23.3 C
Sisak
Nedjelja, 26 rujna, 2021

Zlatko Prica u Gradskoj galeriji Striegl

- Marketing-spot_imgspot_img

Gradska galerija Striegl organizator je izložbe “Zlatko Prica iz fundusa Galerije Prica” koja će biti postavljena u sisačkoj Galeriji od 11. lipnja do 31. srpnja. Otvorenje izložbe je u četrvtak, 11. lipnja, u 19 sati u izložbenom prostoru Gradske galerije Striegl, Rimska 11, Sisak.

Gradska galerija Striegl ugošćuje izložbu izabranih radova Zlatka Price koji čine fundus Galerije Prica iz Samobora. Izložba je rezultat međugalerijske suradnje s ciljem povezivanja, prezentiranja i kritičkog vrednovanja fundusa memorijalnih muzejsko-galerijskih ustanova i institucija. Do sada su realizirane izložbe, u suradnji s Galerijom Emanuel Vidović, Galerijom Ružić i Galerijom Krsto Hegedušić te Zbirkama Šulentić i Šebalj iz Strossmayerove galerije starih majstora te Modernom galerijom, uspostavile značajne vrijednosne kriterije za uočavanje specifičnosti kao i značenjskih korelacija između umjetnika, segmenata njihovih opusa koje čuvaju pojedini fundusi te su stvorene i nove interpretacije i konteksti.

Što povezuje Zlatka Pricu i Slavu Striegla? Osim biografskih detalja, poput onog da su u gotovo isto vrijeme pohađali Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu i imali iste profesore (Ljubo Babić, Krsto Hegedušić, Omer Mujadžić), proživjeli ratna iskustva(jedan u logoru, a drugi u Križnom putu), povezuje ih njihov slikarski senzibilitet i neumorna želja za stvaranjem do samog kraja života. Obojica su ostvarili značajne opuse unutar druge polovice 20. stoljeća te slove kao oni trajni nasljednici i protagonisti, ali i interpretatori hrvatske moderne umjetnosti, ustrajno ostajući na strani figure i istraživanja forme. Obojica su slikari karakteristične geste utjelovljene u crtežu kao zaštitnom znaku. Obojica su bili vezani jednako za krajolik i njegove ljude i tu su pronalazili svu svoju slikarsku i umjetničku inspiraciju te su znatno pridonijeli kvaliteti kulturnog i likovnog života ‘’svojih’’ gradova, Samobora i Siska.

Dok Zlatko Prica objašnjava svoj životni, i samim time, slikarski credo: “Za mene slikarstvo nije usuglašavanje s dopuštenim ili pomodnim stanjem jednog razdoblja, nego moja unutrašnja potreba da radim ono što radim. I da to što radim, ludo volim.”; Slavo Striegl konstatira sljedeće: “Osim slikarstva malo mi treba…Slikarstvo je zrak, bez njega ne mogu živjeti.”

Izložba Zlatko Prica iz fundusa Galerije Prica koncepcijski se naslanja na izbor radova koji obuhvaćaju Pricine radove iz ciklusa: ‘’Plodovi zemlje’’, ‘’Tarski ciklus’’ i ‘’Opatijski kišobrani’’. U kontekstu ove izložbe vidimo Zlatka Pricu nakon njegova posjeta Indiji i kad nastaje, u biti, veliki zaokret ili rekonstrukcija vlastitog slikarstva.

Zlatko Prica__biografija

Umjetnik i akademik Zlatko Prica rođen je 26. lipnja 1916. godine u Pečuhu. Poslije završenog prvog razreda osnovne škole 1922. godine seli se s roditeljima u Zagreb, gdje se školuje. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, 1940. godine uz profesore Krstu Hegedušića, Omera
Mujadžića i Ljubu Babića. Odmah po diplomiranju održao je vrlo zapaženu prvu samostalnu izložbu u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu, 1941. godine. Uoči rata Prica je uhapšen i interniran u logor Danica, kraj Koprivnice. Tada je začeta, u nizu crteža, grafička mapa “Ljudi iz logora Danica” (1947. godine). Godine 1943. odlazi na Žumberak u partizane. Sljedeće godine Prica zajedno sa slikarom Edom Murtićem izrađuje ekspresivne linoreze ilustrirajući poemu “Jama” Ivana Goranam Kovačića.
Godine 1948. ostvaruje ranije dobivenom stipendijom putovanje u Pariz; 1952. odlazi u Indiju, a 1954. u Brazil. Za boravka u Indiji oduševio se freskama iz Ajante, napušta akademsku
stečevinu tonskog slikanja i prostornog iluzionizma. Pročišćeniji odnos ritma i prostora te stilizacija začetak su Pricina autentičnog stila. Počevši od Samoborskog ciklusa (1953. – 1957.), potom Plodovi zemlje, Ljudi i plodovi (1957. – 1969.) i “Anatomija prirode (1969. – 1971.) do Tarskog ciklusa (1971.
– 1992.). Opus završava Opatijskim kišobranima i ciklusom Žena (od 1992. – 2003.). Zlatko Prica bio je član grupe “Mart” od 1957. godine; jedan je od utemeljitelja Galerije “Forum” u Zagrebu (1969.); član je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 1988. godine. U Modernoj galeriji u Zagrebu
1970. priređena je izložba Zlatku Prici, a iste godine obnovljene su veze slikara s rodnim Pečuhom. Pricina donacija danas je izuzetno važan dio postava Muzeja Janusa Pannoniusa u Pečuhu, Mađarska. Početkom novog stoljeća, 2002. godine otvorena je Galerija Zlatko i Vesna Prica sa stalnim postavom slikarske donacije Zlatka Price gradu Samoboru, gdje je umjetnik dugo obitavao. Postao je počasni građanin Samobora i Pečuha.
Umro je u Rijeci, 7. ožujka 2003. godine.

Zlatko Prica_plakat

Zadnje novosti
- Marketing -spot_img
Ostale novosti