Naslovnica Vijesti Kultura Predstavljanje romana “Poderana koljena” Dine Pešuta

Predstavljanje romana “Poderana koljena” Dine Pešuta

U utorak, 30. travnja 2019., s početkom u 19 sati, u Gradskoj galeriji Striegl je predstavljanje romana “Poderana koljena” autora Dine Pešuta.

U sklopu programa Connect/Reflect, u Gradskoj galeriji Striegl će predstaviti prvi roman mladog sisačkog autora i dramaturga Dine Pešuta. Kroz razgovor s autorom pobliže ćemo se upoznati s romanom, kontekstom u kojem je nastao, te što za autora i njegovu generaciju predstavlja. Moderatorica događaja je Vesna Rogulja Mart, ujedno Dinina profesorica iz sisačke Gimnazije, te će na njihovo obostrano zadovoljstvo, kao i zadovoljstvo nas kao organizatora, a nadamo se i posjetitelja, imati priliku predstaviti Dinu Pešuta kroz njegov cjelokupni i kontinuirani razvoj.
Isječke iz romana Poderana koljena će čitati glumac Adrian Pezdirc. Nakon predstavljanja romana slijedi Afterreading uz Omarovu glazbenu selekciju.

/ / / / /

Kao uvod ovom inspirativnom druženju prof. Vesna Rogulja Mart je napisala:

”Nema sumnje da je središnja tema umjetnosti 21. stoljeća samoća, a roman Dine Pešuta Poderana koljena raslojava samoće milenijske generacije. Njihov put odrastanja prolazi postajama na kojima ostavljaju dijelove sebe, paradoksalno misleći kako se grade, izrastaju, razvijaju za preživljavanje u svijetu koji je u ubrzanim mijenama. Imati 27 godina, koliko ima Dane Draženović, glavni junak romana, za svakoga su čitatelja godine kojih se ili sa sjetom sjeća ili koje željno iščekuje ili koje živi u svojim samoćama.
Književni lik, Dane Draženović podsjeća na niz njegovih prethodnika iz povijesti hrvatske književnosti – intelektualac/umjetnik odlazi iz provincije u velegrad. No, novina romana leži u otvaranju drugačijih motiva; svijet hipstera, svijet bijega od uspjeha, svijet zamijenjenih uloga, svijet vlastite dvojnosti u različitim vezama. Za razliku od svojih književnih prethodnika Dane Draženović postiže uspjeh u zaktuku Europe, a Europa je bijeg od uspjeha. Ona je utočište od stereotipa viđenja funkcionalne obitelji i unaprijed određenih uloga koje bi trebao igrati. Bježeći od jedne vrste umjetničkog izričaja u drugi svjesno se gubi u labirintima samoće. Njegova kriza umjetničkoga stvaranja kao topos književnosti provlači se kroz nedostatak mašte. Mašta izostaje jer nema vizije budućnosti, a okovi prošlosti teško se kidaju.
Dino Pešut, nagrađivani redatelj i dramski pisac, svojim romanesknim prvijencem drži čitatelja u stalnom propitivanju razumije li svijet njegova junaka.”

///

DINO PEŠUT je rođen u Sisku 1990. godine. Studirao je dramaturgiju pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. 2017. godine završava MA studij dramaturgije, usmjerenje dramsko i filmsko pismo. Radi kao dramaturg i redatelj u Hrvatskoj i inozemstvu. Režira predstave Poslije Alkestide i Škola za anđele (Zekaem) Kao dramaturg najčešće surađuje s redateljicom Selmom Spahić. Iz suradnje, istaknute su predstave Majstor i Margarita (Hrvatsko narodno kazalište u Rijeci, 2016.) te 1981. (Slovensko narodno gledališče Maribor). Kao dramatičar debitira dramom Pritisci moje generacije u režiji Same M. Strelca u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu. Drama (Pret)posljednja panda ili statika je praizvedena u Zagrebačkom kazalištu mladih u Zagrebu u režiji Saše Božića. 2016. godine je s istom dramom pozvan na program Stueckemarkt pri festivalu Theatertreffen u Berlinu. Za isti tekst je nagrađen DEUTSCHEN JUGENDTHEATERPRES 2018. godine.
Dobitnik je pet nagrada Marin Držić Ministarstva kulture za najbolji novi dramski tekst. Nagrađeni tekstovi: L.U.Z.E.R.I., (Pret)posljednja panda ili statika, Veliki hotel Bezdan, Stela, poplava te Olympia Stadion. 2018. godine izdaje svoj prvi roman Poderana koljena.

///
VESNA ROGULJA MART rođena je u Sisku 1966. godine. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studij kroatistike i južnoslavenskih filologija. Predaje na sisačkoj Gimnaziji, idejni je začetnik Zbornika učeničkih radova, koautor brošure 90 godina Gimnazije Sisak, organizator humanitarnih akcija i književnih večeri te mentor učenicima. Objavila je niz članaka, prikaza, kritika i putopisa vezanih uz književnost, ples i planinarenje. Objavom njene knjige Ona nikada nije vidjela pokrenuta je Teina biblioteka 2013. godine u čast dr.Tei Benčić Rimay. Odabrani tekstovi njene plesne proze dio su koreodrame Steiner/skica u režiji Jasmina Novljakovića i koreografiji Jasminke Petek Krapljan iz 2014. godine kojom se obilježilo 120 godina od rođenja sisačkog slikara Milana Steinera. Matica hrvatska – ogranak Sisak 2016. godine izdaje novu zbirku opisne proze GRANICE, GRENZEN, SINIRLARI koja se našla i na policama austrijskih knjižnica. Obje su knjige obrađene u projektu NKČ Vlado Gotovac Sisačka književnost u zvuku. S obitelji živi na rubu grada; priča, piše, pleše i planinari.

///

ADRIAN PEZDIRC rođen je 1990. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu, glazbenu i srednju školu i pohađao dramski studio (kod Ines Škuflić Horvat) i plesni studio (kod Desanke Virant) Učilišta ZKM-a. Diplomirao je u klasi Krešimira Dolenčića 2014. ulogom Tartuffea u istoimenoj predstavi za koju je iste godine nagrađen Nagradom hrvatskog glumišta za iznimno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina.

Tijekom studija glumio je u predstavama: Medeja i Michelangelo (r. Tomaž Pandur, HNK u Zagrebu), Last Five Years (r. Lea Anastazija Fleger, ADU u Zagrebu), Škola za anđele (r. Dino Pešut i Mirna Rustemović, ADU u Zagrebu i ZKM, Rektorova nagrada u ak. god. 2013/2014), Adam i Eva (r. Natalija Manojlović, ADU u Zagrebu i Teatar ITD), Tihi obrt (r. Bobo Jelčić, ADU u Zagrebu i ZKM). Nakon diplome nastupa u predstavama Dubrovačka trilogija (r. Staša Zurovac, Dubrovačke ljetne igre) i Spone (kor. Roberto Olivan, Zagrebački plesni ansambl i ZKM).

Tijekom studija polazio je i mnoge radionice, Nigela Charnocka, Jana Fabrea, Living Images – simpozij i radionicu posvećene Mihailu Čehovu (Zürcher Hochschule der Künste), Die Europa-Liste (Universität der Künste Berlin, Goethe-Institut, Berlin-Brandenburgische Akademie der Wissenschaften). U 2015. počinje jednogodišnje stručno osposobljavanje u ZKM-u glumeći u predstavama (Pret)posljednja panda ili statika i Čarobni brijeg, a 2016. postaje članom ZKM-ova ansambla. Do sada je igrao u predstavama ‘Tit Andronik’, ‘Radnice u gladovanju’, ‘Črna mati zemla’, ‘Sherlock Holmes’, ‘Ono što nedostaje’. Od prošle godine asistira na Akademiji dramskih umjetnosti kod redateljice Dore Ruždjak Podolski, a nakon ‘Huddersfielda’ počinje se pripremati za veliku koprodukciju u koju će biti uključene Hrvatska, Njemačka i Poljska.

Danas je u stalnom postavu ZKM-a, gdje je glumio u brojnim uspješnim predstavama kao što su “Črna mati zemla”, “Pad” te “Čarobni brijeg”. Najviše je zapažen nakon svoje uloge u “Čarobnom brijegu” gdje je dobio glavnu ulogu i kritiku oduševio svojom izvedbom, priskrbivši si atribute kao što su jaka, domišljata i uvjerljiva scenska osobnost. Surađivao je s velikim redateljskim imenima, kao što su Janusz Kica, Branko Brezovac te Bobo Jelčić. U Brezovčevoj “Pomutnji”nastupao je čak u New Yorku gdje je bila održana premijera. Ovaj mladi glumac već iza sebe ima brojne uspjehe i čini se kako se oni neće tako brzo prestati nizati.

”Glumac koji je već na trećoj godini Akademije primijećen zbog svojega talenta do te mjere, da ga je veliki redatelj Tomaž Pandur angažirao u svojim predstavama “Michelangelo”, koja se izvodila u zagrebačkom HNK, i “Medeja”. Prije četiri godine s velikim uspjehom napravio je predstavu, koja je bila diplomski rad pod redateljskom palicom Kreše Dolenčića, Molierov “Tartuffe”. 2014. godine dobio je Nagradu hrvatskog glumišta za najboljeg mladog dramskog umjetnika i od tada mu angažmani “pljušte” sa svih strana.” (Ela Butorac, www.buro247.hr, 20.2.2018.)

///

OMAR (Pulse, Sisak)

Zanat je ispekao kao rezident legendarnog klupskog programa “Stereo Studio” i kao pokretač klupskih večeri “Pulse” koje više od desetljeća organizira u Sisku, trenutno u klubu mladih “Skwhat”. Ovih dana, Omara se može naći doma, u Sisku, gdje se kroz svoj projekt Pulse brine da ta mala plesna zajednica dobije kvalitetne plesnjake. Svoj stil bazira na techno/house izričaju, oslanjajući se na razvijeni senzibilitet prema kvalitetnoj glazbi. Svirkama uvijek nastoji ispričati priču koja se temelji na muzikalnosti i originalnosti. Obožava manje klubove i maratonske setove.


https://www.facebook.com/PulseSisak/

Komentirajte