Naslovnica Vijesti SMŽ Istraga za ratne zločine u Hrvatskoj Kostajnici

Istraga za ratne zločine u Hrvatskoj Kostajnici

Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu je 12. siječnja donijelo rješenje o provođenju istrage protiv državljanina Republike Hrvatske (1936.) i muškarca nepoznatog državljanstva (1952.) zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz članka 122. u svezi članka 28. stavak 2. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske te zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120. stavak 1. u svezi članka 28. stavak 2. OKZ-a RH – objavljeno je na internetskim stranicama zagrebačkog državnog odvjetništva.

Neslužbeno doznajemo kako je riječ o 81-godišnjem Branku Dmitroviću, komadanta štaba tadašnje Teritorijalne obrane Hrvatske Kostajnice i 65-godišnjem Nikoli Begoviću, zapovjedniku vojne policije tzv. SAO Krajine koja je sudjelovala u napadu na H. Kostajnicu. Obojica imaju prebivalište u Srbiji te je izdana međunarodna tjeralica za njima.

Kako je priopćeno postoji osnovana sumnja da su okrivljenici od 12. pa do neutvrđenog dana u rujnu 1991. godine na području Hrvatske Kostajnice i uže okolice, tijekom trajanja oružanog sukoba između regularnih policijskih i vojnih postrojbi Republike Hrvatske i paravojnih formacija dijela pobunjenog lokalnog srpskog stanovništva i njemu pridruženih snaga JNA počinili navedena kaznena djela.

Nakon što je Štab TO Kostajnica 12. rujna 1991. organizirao i proveo predaju i zarobljavanje većeg broja pripadnika MUP-a i ZNG-a kao i civila na lokacijama na brdu Djed i mostu preko Une prema Bosanskoj Kostajnici, na okolnom području Hrvatske Kostajnice i mještana Hrvatske Kostajnice, postoji osnovana sumnja da prvookrivljenik kao komandant Štaba TO Kostajnica, i drugookrivljenik kao član Štaba TO Kostajnica i zapovjednik Vojne policije pri Štabu TO Kostajnica; imajući na taj način formalne i stvarne ovlasti zapovijedanja i nadzora nad pripadnicima podređenih im jedinica na području općine Kostajnica; iako su znali za nezakonite radnje svojih podređenih i iako su bili dužni, nisu ništa poduzeli da ih zaustave i spriječe, a počinitelje kazne.

Postoji osnovana sumnja da su okrivljenicima podređene osobe, prilikom predaje u Bosanskoj Kostajnici i na brdu Djed, 12. rujna 1991., izdvojili prilikom predaje i razoružavanja od ostalih zarobljenika pojedine zarobljenike (osam pripadnika pričuvnog sastava policije, jedan pripadnik ZNG-a te dva civila) i odveli ih u Mečenčane gdje je bio Štab TO Kostajnica.
Osnovano se sumnja da su iste noći 12./13. rujna 1991. u Donjem Hrastovcu, pripadnici jedinice TO Kostajnica, pod zapovijedanjem komandanta odreda N. B. (danas pokojni) i po njegovoj naredbi, likvidirali osmoricu zarobljenih hrvatskih policajaca i civila radi osvete za pogibiju nekolicine pripadnika TO Kostajnica.

Osnovano se sumnja i da je 13. rujna 1991. na lokaciji tadašnjeg stočnog sajma u Hrvatskoj Kostajnici, ubijen jedan zarobljeni hrvatski policajac, pri čemu se osnovano sumnja da je drugookrivljenik, umjesto sankcioniranja počinitelja, pokušao zataškati i prikriti stvarne okolnosti ovog zločina, na način da je jednom od svojih podređenih vojnih policajaca naredio da s mrtvog tijela skine “lisice”, kako bi se prikrilo da je ubijen kao zarobljenik i da su mu ruke bile vezane na leđima.

Budući da su obojica okrivljenika propustila zaustaviti takve radnje i propustila ih sankcionirati, njima podređeni pripadnici su nastavili s takvim protupravnim radnjama pa su pripadnici TO “Kostajnica” i njima pridruženi pripadnici Jedinice milicije za posebne namjene Kaline Komogovina tzv. “Šarenih” lišili života osmero ratnih zarobljenika i četvero civila na lokacijama Plavićevac i Babina Rijeka, a potom su ih zakopali u masovne grobnice na tim lokacijama, dok se dvojici civila nakon zarobljavanja i kraćeg boravka u dijelu Hrvatske Kostajnice pod nazivom Tirol, gubi svaki trag zbog čega se i danas vode kao nestali.

Komentirajte