Dobrodošli u veseli kutak Sisak.infa, posvećenog promicanju zdravog života, suživota s prirodom, osobnog rasta i razvoja te duhovnosti. Svaka objava bavit će se jednom temom te se nadam kako će vas potaknuti na promjenu navika (na bolje, naravno) ili barem na razmišljanje. Također, ovo će biti prostor gdje ću s vama podijeliti i recepte, vježbe i neke tehnike za koje vjerujem da će postati dio vaše svakodnevice, kao što su postali dio moje. A tko sam ja? Siščanka, diplomirana novinarka i trenerica neuro-lingvističkog programiranja (NLP), kreatorica i voditeljica edukativnih radionica i predavanja, polaznica edukacije za instruktoricu samoniklog ljekovitog bilja, izrađivačica prirodne kozmetike te velika zaljubljenica u prirodu i život! Ukoliko ćete imati dodatnih pitanja, htjeti pobliže upoznati neku temu ili se jednostavno javiti pozdravom i pohvalom (naravno, i konstruktivne kritike su uvijek dobrodošle), pišite mi na: martina@sisak.info
Također, možete se dodati i u otvorenu Facebook grupu Vesele radionice od Martinice gdje najavljujem i objavljujem informacije sa svih radionica i predavanja koje redovito vodim u Sisku, Zagrebu i Čakovcu.
Jedna od prvih radionica koju sam u suradnji s Koordinacijom udruga mladih Siska (KUMS) pokrenula bili su čajevi. Nazvala sam ju Čajoljublje jer spaja dvije riječi/pojma koje sama jako volim: čaj i ljubav. Nedavno je KUMS gostovao na festivalu mladih u mađarskom Szegedu (SZIN Youth Fest) te je tamo Čajoljublje dobilo i svoju inozemnu premijeru pod nazivom “Tealicious Time”! Posebno radosna i ponosna na naš uspjeh, prvi veseli kutak bih zato i posvetila upravo čajevima. Sisak kroz svoju baštinu i tradiciju oduvijek njeguje tradicionalna, narodna znanja, što uključuje i ono o narodnoj medicini, točnije fitoterapiji koja velik dio svog područja bazira na čajevima. Prirodni resursi Siska i okolice pružaju neiscrpan izvor ljekovitog bilja koje postaje lijek mnogim stanjima i bolestima, kao i izvrstan oblik prevencije istih. Čajevi se, naravno, konzumiraju i iz čistog užitka kao topli napitci koji krijepe duh i tijelo, a izbor i izvor biljaka iz kojih se mogu dobiti čajevi je gotovo nepresušan. Počinjemo ih piti već u djetinjstvu, naravno da je to prvi napitak koji nam daju ako se prehladimo ili razbolimo od neke bolesti. Kamilicu pijemo za smirenje, kako raspoloženja tako i želuca. Kadulja je najbolji saveznik protiv grlobolje, šipak obiluje C vitaminom, dok ćemo čaj od lipe piti protiv gripe i prehlade, a čajem od cvjetova bazge snižavati povišenu temperaturu. Osim naših tradicionalnih čajeva, spravljenima od bilja koje rastu u našoj okolici, mnoge kulture svijeta (pa tako i naša) vole i cijene zeleni čaj. Englezi vole crni čaj. A oba zapravo dolaze od iste biljke – čajevca (lat. Camellia Sinensis).
Legenda kaže kako je prva šalica čaja bila “poslužena” sasvim slučajno – kineskom caru Shen Nongu je 2737. godine pr. K. u šalicu vruće vode koju je ispijao ispod drveta čajevca jedan listić upao u nju. A danas je čaj drugo najpopularnije piće na svijetu (prvo je, naravno, voda)!
Čajevac je suptropska biljka koja voli topla i vlažna područja gdje su temperaturne razlike u danu i noći velike pa tako najradije raste u Aziji. Postoji više od 1500 vrsta ove iznimne biljke, može uzrasti u grm, kao i u 800-ljetno stablo! Ovisno o tipu čaja koji će se proizvesti ovisi i stadij biljke te vrsta i uzrast listova koji će se brati. Iz čajevca dobivamo 5 osnovnih grupa čajeva: bijeli, žuti, zeleni, oolong, crveni i pu’erh. Svaki od njih može doći u čistom obliku, a može ga se i dodatno začiniti raznim cvijećem ili okusima tako da poprima sasvim novu dimenziju svoje punoće okusa i ljekovitosti.
Čaj su u Europu u 15. stoljeću brodovima donijeli nizozemski trgovci koji su poslovali sa zemljama dalekog Istoka, a čaj je u povijesti dugo bio vrijedno platežno sredstvo (u rangu srebra i porculana).
U nedavnoj povijesti razvoja SAD-a, čaj je poslužio i kao sredstvo otpora mlade američke nacije nad britanskim kolonizatorima koji su im htjeli nametnuti višu poreznu stopu. Iz protesta u more je bačeno mnoštvo sanduka čaja, u današnjoj vrijednosti od 70 000 britanskih funti, a događaj danas poznajemo kao Bostonska čajanka (1773.g.)! Na britanski dvor čaj je u 16. st. dovela Katarina Braganza (portugalka, supruga kralja Charlesa II.), dok za popodnevni običaj ispijanja čaja (5 o’clock tea) britanci mogu zahvaliti Anni, vojvotkinji od Bedforda i to od 19. st. Najradije ispijaju crni čaj (što je zapravo samo europski naziv za crveni čaj) s malo mlijeka – a to vam je i moja najdraža čajna kombinacija!
Idući put čitat ćete o procesu dobivanja čaja iz biljke čajevac, a pozabavit ćemo se i načinima pripreme te ljekovitim karakteristikama biljaka od kojih pripremamo čajeve u našim krajevima. Kojim biljkama? Predložite sami na mail martina@sisak.info!
Veseli pozdrav,
Martina
