Naslovnica Vijesti Sisak Pogledajte koji će se nasipi graditi u megaprojektu zaštite od poplava Siska,...

Pogledajte koji će se nasipi graditi u megaprojektu zaštite od poplava Siska, Petrinje, Lekenika i Martinske Vesi!

Javna rasprava Studije o utjecaju na okoliš sustava zaštite od poplava karlovačko-sisačkog područja, II. faza – sisačko područje trajat će od 13. prosinca 2019. do 13. siječnja 2020. godine. 

Za to vrijeme javni uvid u Studiju omogućen je u Upravnom odjelu za prsotorno uređenje SMŽ te u gradskoj upravi Siska i Petrinje te općinama Lekenik i Martinska Ves.

Javno izlaganje bit će 8. siječnja u 12 sati u zgradi Županije u Rimskoj ulici.

Riječ je o sveobuhvatnoj zaštiti od poplava područja uz Kupu i Odru koja su bila redovito poplavljena proteklih godina i desetljeća. U sklopu ovog projekta, a uz pomoć novca iz europskih fondova, izgradit će se 49.784 metara novih nasipa, te rekonstruirati 29.943 metra nasipa. Također će se izgraditi i obnoviti 9.660 metara zidova i 5.025 metara obaloutvrda.

Detalje o projektu i Studiji utjecaja na okoliš možete naći ovdje

U nastavku donosimo najzanimljivije stavri.

Mjere zaštite od poplava su razvrstane u dvije skupine:
• mjere izgradnje novih zaštitnih linija,
• mjere rekonstrukcije postojećih zaštitnih linija.

Mjere izgradnje novih zaštitnih linija su:
Lijeva i desna obala Kupe Odransko polje
Brkiševina Tišina Kaptolska – Suša
Novi Farkašić Greda, Sela, Stupno
Stari Farkašić – Letovanić Žabno, Odra Sisačka
Žažina – Mala Gorica Sisak
Brest Pokupski- Vurot Suša-Veleševec
Nova Drenčina -Mošćenica

Mjere rekonstrukcije postojećih zaštitnih linija su:
– Letovanić (Odransko polje)
– Žažina (Odransko polje)
– Stara Drenčina-Staro Pračno (lijeva obala Kupe)
– Žabno-Stupno (Odransko polje)
– Tišina Kaptolska (Odransko polje)
– Lekenik (Odransko polje)

Kao najbolje rješenje zaštite od poplava karlovačkog i sisačkog područja sliva Kupe odabrano je rješenje koje pruža sigurnost u obrani od poplava grada Karlovca, te ujedno povećava sigurnost zaštite nizvodnih područja do Jamničke Kiselice i nizvodnih područja do ušća Kupe u Savu. U tom smislu, ovakvo rješenje daje najveću sigurnost zaštiti ljudi i zaštiti materijalnih dobara ne samo na karlovačkom već i na sisačkom području, te iako je najskuplja, ekonomski je najpovoljnija u odnosu na ostale razmatrane varijante. Napominjemo kako je to rješenje i u okolišnom smislu najpovoljnije, budući da se najmanje utječe na hidromorfologiju vodnih tijela na cijelom potezu Kupe nizvodno od Karlovca, sve do ušća Kupe u Savu, kao i na područje uzvodno od
Karlovca.

Sukladno tome, osnovne građevine i sadašnjeg i budućeg sustava obrane od poplava na sisačkom području i u Odranskom polju trebale bi biti zaštitne građevine (nasipi i zidovi) duž urbaniziranih površina u poplavnim područjima.

Planirane lokacije zahvata uz naselja su slijedeće:
Sisačko-moslavačka županija: Brkiševina, Novi Farkašić, potez Stari Farkašić – Letovanić – Žažina- Mala Gorica, potez Brest Pokupski – Vurot, Stara Drenčina, potez Nova Drenčina – Mošćenica, Žabno- Stupno, Sela- Greda, Lekenik, Tišina Kaptolska, Desno Trebarjevo te Desno Željezno.

Zagrebačka županija: Transverzalni nasip od lijevoobalnog nasipa kanala Odra do naselja Suša, Veleševec.

Na prostoru neposrednog sliva Kupe na sisačkom području u sadašnjem stanju sustava zaštite od poplava osim prigradskih naselja grada Siska poplavnim događajima je izloženo više naselja uz Kupu, dok su za razliku od karlovačkog područja komunalna, industrijska i prometna infrastruktura, te pojedinačni objekti (javni i kulturno-povijesni), znatno manje izloženi poplavnim rizicima. Isto vrijedi i za izloženost lokalnog
stanovništva poplavama Kupe.

Budući da sadašnji zahvati na sisačkom području, odnosno protupoplavne mjere prema prethodnim hidrološko-hidrauličkim analizama nisu dostatni za zaštitu predmetnog područja od velikih voda, planirani su novi zahvati i rekonstruiranje postojećih.

U skladu s time, kao i s postavljenim uvjetima, postavljene zaštitne vodne građevine (linije obrane) za sprečavanje poplava primarno u naseljenim područjima (poljoprivredna područja u pravilu se ne štite, uz izuzetak onih u okruženju štićenih naselja) čine osnovno rješenje.

2.3 Planirani zahvati

Planirane mjere zaštite od poplava (MP) u Fazi II – sisačko područje su:
MP9 – Mjera 9 – Nasipi na sisačkom području- Zaštita naselja uz lijevu i desnu obalu Kupe nizvodno od Jamničke Kiselice

MP 9/1 dionica Staro Pračno – Stara Drenčina

MP 9/2 nasipi i zidovi na lijevoj i desnoj obali Kupe

Lokacije: Brkiševina
Novi Farkašić
Stari Farkašić – Letovanić (sa odmakom trase nasipa od obale kao mjerom za ublažavanje utjecaja) – Žažina – Mala Gorica
Brest Pokupski- Vurot

Stara Drenčina
Nova Drenčina -Mošćenica

MP10 – Mjera 10 – Gradnja nasipa (dionica Tišina Kaptolska- Suša, dionica Greda- Sela- Stupno),
gradnja crpne stanice Stupno i rekonstrukcija nasipa (na području Siska, Žabna, Odre Sisačke, Lekenika, Tišine Kaptolske) u Odranskom polju

Lokacije: Tišina Kaptolska – Suša
Greda, Sela, Stupno
Lekenik
Žabno, Odra Sisačka
Sisak

MP11 – Mjera 11- Transverzalni nasip od oteretnog kanala Odra do savskog nasipa kod sela Suša
Lokacija: Suša- Veleševec

MP 9/2 Zaštita naselja uz lijevu i desnu obalu Kupe nizvodno od Jamničke Kiselice

Brkiševina
Budući da je naselje smješteno blizu obale rijeke Kupe, zbog nedostatka prostora, na dijelu dionice planirano je izvesti zaštitni zid. Ovisno o visini zaštitnog zida moguća je kombinacija sa odgovarajućim montažnim rješenjem. Izgradnjom nasipa se iz poplavnog područja isključuje ugroženi dio naselja.

Novi Farkašić
Zaštitu je načelno planirano osigurati nasipom. Budući da je naselje smješteno blizu obale rijeke Kupe, zbog nedostatka prostora, na dijelu dionice planirano je izvesti zaštitni zid. Izgradnjom nasipa se iz poplavnog područja isključuje ugroženi dio naselja.

Stari Farkašić – Letovanić – Žažina
Zaštitu ove dionice je načelno planirano osigurati nasipom. Budući da su naselja smještena blizu obale rijeke Kupe, zbog nedostatka prostora, na pojedinim dionicama planirano je izvesti zaštitne zidove odnosno montažnu zaštitu. Ovisno o potrebnoj visini zaštitnog zida moguća je kombinacija sa odgovarajućim
montažnim rješenjem. U nizu se štite tri ugrožena naselja koja do sada nisu bila štićena nasipima.
Predviđenom linijom zaštite, iz poplavnog područja se isključuju poplavne površine šireg područja naselja, čime se osim u stambenom dijelu, smanjuje rizik od plavljenja i na dijelu poljoprivrednih površina.

Žažina – M. Gorica
Mala Gorica je naselje u Sisačko-moslavačkoj županiji, sjeverno od grada Petrinje, u čijem je sastavu administrativno. Na lijevoj je obali rijeke Kupe, odnosno na glavnoj prometnici prema Zagrebu.
Zaštitu ove dionice je načelno planirano osigurati nasipom. No, budući da se kuće nalaze blizu obale rijeke Kupe, na kraćoj dionici kroz Žažinu planira se izvesti zaštitni zid odnosno alternativno montažnu zaštitu. Ovisno o potrebnoj visini zaštitnog zida moguća je kombinacija sa odgovarajućim montažnim rješenjem. Na ovoj dionici se štite dva ugrožena naselja koja do sada nisu bila zaštićena. Predviđenom linijom zaštite, iz poplavnog područja se isključuju poplavne površine šireg područja naselja, čime se osim u stambenom dijelu, smanjuje rizik od plavljenja i na dijelu poljoprivrednih površina. Nakon izgradnje nasipa uz Kupu postojeći nasip lociran okomito na njega izgubit će funkciju zadržavanja nadolazećih voda. Stoga je materijal tog nasipa bez daljega uporaban za potrebe izgradnje planiranih nasipa zaštite.

Brest Pokupski- Vurot
Zaštitu je načelno planirano osigurati nasipom. Zbog nedostatka prostora, na dijelu dionice planirano je izvesti zaštitni zid odnosno montažnu zaštitu. Na zapadnoj i istočnoj strani zaštitna se linija isklinjava na visoki teren.

Vurot-Stara Drenčina
U postojećem stanju naselje Stara Drenčina je djelomično branjena visokom cestom. Kao mjera smanjenja poplavnog rizika dijela naselja Vurot i Stara Drenčina predviđa se izgradnja nasipa uz cestu kroz naselje Stara Drenčina, a kroz naselje Vurot uz Kupu. Na dionicama gdje nema dovoljno prostora između objekata i rijeke planira se gradnja zida.

Nova Drenčina -Mošćenica (desna obala Kupe)
Zaštitu naselja Nova Drenčina i Mošćenica planira se osigurati nasipom. Nasip se na uzvodnom dijelu spaja a postojeći, a na nizvodnom dijelu isklinjava u visoki teren. Za evakuaciju visokih zaobalnih voda u naselju Moščenica planiran je izgradnja crpne stanice kod ušća potoka Mošćenica i Ciglenjak u rijeku Kupu.

Obaloutvrda na liievoj obali Kupe u Starom Brodu

Na dionici rijeke Kupe od cca 48+550 rkm do cca 48+700 rkm ustanovljene su nestabilnosti obale rijeke u obliku odrona i klizišta u inundacijskom pojasu. Zbog konkavne krivine rijeke Kupe na lokaciji, javljaju se jaki erozijski procesi na predmetnoj lijevoj obali uzrokovani velikom energijom vode. Pokos obale je strm te je na predmetnom potezu u duljini od 80- ak metara vidljivo skliznuće terena čime je direktno ugrožena postojeća prometnica uz koju se nalazi vikend naselje.
Zbog jakog strmog i uskog pojasa obale kao prihvatljivo rješenje nametnula se izgradnja vertikalne gabionske obaloutvrde u ukupnoj duljini od oko 90 m. Maksimalna visina obaloutvrde, od baze nožice do gornje kote na obali je cca 17.0 m.
Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Sisačko-moslavačke županije donio je Rješenje prema kojemu za ovaj zahvat nije potrebno provoditi postupak procjene utjecaja na okoliš niti glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu (KLASA: UP/I-351-03/17-03/10, URBROJ: 2176/01-09-18-11,
08.01.2018.). Za ovaj zahvat je ishođena i lokacijska dozvola izdana od Upravnog odjela za prostorno uređenje,
graditeljstvo i zaštitu okoliša u Sisku.

Izgradnja obaloutvrde na liievoj obali Kupe u Starom Farkašiću

Navedeni zahvat nije dio zahvata izgradnje sustava zaštite od poplava sisačkog područja, iako se nalazi neposredno uz njega. Zahvat uključuje izgradnju zaštite i stabilizacije lijeve obale u duljini oko 670 m i lokalnu stabilizaciju pokosa ceste na mjestima odrona, uz kontinuiranu odvodnju ceste u duljini oko 700 m.
Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Sisačko-moslavačke županije, nakon provedenog postupka Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, donio je rješenje o prihvatljivosti zahvata.

2.3.2 MP 10 Gradnja nasipa (dionica Tišina Kaptolska- Suša, dionica Greda- Sela- Stupno), gradnja crpne stanice Stupno i rekonstrukcija nasipa (na području Siska, Žabna, Odre Sisačke, Lekenika, Tišine Kaptolske) u Odranskom polju

Nasip Tišina Kaptolska-Suša
Ovim nasipom predviđena je zaštita naselja Jezero Posavsko, Desno Željezno, Desno Trebarjevo, Desna Martinska Ves, Žirčica i Tišina Kaptolska. Početak nasipa se veže na nasip za zaštitu naselja Tišina Kaptolska a završava vezanjem na Transverzalni
nasip. Duljina nasipa iznosi 14.085 m. Uz nasip, s zaobalne strane, predviđena je izvedba berme širine 10-12 m koja bi služila kao servisni put, a kasnije bi na njoj bilo moguće izvesti planiranu cestu. Za odvodnju vlastitih voda, sa zaobalne strane berme predviđa se lateralni kanal procijenjenih dimenzija. Ovim kanalom vršila bi se gravitacijska odvodnja. U slučaju duljeg zadržavanja velikih voda u Odranskom polju, planira se koristiti retencijski kapacitet lateralnih kanala, dok bi se pokretnim crpkama otklonili viškovi.

Tišina Kaptolska
Tišina Kaptolska ima izveden nasip u duljini od 650 m, no on nije adekvatan niti visinski, niti kvalitetom pa je predviđena njegova potpuna rekonstrukcija. Obzirom da se na njega veže novo predviđeni nasip Tišina Kaptolska-Suša, nije potrebna rekonstrukcija u punoj duljini, već oko 490 m. U tu svrhu postojeći nasip je potrebno ukloniti. Novi nasip će biti vođen istom trasom te će biti skraćen. Početak nasipa se veže na
niveletu ulice Marijana Celjaka, a završava na spoju s početkom nasipa Tišina Kaptolska-Suša.
Za potrebe odvodnje vlastitih voda, sa zaobalne strane nasipa predviđa se lateralni kanal procijenjenih dimezija. U slučaju duljeg trajanja velikih voda u Odranskom polju, planira se koristiti retencijski kapacitet lateralnog kanala, dok bi se viškovi otklonili pokretnim crpkama.

Greda, Sela, Stupno
Početak nasipa se veže na željezničku prugu Zagreb-Sisak kod mosta preko potoka Penkovica, a na neki način predstavlja produžetak desnoobalnog nasipa rijeke Odre. Duljina nasipa iznosi 6810 m. U slučaju duljeg trajanja velikih voda u Odranskom polju, planira se koristiti retencijski kapacitet lateralnog kanala, i niskog terena dok bi se viškovi prepumpavali crpnom stanicom. Predviđa se izgradnja 3 rampe, s cijevnim propustima na mjestima gdje rampe prolaze preko lateralnog kanala.

Lekenik
Lekenik ima izvedenu desnu zaštitnu liniju nasipa u duljini od 5704 m, od čega je posljednjih 85 m zid. Dakle, većim dijelom zaštita je nasip, no on nije adekvatan visinski, niti profilom pa je predviđena njegova rekonstrukcija. Nadogradnja se najvećim dijelom predviđa s vanjske strane (prema polju), sistem unutarnje odvodnje se zadržava u postojećem stanju. Zid je adekvatne visine.
Lekenik ima izveden i lijevi nasip u duljini od 5.058 m, no on nije adekvatan visinski, niti profilom pa je predviđena njegova rekonstrukcija. U tu svrhu postojeći nasip je potrebno dograditi. Nadogradnja se najvećim dijelom predviđa s vanjske strane (prema polju), dok se zadržava postojeći sistem unutarnje
odvodnje.

Žabno, Odra Sisačka
Žabno i Odra Sisačka imaju izveden nasip (desni nasip Odre) u duljini od 7194 m, no on nije adekvatan visinski, niti profilom pa je predviđena njegova rekonstrukcija. U tu svrhu postojeći nasip je potrebno dograditi. Nadogradnja se većim dijelom predviđa s vanjske strane (prema polju), sistem unutarnje odvodnje
se zadržava kakav jest.
Žabno ima oko 502 stanovnika te 164 obiteljska kućanstva. Dio naselja je ugrožen velikim vodama te se zbog nedostatka prostora kao mjeru smanjenja poplavnih rizika predviđa izvesti zaštitni zid.
Nasip se predviđa rekonstruirati. Na osnovu dostupnih podloga, planira se prebacivanje zaštitne linije na obalu rijeke Odre, obzirom da dio kuća nije štićen. Obzirom na nedostatak prostora u okviru koncepcijskog rješenja predviđen je zid za zaštitu ovog dijela, približne duljine 1000 m, no na osnovu kvalitetnijih podloga, na višem stupnju razrade preporuča se razmotriti kombinirani način zaštite s izvedbom nasipa.

Sisak
Grad Sisak ima izveden nasip (lijevi nasip Odre) u dva dijela. Prvi se pruža u duljini od 2990 m od ušća u rijeku Kupu do tzv. Transverzalnog nasipa. On je u potpunosti zadovoljavajući, kako visinom, tako i kvalitetom te profilom. Zadržava se postojeći sustav unutarnje odvodnje. Drugi dio se nastavlja u duljini od oko 1000 m, od Transverzalnog nasipa do Tišine Kaptolske. Ovaj dio nije zadovoljavajućí, tako niti profilom ni kvalitetom, pa se predviđa njegova potpuna rekonstrukcija. U tu svrhu
postojeći nasip je potrebno ukloniti. Novi nasip će biti vođen istom trasom. Predviđa se kruna novog nasipa širine 4 m. U slučaju duljeg trajanja velikih voda u Odranskom polju, planira
se koristiti retencijski kapacitet lateralnog kanala, dok bi se viškovi pretočili pokretnim crpkama.

2.3.3 MP 11 Transverzalni nasip od odteretnog kanala Odra do savskog nasipa kod sela Suša

Transverzalni nasip štiti od velikih voda područja naselja Ruča, Veleševec i Poljana Čička. Predviđeni nasip je približne duljine 6950 m. Trasa transverzalnog nasipa započinje na završetku lijevog nasipa odteretnog kanala Sava- Odra, a završava na desnoobalnom savskom nasipu kod naselja Suša.

2.3.4 Crpne stanice
Za odvođenje zaobalnih voda u vrijeme visoke vode, na sustavu zaštite od poplava predviđene su dvije crpne stanice: Mošćenica na mjeri MP 9 i Stupno na mjeri MP 10. Obje stanice djeluju samo u vrijeme poplava crpljenjem vode koja se slijeva prema njima u zaobalju, u recipijent (Kupu, odnosno Odransko polje). Tada je razina vode u recipijentu viša no u zaobalju pa voda nema kamo otjecati. Crpne stanice su građevinski objekti manjih dimenzija za koje nisu potrebni posebni uvjeti te će biti projektirani na razini
Idejnog projekta. Njihov utjecaj na okoliš se procjenjuje kao zanemariv.
Crpna stanica CS Stupno i CS Mošćenica omogućavaju odvodnju zaobalnih voda u retenciju Odransko polje odnosno Kupu i u vrijeme kada voda u zaobalju ne može otjecati gravitacijskim putem zbog više razine vode uslijed poplavnog vala.
Crpna stanica Stupno je locirana u zaobalnom području na desnoj strani Odranskog polja. Do lokacije crpne stanice potrebno je predvidjeti dovodne kanale manjih dimenzija kojima će se do planirane crpne stanice omogućiti doticaj vode iz zaobalja bez nepotrebnog dizanja razine vode.
Crpna stanica Mošćenica je locirana u zaobalnom području na desnoj obali Kupe. Do lokacije crpne stanice potrebno je predvidjeti proširene dovodne kanale manjih dimenzija kojima će se omogućiti brzi doticaj vode iz zaobalja bez nepotrebnog dizanja razine.
Ukupni kapacitet za svaku crpnu stanicu treba odrediti prema reduciranom 25-godišnjem protoku gravitirajućeg sliva, a pod redukcijom se podrazumijeva dio vala koji postojeća mreža kanala može zadržati.
Rješenje treba poštivati zahtjev da se maksimalno iskoristi gravitacijska odvodnja, a mehanička što manje upotrebljava.
Karakteristike i broj crpki definirati će se nakon određivanja bitnih parametara režima vodostaja unutarnjeg i vanjskog sliva, minimalnih, srednjih i maksimalnih vodostaja.
U građevinskom smislu projektom treba obuhvatiti objekt crpne stanice s podzemnom i nadzemnom etažom zaključno s ogradom oko objekta i prilaznim putom.
Boravak zaposlenika u objektu nije predviđen već samo povremeni dolazak potreban za kontrolu rada crpne stanice.

Komentirajte