješća o “Razvoju održive europske industrije osnovnih metala” na plenarnoj sjednici u Strasbourgu.
Petir je dodala kako traži i od nadležnih u Hrvatskoj da istraže mogućnosti korištenja sredstava europskog Fonda za prilagodbu globalizaciji kako bi se pomoglo radnicima Željezare Sisak.
Naime, u člancima 2., 3. i 4. Uredbe (EU) br. 1309/2013 od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (2014. – 2020.) (http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32013R1309&from=HR) jasno se navodi u koju svrhu se sredstva Fonda mogu koristiti, tko su korisnici te koji su kriteriji za dodjelu sredstava. Petir ističe kako članak 4. stavak 2. u kojemu stoji kako se na malim tržištima ili u iznimnim okolnostima zahtjev za financijski doprinos može smatrati prihvatljivim kad otpuštanja imaju ozbiljan učinak na zaposlenost i lokalno, regionalno ili nacionalno gospodarstvo, jasno ukazuje na mogućnost da Hrvatska podnese zahtjev za financijski doprinos iz Fonda, a kojim bi se pomoglo otpuštenim radnicima.
„Još jednom pozivam hrvatsku Vladu i nadležno Ministarstvo da pomognu radnicima Željezare Sisak da lakše prebrode trenutnu situaciju i da im omoguće ponovno uključivanje na tržište rada“, apelirala je zastupnica Marijana Petir te pritom upozorila da rok od 12 tjedana za podnošenje hrvatskog zahtjeva Komisiji za financijski doprinos iz Fonda za prilagodbu globalizaciji polako odmiče te nakon toga neće postojati mogućnost dobivanja financijskih sredstava namijenjenih za pomoć ovim radnicima.
