Kako donosi jutarnji.hr Hrvatske autoceste su srezale svoj proračun i iz plana izbacile gradnju autoceste od Lekenika prema Sisku.
Jutarnji list neslužbeno doznaje kako je Uprava HAC-a u Ministarstvo prometa poslala prijedlog plana građenja za ovu godinu koji je sa 1,9 srezan na 1,4 milijarde kuna. U tom planu odustalo se od gradnje Podravskog ipsilona, što uključuje gradnju autoceste Vrbovec – Virovitica – mađarska granica, autoceste Lekenik – Sisak i mosta preko Drave kod Osijeka.
Ugovori o građenju za te projekte bi se raskinuli. Ukupna vrijednost radova od kojih se odustaje je oko 4 milijarde kuna. Kad se tome doda i autocesta Dubrovnik – Doli i Most Pelješac, čija je ugovorena vrijednost 5,5 mlijardi kuna, dolazi se do 9,5 milijardi kuna vrijednosti radova od čije se realizacije odustalo.
Sugovornici jutarnjeg lista tvrde kako se od gradnje moralo odustati jer se HAC prefinancirao i za sve ugovorene radove nema novca. Svi ugovoreni radovi mogli bi se završiti jedino podizanjem novih kredita, ali HAC ih više ne bi mogao vraćati pa bi morao dizati nove kedite za vraćanje starih i tako unedogled. Analize HAC-a govore kako je jeftinije raskinuti ugovore za radove koji nisu u visokom stupnju dovršenosti, pa i uz plaćanje penala građevinskim tvrtkama s kojima su radovi ugovoreni.
Najveći su uteg financijskom planu gotovo 7 milijardi teški ugovori o građenju koje je bivši direktor Uprave HAC-a Jurica Prskalo potpisao pred lokalne izbore 2009. godine. Tada su ugovoreni radovi na autocestama Dubrovnik – Doli, Podravski ipsilon, Buševac – Lekenik – Sisak i most preko Drave. Tri godine kasnije, osim dionice Buševac – Lekenik, gotovo ništa nije napravljeno, a na Dubrovnik – Doli nisu uvedeni ni izvođači.
Ugovori su potpisani iako te dionice nisu bile u planovima, zemljišta nisu bila otkupljena niti su osigurana sredstva. Zbog toga je ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić Upravi HAC-a preporučio da ispitaju postoje li osnove da se protiv potpisnika ovih ugovora podnese kaznena prijava. Naime, posljedica tih ugovora je da su građevinske tvrtke uvedene na većinu gradilišta, ali zbog neotkupljenog zemljišta, nenabavljenih građevinskih sredstava i nedostatka novca radovi nisu izvedeni, piše jutarnji.hr.
