Hrvatsku očekuje milenijska odluka: Hoćemo li u EU?

Zadnji puta su hrvatski građani  na referendum izašli 1991.g kada smo se izjašnjavali o samostalnosti i suverenosti naše zemlje. Sada, 20 godina kasnije, hrvatski će se birači na novom državnom referendumu odlučivati jesu li za članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji. Hrvatski sabor državni je referendum raspisao za 22. siječanj, a baš kao i kod svih drugih izbora glasovanje će trajati neprekidno od 7 do 19 sati.
Građani koji znaju da na dan referenduma neće biti u mjestu prebivališta mogu do 7. siječnja pribaviti potvrde i na temelju njih glasovati tamo gdje se zateknu. Upis u popis birača može se provjeriti osobno ili telefonom u uredu državne uprave prema mjestu svog prebivališta ili putem interneta (www.uprava.hr), a korisnici T-Mobile i VIPnet mreža slanjem svog MBG u SMS poruci na broj 5454. Ukoliko niste upisani ili upisani podaci nisu točni, odmah zatražite upis, izmjenu ili dopunu svojih podataka. U DIP-u podsjećaju da se popis ureda, adrese i brojevi telefona nalaze na web stranici Ministarstva uprave www.uprava.hr.
Radi se o važnoj, ili kako je to istaknuo premijer Zoran Milanović, milenijskoj odluci za Hrvatsku, pa je stoga za očekivati da će se ovom referendumu odazvati što veći broj birača. Za većinu hrvatskog građanstva ostaje otvoreno pitanje: Što nam donosi ulazak u EU? O tome već nekoliko dana pišu brojni hrvatski mediji. Među ostalim dalo se pročitati kako će se ukinuti nulta stopa PDV-a na kruh, mlijeko i knjige, a ulaskom u EU na te će se skupine proizvoda morati uvesti snižena stopa PDV-a, od najmanje 5 posto. Do 2017. godine poskupjet će cigarete kako bi se uskladili s europskim cijenama.  Jeftinije ćemo zato telefonirati jer je primjerice cijena roaminga daleko manja od one koju sada plaćamo. Nećemo ostati bez sira i vrhnja, ukinut će se carine, a očekuje nas i značajna količina novca iz fondova za okoliš, transport, razvoj regionalne konkurentnosti te za obuku ljudi kako bi se bolje prilagodili tržištu i lakše pronašli posao. Poljoprivreda kroz izravna plaćanja dobivat će oko 373 milijuna eura u prvoj godini članstva, ali teško će se stvarati novi nasadi dok će se stari zato moći obnavljati. Stranci, državljani EU, neće smjeti kupovati poljoprivredno zemljište najmanje sedam godina nakon pristupanja Uniji. Hrvatski studenti moći će pohađati sveučilišta u EU pod istim uvjetima kao i studenti države u kojoj se sveučilište nalazi… To su tek neke od promjena koje nas očekuju. Što će hrvatski državljani odabrati znat ćemo nakon 22. siječnja.