Monografija ‘Želimir Janeš’ bit će promovirana u srijedu, 27. ožujka 2013. godine, u 19,00 sati, u Gradskom muzeju Sisak. Knjigu će predstaviti profesor Ivan Šimat Banov- autor; akademik Tonko Maroević i Josip Bratulić, Đurđica Vuković, urednica i predsjednica Matice hrvatske Sisak,Alma Trauber, urednica i Snježana Pokorny, ravnateljica Narodne knjižnice i čitaonice “Vlado Gotovac” u ime nakladnika.
Publikacija monografskog predznaka, u izdanju Matice hrvatske Sisak i Gradske knjižnice i čitaonice ‘Vlado Gotovac’ Sisak, nosi ime jednog od najznačajnijih imena u povijesti hrvatske medalje 20. stoljeća – Želimira Janeša.
Kompleksnost i širina opusa koju potpisuje Želimir Janeš, kao i značaj njegovoga imena u povijesti hrvatske, pa i svjetske medalje, izazov je u kojeg se upustio autorski i urednički kolektiv ove knjige: autor teksta je Ivan Šimat Banov, tekst biografije i bibliografije potpisuje Ivica Župan, dok iza uredničkog tima stoje Đurđica Vuković i Alma Trauber.
Većinu reproduciranih radova je fotografirao Boris Cvjetanović. Janešov opus je predstavljen kroz četiri tematske grupe radova – Medalje, stajačice, taktile – Sisak – Aleja glagoljaša – Drveni reljefi na temu Križnog puta – gdje su njihovo grupiranje i objedinjavanje odredili sami citati Želimira Janeša, upućujući na njegove osobne umjetničke predilekcije.
Osim svoje dubinske posvećenosti medalji i maloj plastici, Janešovo stvaralaštvo težilo je obuhvaćanju različitosti skulptorskih materijala i formi: drvo, emajl, kristal, inkrustacije, te reljefi, skulpture većih dimenzija, javni spomenici. Gledajući s tog aspekta, ova publikacija je svojevrstan rezultat potrage za rasutom i nikad objedinjenom umjetničkom ostavštinom Želimira Janeša u jednom određenom vremenskom trenutku, te predstavlja tek jedan mogući uvid u život i djelo ‘tihog čovjeka u središtu’ kako ga je nazvao Ivan Šimat Banov zaključujući u jednom dijelu svog teksta sljedeće: »Malo je koji umjetnik bio toliko apolitičan, nesnalažljiv u svakodnevici i toliko predan zadaći, neovisno o svim mogućim (društvenim i estetskim) ideologijama. Nježan i ljudski nevin pred naletima grubih uvjerenja i silovitosti, sve je oblagao svojom nježnošću i znatiželjom dokazujući – već toliko puta u povijesti dokazano – da je umjetnost i dobar čovjek nadmoćan svemu.«
