Vjernici u pripravi dočeka Uskrsa
U Velikom tjednu, na početku Vazmenog trodnevlja, Velikog četvrtka, petka i subote, zaputili smo se u Župu sv. Kvirina biskupa u Sisku kako bismo s velečasnim Zdravkom Novakom, dekanom sisačkoga dekanata, porazgovarali o najvećem blagdanu u kršćana, Uskrsu.
Vazmeno trodnevlje, jedna cjelina koju smo mi zbog svoje vremenske skučenosti podijelili u tri dana, započinje s Velikim četvrtkom, spomenom na trenutak kad Isus Krist proslavlja posljednju večeru s apostolima, osniva sveti red svećeništva i Euharistiju.
Upotpunimo već rečeno da Veliki tjedan započinje Cvjetnicom kada Krist ulazi u Jeruzalem i kada počinju posljednji dani njegova života, muka, smrt i uskrsnuće. Tijekom Vazmenog trodnevlja vjernici se okupljaju u crkvama, a poseban se pečat stavlja na posljednju večeru kad, tamo gdje je moguće, župnici peru noge dvanaestorici župljana koji predstavljaju apostole čime se simbolično, gestama propovijeda Kristova poniznost i učenje da će jedino u takvoj poniznosti i ljubavi, koja je svrha njegove muke, ostati među nama. Naime, slaveći zajedno sa svojim učenicima Pashalnu večeru, Isus ustanovljuje euharistiju riječima: ˝Uzmite i jedite, uzmite i pijte˝.
U toj molbi da se Kristovo milosrđe kroz njegovu muku očituje u svima nama ulazimo u Veliki petak, dan posta i nemrsa.
Da. To je i jedini dan u godini kada ne zvone zvona, već vlada šutnja u zidovima crkve i kad se ne 
služi sv. Misa. Čine se, naime, obredi čitanja ili pjevanja Kristove muke, obred smrti ljubljenjem križa i obred Svete pričesti, te klanjanja ˝Božjemu grobu˝.
I u subotu počinje bdjenje….
Da, tada su čitav dan crkve otvorene i vjernici mogu u svojoj intimnosti, otvorena srca, pokloniti se u svakom trenutku Kristovu milosrđu. Na Veliku subotu, od davnina, s prvim sumrakom počinje obred Isusova uskrsnuća. Pred crkvama se pali vatra i blagoslivlja. U mrak crkve unosi se tada velika uskrsna svijeća zapaljena upravo na toj vatri i započinje obred proslave Kristova ustajanja iz groba. Dakle, otvoren grob daje svjetlost koja raspršuje tamu naših grijeha i pjeva se hvalospjev uskrsnoj svijeći. Drugi dio bdjenja je Služba riječi kad kroz psalme hvalimo i slavimo Gospodina i njegova djela. Čitanja završavaju svečanom pjesmom Slava Bogu na visini i tada se oglase orgulje, sva zvona na crkvama, a kršćani se pozivaju na radosno slavljenje Gospodina. Te se večeri, poslije Službe riječi,blagoslivlje voda i, tamo gdje je moguće, krste se odrasle osobe.
Četrdeset nam korizmenih dana ističe ovaj tjedan tijekom kojih smo se susretali s pitanjem čega smo se odrekli tih dana. Koliko je ipak bitnija ona duhovna priprava za nadolazak Uskrsa?
Hm, da li je važno ostaviti cigaretu i biti nervozan i izazivati ljude oko sebe ili pak ulaziti u ono što teolozi kažu metanoja, obraćenje, duhovna preobrazba. Mislim da to korizmeno vrijeme navješćuje ljudima da se pokušaju nečega odreći, stati na loptu i zapovjediti si uskraćivanje nekog užitka, ali sa svrhom da doprinesemo bližnjemu da se ta svetost ljubavi koju navješćujemo tijekom ovog vazmenog trodnevlja i na sam dan Uskrsa upotpuni. Unutarnja preobrazba doista je najvidljivija ako stvarno kleknemo u ispovjedaonici i očistimo svoj duh.
Na samome kraju našeg razgovora koja bi bila Vaša poruka?
Kad čestitamo Uskrs naviještamo dvije temeljne stvari: radost svetih radi gledanja Božjega svjetla, te nadu vjere da u tom Kristovom svjetlu i pobjedi zauvijek ostanemo. Želim da svima, malima i velikima, zdravima i bolesnima, ovi veliki dani izmame radost duše i želju da se pridruže svima koji s nadom vjere gledaju u Kristovu osobu i vjeruju u pobjedu milosrđa nad svakom slaboćom. U tom duhu od svega srca svim kršćanima, stanovnicima ovog starodrevnog grada Siska, želim radostan, sretan i pun nade blagoslovljen Uskrs, da se rasprše sve zamršenosti ljudske slabosti, da pobijedi ta stvarnost otajstava vjere koju kroz žrtvu i molitvu života tražimo.
