Naslovnica Izbori INTERVJU SA SABORSKIM ZASTUPNIKOM, HSS-A ŽELJKOM LENARTOM, KANDIDATOM ZA SISAČKO MOSLAVAČKOG...

INTERVJU SA SABORSKIM ZASTUPNIKOM, HSS-A ŽELJKOM LENARTOM, KANDIDATOM ZA SISAČKO MOSLAVAČKOG ŽUPANA O PLANOVIMA ZA ŽUPANIJU

Lenart: ‘Petrokemija treba ostati u državnom vlasništvu,  borit ću se za očuvanje rafinerije Sisak!’

 

Saborski ste zastupnik HSS-a, te direktor Turističke Zajednice u Županiji, zašto ste se kandidirali za župana Sisačko-moslavačke županije?

Vrlo jednostavno jer smatram da Sisačko-moslavačka županija može i mora bolje. Koalicija HSS-a i HSP-a u našoj županiji okuplja časne ljude, ljude koji rade i koji znaju kako se dobra stvaraju svojim rukama. Svoja znanja i iskustva želimo primijeniti kako bi našim građanima omogućili kvalitetniji život. Puno je prostora i mogućnosti za napredak u županiji, ne mogu samo gledati, treba nešto i poduzeti i preuzeti odgovornost. 

 

 Koji je Vaš stav oko Petrokemije i rafinerije Sisak?

To su nažalost još  jedina dva velika industrijska pogona u našoj županiji, za koja ću se i dalje zalagati i boriti. Mišljenja sam da je Petrokemija Kutina od strateške važnosti za RH. Petrokemija proizvodi umjetna gnojiva, koja su jamac uspješne i stabilne intenzivne poljoprivredne proizvodnje, uz sirovinu za vojnu industriju. Smatram da bi Petrokemija trebala ostati u većinskom državnom vlasništvu , kako bi i dalje bila jamac kvalitetne poljoprivredne proizvodnje s kvalitetnim gnojivima, te neovisna od uvoza. U Petrokemiji  postoji veliki broj kvalitetnih stručnjaka koji je mogu i znaju kvalitetno voditi. Za uspješno poslovanje nužno je i korigirati loše ugovorene cijene plina, te cijenu učiniti korektnom i  održivom, za Petrokemiju plin je sirovina, a ne energent.

Rafineriju Sisak moramo ostaviti u funkciji i sačuvati radna mjesta . Smatram da Rafinerija ima sve preduvjete za kvalitetan rad.  Nalazi se u blizini autoceste, rijeke Save koja je plovna do Rafinerije, blizu su i velika skladišta sirove nafte od JANAF-a. Nije mi jasno kome je u interesu i zašto se želi zatvoriti? Njezinim prestankom Sisak bi praktički prestao biti industrijski grad, ali bi itekako još više postao grad nezaposlenih. I Saboru sam se borio za očuvanje i Rafinerije i radnih mjesta u Sisku, to ću činiti i kao župan. Pored svega, važna je i zbog neovisnosti RH u nabavi naftnih derivata, što se pokazalo i u Domovinskom ratu.

 

Obrazovanje je velikim djelom u nadležnosti županije, jeste li svjesni problema i koji su Vaši planovi s obrazovanjem?

Obrazovanje je preduvjet uspješnog i neovisnog društva. U Sisačko-moslavačkoj županiji postoje izvrsne osnovne i srednje škole u koje treba značajnije ulagati. Nužno ih je modernizirati, na sve načine, uvesti i primjenjivati modernu tehnologiju koja je u ostalim školama po Hrvatskoj prisutna, to uz dobru volju i podršku lokalne zajednice nije nemoguće. U manjim naseljima i u ruralnom području postoji  veliki broj osnovnih i područnih škola kojima prijeti zatvaranje zbog malog broja učenika. To se nikako ne smije dopustiti. Treba raditi na demografskoj slici koja je loša, ali zatvaranje takvih škola, posebno onih s prva četiri razreda, prisililo bi i to malo mladih obitelji koje žive na tim područjima na odlazak. Smatram da takve škole moraju opstati bez obzira na broj učenika ili isplativost.

Što se u Sisačko Moslavačkoj županiji može učiniti na području zdravstva?

Zdravstvena usluga naše županije, nažalost je,  svakim danom sve slabija. Zdravstveni standard je već godinama u padu. Županija ima tri Doma zdravlja koji ne mogu zadovoljiti sve potrebe naših žitelja. Svjedoci smo da se za manje pretrage mora ići do Siska, Pakraca, Nove Gradiške i Zagreba.  Nužno je podići zdravstveni standard u domovima zdravlja, zdravstvenu uslugu učiniti kvalitetnijom i dostupnijom svima. Mora se raditi na premalom broju pedijatara, što je naravno izuzetno bitno za zdravlje djece, ali i za demografsku obnovu.  Osim toga i županijska bolnica Sisak se mora proširiti i modernizirati.

 

 

Koji je Vaš plan s poljoprivredom na našem području?

Sisačko-moslavačka županija ima veliki neiskorišteni resurs u poljoprivrednim površinama, posebice na području Banovine gdje bi se velik broj hektara mogao koristiti za uzgoj stoke i voća, a posebice ekološki uzgoj. Brojne su oranice na kojima bi se mogla proizvoditi velika količinu žitarica. Treba poticati lokalno stanovništvo da se ponovno bavi poljoprivredom, ali da mu se to isplati. U Sisačko-moslavačkoj županiji postoje i dvije autohtone pasmine konja, tri autohtone sorte vinove loze od kojih je najznačajnija „Škrlet“, trebamo ih što više i podržavati i promovirati. Pametnijim upravljanjem ovim resursima i boljom organizacijom poljoprivrednih proizvođača može se ostvariti puno veća i kvalitetnija proizvodnja nego što je ona danas.  Uzmimo za primjer podatke poljoprivredne komore u Austriji koji govore da svako radno mjesto u poljoprivredi otvara čak dva radna mjesta u privredi, to je jasna poruka kolika je zapravo važnost poljoprivredne proizvodnje. Županija bi svakako trebala izdvojiti više novca za unapređenje poljoprivredne proizvodnje, ali i promoviranje našeg kraja kao turističke destinacije  u koju ljudi dolaze, a ne kroz koju samo prolaze. Posla je puno, ali i potencijala.

Promidžbeni tekst

Komentirajte