Naslovnica Vijesti Sisak U ŽK Sisak održana edukacija Implementacija Zakona o zaštiti potrošača u praksi

U ŽK Sisak održana edukacija Implementacija Zakona o zaštiti potrošača u praksi

Županijska komora Sisak organizirala je u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i Sektorom za trgovinu HGK edukaciju “Implementacija Zakona o zaštiti potrošača u praksi” 27. siječnja u ŽK Sisak. Edukaciji je prisustvovalo sedamdesetak trgovaca i predstavnika poljoprivredno-prehrambene djelatnosti s područja Sisačko-moslavačke županije, predstavnici Carinskog ureda Sisak Ministarstva financija te Ureda državne uprave Sisačko-moslavačke županije.

O bitnim novinama u Zakonu o zaštiti potrošača od 1. siječnja 2015. godine, o novostima u Zakonu o trgovini te izmjenama Pravilnika o minimalnim tehničkim i drugim uvjetima govorile su predstavnice Uprave za trgovinu i unutarnje tržište Ministarstva gospodarstva Đema Bartulović i Marija Kulaš.

Zakon o zaštiti potrošača stupio je na snagu 8. travnja 2014. godine, no odredbe o posebnim oblicima prodaje primjenjuju se od 1. siječnja 2015. Zakon je implementirao odredbe EU Direktive iz tog područja, čiji je cilj ukloniti prepreke funkcioniranja zajedničkog tržišta te stvaranja pravne sigurnosti potrošača i trgovaca kao i stvaranja poticajnog okružja za prekograničnu suradnju, istaknula je Đema Bartulović, voditeljica Službe za razvoj politike zaštite potrošača Ministarstva gospodarstva, dodavši kako potrošači moraju biti informirani, a trgovci moraju kupcima pružiti sve informacije o onome što kupuju. Informacije o proizvodu čine označavanje proizvoda, obavještavanje potrošača o proizvodu te davanje i dodatnih informacija kupcu, kazala je Bartulović te istaknula odredbe o ugovoru i mogućnostima raskida, riziku slučajne propasti ili oštećenja proizvoda, dodatnim plaćanjima, prodaji na daljinu i izvan poslovnih prostorija, odgovornosti za materijalne nedostatke, predugovornim obavijestima, jednostranim raskidima ugovora te obvezama potrošača.

Bartulović je pojasnila i posebne oblike prodaje, koji se primjenjuju od 1. siječnja ove godine. Riječ je o prodaji proizvoda i usluga po cijenama nižim od cijena u redovnoj prodaji. Trgovac je, naglasila je, dužan istaknuti cijene u redovnoj prodaji i cijenu tijekom trajanja posebnog oblika prodaje, koja može biti akcijska, rasprodaja, sezonsko sniženje, proizvod s greškom te proizvod kojem istječe rok uporabe.
Sezonsko sniženje je prodaja proizvoda po sniženoj cijeni nakon sezone i može se održavati tri puta godišnje u trajanju od maksimalno 60 dana, od 27. prosinca do 10. siječnja, od 1. do 15. travnja i od 10. do 25. kolovoza. Najveći se postotak na početku sniženja mora odnositi na najmanje jednu petinu količine svih proizvoda na sniženju. Ako je cijena proizvoda umanjena više puta, trgovac može označiti sve izmjene cijena tijekom sezonskog sniženja, a također ima obvezu isticanja cijena prije i poslije sezonskog sniženja.

Akcijska je prodaja ona koja podrazumijeva prodaju određenih proizvoda u razdoblju ne duljem od 30 dana po cijeni koja je niža od cijene proizvoda u redovnoj prodaji. Proizvodi na akciji moraju biti jasno, vidljivo i čitljivo označeni riječima „akcija“ ili „akcijska prodaja“. Pri oglašavanju akcijske prodaje trgovac je dužan navesti njezino trajanje te je dužan istaknuti cijene u redovnoj prodaji i cijene tijekom trajanja akcije.

Rasprodaja je prodaja proizvoda po nižoj cijeni u posebnim slučajevima, prestanka poslovanja trgovca, prestanka poslovanja u dosadašnjim poslovnim prostorijama, prestanka prodaje određenog proizvoda iz predmeta poslovanja trgovca, kada je poslovanje trgovca ozbiljno ugroženo, obavljanja složenijih građevinskih radova u poslovnim prostorijama ili na njima.

Također, podaci o proizvodima koji se na području Republike Hrvatske nude potrošačima moraju na ambalaži, privjesku, naljepnici ili na samom proizvodu sadržavati osnovna obilježja proizvoda. Neizostavni su podaci naziv proizvoda, tip i model proizvoda, naziv pod kojim se proizvod prodaje, sastav proizvoda, svojstva i tehnička obilježja proizvoda te naziv i sjedište proizvođača ili uvoznika. Oni moraju biti jasni, vidljivi i čitljivi te napisani hrvatskim jezikom i latiničnim pismom.

Marija Kulaš, načelnica Sektora za trgovinu i tržište Ministarstva gospodarstva, govorila je o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini te izmjenama Pravilnika o minimalnim tehničkim i drugim uvjetima koji se odnose na prodajne objekte, opremu i sredstva u prodajnim objektima i uvjetima za prodaju robe izvan prodavaonica. Najvažnija je novost kojom se trgovcima željelo olakšati poslovanje u dijelu zabrane obavljanja djelatnosti trgovine, koja se više ne odnosi na sveobuhvatno obavljanje djelatnosti već samo na najteže povrede propisa npr. prodaja alkoholnih/duhanskih proizvoda, prodaja proizvoda ispod nabavne cijene, obavljanje djelatnosti trgovine bez registracije odobrenja ili dozvole izdane od nadležnog tijela. U tim slučajevima neće se zabraniti cjelokupno obavljanje djelatnosti trgovine odnosno zatvoriti i zapečatiti cijela trgovina, nego će se zabraniti prodaja onih proizvoda za koje je utvrđena povreda propisa. Člankom 68. Zakona također su propisani slučajevi u kojima će nadležni inspektor zabraniti pravnoj ili fizičkoj osobi obavljanje djelatnosti trgovine usmenim rješenjem, a to su slučajevi kada je to potrebno radi poduzimanja hitnih mjera radi otklanjanja neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi. Time se trgovcima omogućuje da obavljaju djelatnost trgovine do donošenja rješenja, što dosad nije bio slučaj. Preciznijim definiranjem „instituta prava na nastavak obavljanja djelatnosti“ trgovcima se omogućuje jednostavnije pokretanje poslovanja i otvaranje novih prodavaonica i radnih mjesta bez dodatnog financijskog opterećenja i u kratkom roku. Izmijenjena je i odredba članka 16., stavka 2. Zakona koja u slučaju inspekcijskog nadzora ne navodi više rok od 24 sata za dostavu isprava, već trgovac uvijek i u svako doba mora imati isprave koje sadrže podatke o stanju robe iz kojih se može spoznati nastali poslovni događaj.

Nositelju odnosno članu obiteljskog poljoprivrednoga gospodarstva dopuštena je prodaja vlastitih proizvoda na malo izvan prodavaonica kao i na štandovima i klupama u trgovačkim centrima, ustanova i slično te putem prodaje na daljinu uz poštovanje propisa u vezi s prodajom hrane. Također se uvodi prekršajna odgovornost za nositelja, odnosno člana obiteljskog poljoprivrednoga gospodarstva ako obavlja djelatnost trgovine bez rješenja nadležnog tijela (ureda državne uprave u županiji).

Izmjenama Pravilnika o minimalnim tehničkim i drugim uvjetima više prodajnih objekata istog trgovca na različitim lokacijama može koristiti zajedničko skladište, a površina skladišta za trgovanje robom na veliko može biti i manja od 50 četvornih metara (ali ne manja od 25 četvornih metara), uz uvjet da je osigurano nesmetano kretanje i manipuliranje robom. Propisani su i uvjeti za pokretanje obavljanja djelatnosti prodaje putem interneta.

Na edukaciji se raspravljalo o pokretnoj prodaji, prodaji putem interneta, isticanju cijena posebice tijekom akcija, sniženja i rasprodaja, o prigovorima potrošača te ostalim aktualnim problemima trgovinske djelatnosti.

Komentirajte